Ilija?
je op?ina sjeveroisto?no od grada
Sarajeva
. Povr?ina op?ine Ilija? je 309 km². Stanovni?tvo op?ine Ilija? predstavlja 1,5 % stanovni?tva Sarajevske ?upanije.
Ilija? se sastoji od nekoliko naseljenih mjesta: gradi? Ilija?, predgrađa među kojima je naselje
Miso?a
, kao i Podlugovi, Lje?evo, Stari Ilija? i Male?i?i.
Po posljednjem slu?benom popisu stanovni?tva
1991.
godine, op?ina Ilija? (jedna od prigradskih sarajevskih op?ina) imala je 25.184 stanovnika, raspoređenih u 77 naselja.
| Stanovni?tvo op?ine Ilija?
|
| godina popisa
|
1991.
|
1981.
|
1971.
|
| Srbi
|
11.325 (44,96 %)
|
10.378 (42,67 %)
|
10.941 (47,55 %)
|
| Muslimani
|
10.585 (42,03 %)
|
9.598 (39,47 %)
|
9.187 (39,93 %)
|
| Hrvati
|
1.736 (6,89 %)
|
1.982 (8,15 %)
|
2.172 (9,44 %)
|
| Jugoslaveni
|
1.167 (4,63 %)
|
1.901 (7,81 %)
|
400 (1,73 %)
|
| ostali i nepoznato
|
371 (1,47 %)
|
457 (1,87 %)
|
307 (1,33 %)
|
| ukupno
|
25.184
|
24.316
|
23.007
|
Ilija? (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
[
uredi
|
uredi kod
]
| Ilija?
|
| godina popisa
|
1991.
|
1981.
|
1971.
|
| Srbi
|
3.093 (45,26 %)
|
2.398 (40,32 %)
|
2.047 (43,85 %)
|
| Muslimani
|
2.008 (29,38 %)
|
1.395 (23,46 %)
|
1.379 (29,54 %)
|
| Hrvati
|
733 (10,72 %)
|
710 (11,94 %)
|
737 (15,78 %)
|
| Jugoslaveni
|
777 (11,37 %)
|
1.230 (20,68 %)
|
295 (6,31 %)
|
| ostali i nepoznato
|
222 (3,24 %)
|
213 (3,58 %)
|
210 (4,49 %)
|
| ukupno
|
6.833
|
5.946
|
4.668
|
Balbegovi?i
,
Banjer
,
Bok?i?i
,
Buljetovina
,
?emernica
,
?etojevi?i
,
Donja Bio?a
,
Donja Miso?a
,
Donje Selo
,
Donji ?evljanovi?i
,
Dragoradi
,
Dra?evi?i
,
Duboki Potok
,
Du?evine
,
Gajevi
,
Gajine
,
Gojanovi?i
,
Gornja Bio?a
,
Gornja Miso?a
,
Gornji ?evljanovi?i
,
Had?i?i
,
Han Karaula
,
Han ?i?i
,
Homar
,
Ilija?
,
Ivan?i?i
,
Kadari?i
,
Kamenica
,
Karaula
,
Korita
,
Ko?are
,
Ko?lje
,
Kr?evine
,
Krivajevi?i
,
Kunosi?i
,
Lađevi?i
,
Lipnik
,
Luka
,
Luka kod Stublina
,
Lje?evo
,
Ljubina
,
Ljubni?i
,
Male?i?i
,
Medojevi?i
,
Mo?evi?i
,
Mrakovo
,
Ni?i?i
,
Od?ak
,
Ozren
,
Podlipnik
,
Podlugovi
,
Popovi?i
,
Rakova Noga
,
Ribari?i
,
Rudnik ?evljanovi?i
,
Solakovi?i
,
Sovrle
,
Srednje
,
Stomorine
,
Stubline
,
Sudi?i
,
?abanci
,
?ljeme
,
Tara?in Do
,
Velika Njiva
,
Vidotina
,
Vili?
,
Visojevica
,
Vi?njica
,
Vladojevi?i
,
Vla?kovo
,
Vrutci
,
Vukasovi?i
,
Zakutnica
i
Zlotege
.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, ve?i dio op?ine Ilija? u?ao je u sastav
Federacije Bosne i Hercegovine
. U sastav
Republike Srpske
u?la su naseljena mjesta Sirovine i Vukni?i.
