Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesni?arska ustanova. Sljednik je Instituta za historiju radni?kog pokreta Hrvatske ( 1. listopada 1961. ? 10. svibnja 1990. ) i Instituta za suvremenu povijest ( 1990. ? 19. velja?e 1996. ).

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Institut za historiju radni?kog pokreta Hrvatske osnovan je 1. listopada 1961. ^[1] godine. Njegovi su formalni osniva?i bili Izvr?ni komitet CK Saveza komunista Hrvatske i Izvr?ni odbor Glavnoga odbora Socijalisti?koga saveza radnoga naroda Hrvatske . Rje?enjem Izvr?noga komiteta CK SKH i Izvr?noga odbora GO SSRNH 30. listopada 1961. postavljen je za direktora instituta Franjo Tuđman . U sastavu Instituta na?ao se Arhiv za historiju radni?kog pokreta u Zagrebu, koji je nastao 25. prosinca 1956. godine iz dotada?njega Historijskoga odjeljenja CK SKH koje je osnovano 1949. godine. Pod imenom Instituta za suvremenu povijest djelovao je od 1990. do 1996. godine, kada je potreba za sveobuhvatnijim istra?ivanjem i razumijevanjem hrvatske povijesti urodila novim nazivom. Hrvatski institut za povijest od tada pokriva povijest u razdoblju od ranoga srednjeg vijeka do najnovije povijesti.

O Institutu [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski institut za povijest organizacijski je sastavljen od pet odjela:

I. Odjel srednjovjekovne povijesti hrvatskog naroda,

II. Odjel novovjekovne povijesti,

III. Odjel povijesti 19. stolje?a,

IV. Odjel suvremene povijesti,

V. Odjel latinisti?ke historiografije,

VI. Odjel Podru?nice u Slavonskom Brodu za prou?avanje povijesti na podru?ju Slavonije , Srijema i Baranje .

Istra?ivanja se odvijaju u sklopu znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ?porta Republike Hrvatske . U novom ciklusu, koji je zapo?eo po?etkom 2007. godine, istra?avanja se izvode unutar 12 projekata. Pojedini istra?iva?i uklju?eni su u rad drugih doma?ih i inozemnih projekata, a dio sudjeluje u izvođenju nastave na razli?itim sveu?ili?tima.

Od 1990-ih godina u Hrvatskom institutu za povijest posve?ena je velika pozornost primanju znanstvenih novaka i njihovom usavr?avanju. Do danas je magistriralo i doktoriralo vi?e od pedeset znanstvenih novaka koji imaju va?nu ulogu u hrvatskoj historiografiji.

Rezultati istra?ivanja najvidljiviji su u izdava?koj djelatnosti. U razdoblju od 1994. godine do kraja 2007. objavljeno je 93 znanstvenih knjiga i monografija, s naslovima koji pokrivaju spomenuta razdoblja. Uz to, Hrvatski institut za povijest objavljuje tri ?asopisa: ?asopis za suvremenu povijest, Povijesne priloge i Review of Croatian History . Prva dva imaju dugu tradiciju i pripadaju u red najuglednijih ?asopisa koji se bave hrvatskom povije??u, dok je zada?a tre?eg da inozemnom ?itateljstvu predstavi va?nije teme iz suvremene hrvatske historiografije .

Prostorije Hrvatskoga instituta za povijest nalaze se u Opati?koj 10 u Zagrebu . Rije? je o jedinstvenoj zgradi, smje?tenoj na Gornjem gradu, bogate povijesti i vrijednosti, koju krase Zlatna dvorana, Pompejanska dvorana i Renesansna soba. Prostorije slu?e za odr?avanje znanstvenih skupova i koncerata ozbiljne glazbe.

Povijest zgrade [ uredi | uredi kod ]

Pala?a koju je za plemi?ku obitelj Vojkffy-Paravi? izgradio 1840. godine Aleksandar Brdari?, od 1882. godine sjedi?te je Odjela za bogo?tovlje i nastavu Zemaljske vlade . Kad je Iso Kr?njavi 1891. godine imenovan odjelnim predstojnikom dao ju je preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea , koji je sa?uvao Brdari?evu osnovu i glavne elemente njegova klasicisti?kog stila. Misao vodilja Ise Kr?njavog bila je da se reprezentativnim prostor ima pala?e u Opati?koj 10 likovnim sredstvima izraze kultura antike , renesanse , humanizma i kr??anstva kao temelji prosvjetne politike u 19. stolje?u . U tim karakteristi?nim tipovima pokrivanja zidova izra?ene su temeljne teme u stilu i duhu historizma. Teme iz klasi?ne pro?losti izvedene su na na?in pompejanskog zidnog slikarstva. Nacionalna povijest i kultura izvedena je u plasti?noj obojenoj dekoraciji prostora u stilu visoke renesanse, a djela iz svjetske knji?evnosti umetnuta su u oplatu tamne hrastovine . U izvedbi su sudjelovali nastavnici i u?enici Obrtne ?kole, majstori umjetni?kog obrta, a individualnim kreacijama slikari Ivan Ti?ov , Bela ?iko? Sesija , Oton Ivekovi? , Ferdo Kova?evi? i ve? afirmirani Celestin Medovi? i Vlaho Bukovac , te kipari Robert Frange? Mihanovi? i Rudolf Valdec . Kao uvod u program smi?ljeno su na vanjskim krilima zgrade postavljena poprsja filozofa Platona i Aristotela , rad Rudolfa Valdeca, a sve?ani se ulaz u pala?u otvara ogradom od kovana ?eljeza u renesansnom stilu.