Predio oko Ilija?a naseljen je barem u srednjem vijeku. Na vi?e lokacija je mno?tvo nekropola sa ste?cima. U blizini su ostatci srednjovjekovne crkve Bla?ene Djevice Marije koja se spominje u povelji Bele IV. iz 1244. godine. U predjelu Podcrkavlje (Male?i?i) otkriveni su ostatci jo? jedne srednjovjekovne kr??anske bogomolje, ?to nam otkriva i toponim.
[1]
Gradi? Ilija? nastao je uz ?eljezaru.
[2]
U srpskoj agresiji od 1992. do 1995. dr?ali su ga srpski oru?nici. Protjerali su gotovo svih 1 700-ak katolika, koliko ih je 1991. bilo u ?upi. Nakon reintegracije op?ine u Federaciju BiH, pravoslavni Srbi napustili su ovaj kraj. Ni Hrvati se nisu vratili u ve?em broju, zbog ?ega je danas ve?inski bo?nja?ka op?ina. Ilija?ki Hrvati ve?inom su iselili u Hrvatsku, poglavito Istru, u Skandinaviju te u prekooceanske zemlje. Poslije rata vratilo se nekoliko stotina ljudi, pa je katoli?ka ?upa povratni?ka ?upa. Iseljavanje je nastavljeno ali to je bilo prije svega ekonomske prirode.
[1]
Sredinom 2000-ih Hrvati u Ilija?u, od 2004. bili su pod stalnim pritiskom Bo?njaka da se isele iz svojih domova. Za stanje straha nisu odgovorni starosjedioci, ve? oni koji su doselili u Ilija? nakon okon?anja rata. Zbivanja u Ilija?u pre?la su razinu obi?nog incidenta. Mladi?e se prebija, sustavna plja?ka ku?a i imovine, razbijanje crkveni prozori i stakla i dr. Vladala je ?ivotna nesigurnost. Hrvati se te?ko zapo?ljavaju, ?ak ni vi?e ?kolovani ne mogu dobiti ni mjesto ?ista?a ili ?ista?ice. Vjerski ?ivot je u pote?ko?ama. Pri gradnji vjerskih objekata bilo je vrijeđanja od strane onih koji nisu u Ilija?u i onih koji ne mogu prihvatiti ?injenicu da moramo ?ivjeti jedni pored drugih.
[3]
U ovom industrijskom gradi?u 2013. bila su 382 Hrvata a prema popisu iz 1991. godine 1736. Bo?njaka je 2013. bilo 18.151, a Srba 421. Ostalih je 528, također, 20 stanovnika je bez odgovora, dok osoba koje se nisu izjasnile po nacionalnoj osnovi nema. U odnosu na 1991. ukupan broj stanovnika smanjio se za 5120.
[2]
Od 1954., po?inje izgradnja i po?etak rada ,,?eljezare Ilija?,, koja ?e dugo godina biti glavno poduze?e u razvoju op?ine Ilija?, s oko 3500 uposlenih u 11 organizacijskih jedinica. U najboljim godinama rada poduze?e je proizvodilo kokile i valjke, oborinsko-odvodne i kanalizacione cijevi od centrifugalnog liva, radijatore svih tipova po talijanskoj licenci od 1979., te odljevke od metala po narud?bi, gradnje metalnih konstrukcija. Na podru?ju Op?ine Ilija? u doba SR Bosne i Hercegovine po?inje s radom i RO ,,?ipad-Bosna,, drvno-prerađiva?ka industrija, s oko 700 zaposlenih s programom proizvodnje plo?astog namje?taja i monta?nih ku?a, Poduze?e za usluge u oblasti antikorozivne za?tite RO ,, Antikorozija,, Ilija?, Cimos-Citroen servis Ilija?, PBS Sarajevo poslovnica Ilija?, UTRO ,, Hotel Ozren,, Ilija?, KRO, Vodostan, ROE ,,Vladimir-peri? Valter,, Ilpit, UPI trgovina, Velepromet trgovina itd. Navedena poduze?a su radila sve do rata, a neka od njih rade i danas, ali u smanjenom obimu.
- Maja Berovi?
, pjeva?ica
- prof.dr.sc. Mirza Smaji? Univerzitet u Sarajevu
- prof.dr.sc. Haris Ali?
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Dana
26. lipnja
2015.
godine u nekropoli u Kopo?i?u blizu
Ilija?a
kraj
Sarajeva
pronađen je kostur s brokatnim pla?tom od te?ke
svile
protkane nitima
zlata
i
srebra
, za koji se pretpostavlja da je pripadao Mirku Radojevi?u, ocu Velikog kneza bosanskog Bati?a, koji je bio knez bosanskog kralja Tvrtka I. Nađeni su i rasko?ni kne?evski ste?ci od kojih su dva oplja?kana jo?
1891.
[4]
Katoli?ka
crkva sv. Marka Evanđelista
iz 2009. godine.
[5]
[6]
[7]
Nalazi se na ulazu u Ilija?.
[8]
Crkva je građena od 25. travnja 2004. godine.
[9]
Pravoslavna
crkva sv. Ilije Proroka
.
O postanku ilija?kog Dubrovnika postoje dvije ina?ice pri?e, ali obje podrazumijevaju rudnike i
Dubrov?ane
. Po jednoj, sagradila su ga dva Dubrov?anina koji su uzeli u zakup bosanske rudnike od Kulina bana, a po drugoj je kralj Grube?a nagovorio neke Dubrov?ane tu sagraditi grad. Po nekim izvorima Dubrov?ani su od Kulina bana uzeli u zakup sve
rudnike
, a u ovom je gradu bila njihova kolonija gdje su talili
srebrnu
i
?eljeznu
rudu. Obje ina?ice pri?e iznosi dr. Milenko Filipovi? pozivaju?i se na Jire?eka i fra Juki?a. Vi?e pojedinosti o osnutku grada nalazi Filipovi? u nedovr?enoj
Povijesti Bosne
muvekita Saliha efendije, gdje se spominje da je "Kulin ban (1197./98. godine); na?ao srebrne majdane u planini Jagotinu, pa je, nemaju?i vje?tih rudara, dao majdane pod zakup Dubrov?anima koji su tu napravili tvrđavu te u njoj ?uvali oruđe i iskopanu rudu. Po ovom istra?iva?u logi?no je da je "grad" i dobio ime Dubrovnik po svojim osniva?ima, iako se u narodu a i drugim izvorima spominju imena Dabronik ili Dobronik, te Tisovik ili Nabo?i?. Bilo je tvrdnji da se ovaj Dubrovnik ne spominje u
dubrova?kim
arhivima. M. Dini? je
1937.
u
Jugoslovenskom istorijskom ?asopisu
objavio podatak iz dubrova?kih arhiva koji spominju bosanski Dubrovnik
1404.
godine.
S obzirom na vrijeme njegovoga nastanka, blizinu Kopo?i?a s nekropolom kneza Bati?a, te da je bio politi?ki centar ?upe, a zatim nahije Dubrovnik, ovaj grad je vjerojatno pripadao rodu Mirkovi?a kome je pripadao i knez Bati?.
Nema preciznih podataka o nastanku grada. Fra Ivan Juki? također spominje Dubrov?ane koji su ovdje topili srebrnu i ?eljeznu rudu i podigli grad uz odobrenje Kulina bana. (Filipovi?, 1924., 103.)
Stari grad Dubrovnik je sagrađen na strmom, uskom i kr?evitom izdanku brda Huma, iznad Sastavaka, tj. u??a potoka Zenika u rijeku
Miso?u
. Grad se nalazi na prirodno terasastom terenu koji se pru?a od sjeveroistoka, tj. brda Huma prema jugozapadu i zavr?ava se strminom koja pada ka Sastavcima, gdje se ve? od
1972.
godine vadi kamen u kamenolomu na 9. km rijeke Miso?e.
Lak?i pristup gradu je iz sela Kopo?i? udaljenog 1 km, lijepim kaldrmisanim putem koji vodi između podno?ja brda Nabo?i?a i Tisovika. U Kopo?i?u je nekropola kneza Bati?a. Danas je taj put zarastao, a njim je vodila crta razdvajanja u
ratu 1992.-1995. godine
i to podru?je je jo? pod
minama
. Drugi pristup gradu mogu? je velikom strminom od 10-og kilometra od korita rijeke Miso?e ili s kamenoloma na Sastavcima. Od Ilija?a je udaljen oko 10 km.