Stubi?te [ uredi | uredi kod ]

Stubi?te predstavlja malu galeriju muza . Zidovi su oslikani likovima Apolona i devet njegovih pratilaca, muza znanosti i umjetnosti . Na vrhu desnog ju?nog stubi?ta prikazan je Apolon s lirom, a na vrhu sjevernog stubi?ta Euterpa s dvostrukom frulom, muza lirskog pjesni?tva. Du? zidova astronomiju predstavlja Uranija s nebeskim globusom, komediju Talija s pastirskim ?tapom i maskom komedija?a, ples Terpsihora s lirom, tragediju Melpomena s maskom tragi?ara, povijest Klio sa svitkom, zborno himni?ko pjevanje Polihimnija , epsko pjesnistvo Kaliopa s vo?tanom plo?icom i pisaljkom, ljubavno pjesni?tvo Erato s kitarom. Ta ljupka mitolo?ka bi?a skladno je izveo Ivan Ti?ov, a prate?i dekor obrtnik Ivan Clausen. U ovom stubi?tu nema muza lijepih umjetnosti: slikarstva , kiparstva i graditeljstva, jer su u starih Grka te vrste umjetnosti pripadale tehni?kim odnosno obrtnim tvorbama.

Pompejanska soba [ uredi | uredi kod ]

U Pompejanskoj sobi kao u ?itanci iz klasi?ne starine, tema je razrađena kompleksnije s likovima i prizorima, koji simboliziraju kulturu, odgoj i eti?ke vrline gr?ko- rimskog svijeta. Na isto?nom zidu Ti?ov je predstavio Zeusa , a ?iko? borbu Herkula s divom Antejem . Na ju?nom je zidu ?ikoSevo ?akanje, disciplina u metodi odgoja i u olimpijskim igrama. Nastavlja se u uglu Ti?ovIjev Bahantski prizor Ivekovi?ev Ratni prizor. Na zapadnom je zidu ?iko?ev Okovani Prometej. Na sjevernoj strani dva su polja s Ivekovi?evom pri?om o tra?kom pjeva?u Orfeju s mrtvom Euridikom i ?iko?evom pjesnikinjom Sapfom s Lezbosa . Svi su prizori, kao i na stubi?tu, u iluzionisti?ki oslikanim arhrtektonskim okvirima. Prate ih u medaljonima portreti Homera, Sokrata, Euripida , Sofokla , Tukidida, Hipokrata , Perikla i Trajana signirani Kova?evi?em, Ivekovi?em i ?iko?em. Sve razli?ito obojene plohe zida s dominantnom crvenom pompejanskom bojom, ispunjene su osobito uspjelim glavama satira , biljnim , ?ivotinjskim i geometrijskim motivima iz repertoara ukra?avanja pompejanskih ku?a. Raspored ploha prema podlo?cima III. i IV. pompejanskog stila na?inio je Clausen. Oslikavanje stubi?ta i ove sobe zavr?eno je 1892. godine. Kad je 1913./1914. godine dozidan kat, strop je stradao pa ga je ?iko? sa svojim u?enicama poku?ao obnoviti, vjerojatno prema prvotnom osliku.

Zlatna dvorana [ uredi | uredi kod ]