Ljudi kazuju da je i Dubrovnik, kao i Bobovac, pao varkom. ”Navali neki pa?a na grad, ali d?abe... I pet je pa?a sultan iz Stambula promijenio, dok je grad pridobio. Dugo je tukao grad strijelama i topovima i pobio sve vojnike po planinama, ali grada nije posvojio. Nu belaja, nađe se jedna baba pa veli pa?i: grad ti bio da bio, osvojiti ne?e?, dok mu izvir vodu ne zatvori?. Pa?a joj obe?a kesu dukata, a ona njemu veli: tri dana svog konja hrani i timari, a vode mu nedaj, a onda ga pusti, nek sam tra?i vodu. Tako i bi. Pa?a konja hranio i timario, ali ve? tre?i dan konj ne mo?e jesti, jer se pusto ?ito u njemu upalilo i on ga pusti, a konj trkom na ?emersku planinu pa nađe vrelo i ?unkove. Pa?a potrga ?unkove, a kad u gradu ponesta vode, onda kraljica ? predade grad, ama da ona ode slobodna i njeni podajnici da ne izginu”. Po ovoj pri?i zove se ovaj grad u narodu i ”Kralji?in grad”. Pri?a se da je u gradu boravila i
Marija Terezija
i imala posebnu sobu. Zove ga narod i ”Dubravnik”, a to je ime obronku Brezova?a. Zovu ga i “Tisov-grad”. Nedaleko od grada, na ju?noj strani, nalazi se selo Tisovik, prozvano valjda po dragocjenom ”tisovom” drvetu, kojeg danas nema ni u selu ni u okolici, ali starci pri?aju da ga je bilo prije kojih sto pedeset ljeta.
KUD "Ilija?", Dom kulture izgrađen 1985. s kino dvoranom, Muzi?kom ?kolom, Studiom Radio-Ilija?a.
Bo?nja?ka zajednica kulture "Preporod" Ilija? i
Hrvatsko kulturno dru?tvo Kulin ban
.
FK Ilija? (Sloga), Karate Klub Ra?id Bu?a (Monom), KK Mladost (Sloga), Odbojka?ki klub Ilija? (?lan prve lige Bosne i Hercegovine), STK Hasim Spahi? (stolni tenis), Sportska akademija SA Ilija?.
- ↑
a
b
Nedjelja, portal Katoli?kog tjednika
?upa u Ilija?u na periferiji Sarajevskog kantona, 9. o?ujka 2018. (preuzeto 27. studenoga 2018.)
- ↑
a
b
Vecernji.ba
Valentina Abramu?i?: U Ilija?u smanjen broj stanovnika za 5120, 18. listopada 2016. (preuzeto 27. studenoga 2018.)
- ↑
(srp.)
Radio Slobodna Evropa
D?enana Halimovi?: Hrvati izlo?eni pritisku za iseljavanje , 21. lipnja 2006. (preuzeto 27. studenoga 2018.)
- ↑
www.klix.ba
, "Veliko arheolo?ko otkri?e: U nekropoli kod Ilija?a pronađen skelet bez glave sa zlatnim pla?tom", objavljeno 26. lipnja 2015., pristupljeno 27. lipnja 2015.
- ↑
Ilija?
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 19. velja?e 2021. (
Wayback Machine
) Sve?ano otvorena crkva u Ilija?u (preuzeto 27. studenoga 2018.)
- ↑
ILIJA? ? PROSLAVA SV. MARKA - KTA
Ilija?, 28. travanj 2008. (preuzeto 27. studenoga 2018.)
- ↑
Novinarstvo!!! Mlada ali jo? ne i mladolika ?upa
- ↑
Nedjelja, portal Katoli?kog tjednika
?upa u Ilija?u na periferiji Sarajevskog kantona
, 9. o?ujka 2018. (preuzeto 27. studenoga 2018.)
- ↑
Nedjelja, portal Katoli?kog tjednika
?upa u Ilija?u na periferiji Sarajevskog kantona
, 9. o?ujka 2018. (preuzeto 27. studenoga 2018.)
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovni?tva - Rezultati za Republiku po op?tinama i naseljenim mjestima 1991.", statisti?ki bilten br. 234, Izdanje Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
 Upravna podjela
Bosne i Hercegovine
|
|---|
| | Entiteti Bosne i Hercegovine
|
|---|
| |
|
| ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine
|
|---|
| |
|
| Distrikti Bosne i Hercegovine
|
|---|
| |
|
| Op?ine Bosne i Hercegovine
|
|---|
| | Federacija Bosne i Hercegovine
| | | | Republika Srpska
| |
|
|
|