Zlatna dvorana je sve?ana dvorana za primanje. Nazvana je zlatnom zbog sjaja kao svjetlosne snage u op?em tonu dvorane. Na zapadnoj je strani loggia odijeljena balustrima i stupovima. U dvoranu vode ?etvora vrata iznad kojih su Frange?ovi bron?ani reljefi, alegorije sveu?ili?nih fakulteta poznate pod nazivima Teologija , Medicina , Justicija i Filozofija . U skladu su s Ti?ovljevim platnima Bogo?tovlje, Nastava, Umjetnost (Glazba) i Znanost uokvirenim u bogato pozla?enu dekoraciju stropa. Kr?njavijeva je prvotna ideja bila da se prika?u događaji iz hrvatske kulturne povijesti, ali nakon njegova odstupa 1896. nasljednici su promijenili program te su za slike du? zidova odabrali teme koje svjedo?e o va?nim datumima iz politi?ke povijesti od ranog srednjeg vijeka do 15. stolje?a. Intencija je bila da ih objedini misao o hrvatskom historijskom pravu i teritorijalnoj cjelovitosti Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije , u sa?etku vrlo kompleksne nacionalne povijesti. Zato smisao odabranih sadr?aja valja ?itati u kontekstu suvremenih historiografskih interesa i problema. Kronolo?ki prva je Medovi?eva slika Dolazak Hrvata, prema predaji na obale Jadranskog mora (na ju?nom zidu). Slijedi ?iko?evo Pokr?tenje Hrvata po svetoj bra?i ?irilu i Metodu i Medovi?ev Splitski sabor 925. godine (obje su slike na isto?nom zidu). Zajedni?ka im je ideja slavenska uzajamnost i bogoslu?je na narodnom jeziku. Medovi?eve Zaruke kralja Zvonimira sa sestrom mađarskog kralja Jelenom Lijepom (na ju?nom zidu) potvrđuju pravo Arpadovi?a na hrvatsko prijestolje. Ivekovi?ev Poljubac mira hrvatskih velmo?a kralju Kolomanu 1102. godine (na sjevernom zidu) prikazuje susret dviju ravnopravnih narodnih individualnosti. Medovi?eva Krunidba Ladislava Napuljskog 1403. godine starom hrvatskom krunom (na sjevernom zidu) simbolizira povratak izgubljene Dalmacije , premda ?e je Ladislav prepustiti Mle?anima 1409. godine. Slike su postupno izrađivane i montirane od 1893. do 1908. pa se, kao i na ostalim djelima u dvorani, zapa?a razli?itost likovnog postupka i stilskih pravaca vladaju?ih na prijelomu 19. i 20. stolje?a . No među njima Frange?ove klasicisti?ke supraporte, Ti?ovljeve stropne slike i Medovi?eve "kraljevske" slike, najbolje prate rasko?nu dekoraciju dvorane. Strop loggie pokriva neobarokno platno Ferde Kova?evi?a nazvano Alegorija, a bo?ne zidove pokrivaju djela posve?ena Kr?njavijevu prosvjetnom radu. Lijevo je Bukov?eva slika ?ivio kralj, koja prikazuje sve?anost u povodu posjeta Franje Josipa I. donjogradskoj ?kolskoj zgradi 1895. godine, desno je Frange?ov Lu?ono?a i plaketa Ive Kerdi? s Kr?njavijevim portretom, postrance s godinama 1845. ? 1945.

Renesansna soba [ uredi | uredi kod ]

U renesansnoj sobi, kabinetu odjelnog predstojnika, s izvornim namje?tajem Kr?njavi upravljao je prosvjetnom politikom zemaljske vlade. Slike na zidovima posve?ene su kultnim imenima poezije i drame Homeru , Danteu , Shakespeareau i Goetheu s prizorima iz njihovih djela prema ?iko?evu izboru: iz Homerova epa Odisej ubija prosce, iz Bo?anstvene komedije Dante pred vratima ?istili?ta, prema Shekespeareu Marko Antonije nad le?inom Cezarovom , iz Fausta Valpurgina no? . Objedinjuje ih skupni portret pjesnika Homer u?i Dantea, Shakespearea i Goethea pjevati.

Uprava [ uredi | uredi kod ]

Ravnatelji [ uredi | uredi kod ]

Popis nepotpun

• dr. sc. Franjo Tuđman od listopada 1961. do travnja 1967
• dr. sc. Du?an Biland?i? od rujna 1967. do rujna 1969.
• dr. sc. Zlatko ?epo od listopada 1969. vd., od listopada 1972. do prosinca 1986.
• dr. sc. Zorica Stipeti? od sije?nja 1987. do srpnja 1991.
• dr. sc. Mirko Valenti? od srpnja 1991. do prosinca 2002.
• dr. sc. Milan Kruhek od sije?nja 2003. do prosinca 2006.
• dr. sc. Stjepan Matkovi? od sije?nja 2007. do prosinca 2010.
• dr. sc. Jasna Turkalj od sije?nja 2011. do prosinca 2018.
• dr. sc. Gordan Ravan?i? od sije?nja 2019. ^{[2] [3]}

Znanstveni skupovi [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski institut za povijest organizira trijenalni znanstveni skup Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja . ^[4]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Hrvatski institut za povijest
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Hrvatski institut za povijest

Slu?bene stranice [ uredi | uredi kod ]

• Hrvatski institut za povijest