Grofovija Barcelona Comtat de Barcelona ( kat. ) Comitatus Barcinonensis ( lat. ) Grofovija ←   ← 801. ? 1162. →   → Teritorij Grofovije Barcelone (prikazano ljubi?astom ) oko 900. godine Glavni grad Barcelona Jezik/ci starokatalonski , okcitano-romanski , staroprovansalski , latinski Religija kalcedonsko kr??anstvo katoli?anstvo (nakon Crkvenog raskola ) Vlada Grof  - 801. ? 820. Bera  - 1131. ? 1162. Ramon Berenguer IV. Povijest srednji vijek  - uspostavljena 801.  - ukinuta 1162. Danas dio Francuska ?panjolska

Grofovija Barcelona ( lat. Comitatus Barcinonensis, kat. Comtat de Barcelona, ?pa. Condado de Barcelona ) bila je grofovija na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka , izvorno smje?tena u ju?nom pograni?nom podru?ju Karolin?kog Carstva . U 10. stolje?u , grofovi Barcelone postupno su postigli neovisnost od frana?ke vladavine i postali nasljedni vladari u stalnom ratu s islamskim Emiratom Cordoba i njegovim dr?avama nasljednicama. Grofovi su brakovima , savezima i ugovorima stekli ili vazalizirali druge katalonske grofovije i pro?irili svoj utjecaj na Okcitaniju .

Godine 1164. Grofovija Barcelona u?la je u personalnu uniju s Kraljevinom Aragonijom . Od tada je povijest okolice uklju?ena u povijest Krune Aragonije , ali je Barcelona ostala vode?a unutar nje. Unutar Krune, Grofovija Barcelona i druge katalonske grofovije postupno su se spajale u dr?avnu upravu poznatu kao Kne?evina Katalonija , koja je preuzela institucionalni i teritorijalni kontinuitet Grofovije Barcelone.

Za?etak [ uredi | uredi kod ]

Podrijetlo Grofovije Barcelone se?e u rano 8. stolje?e , kada su muslimani preuzeli kontrolu nad sjevernim teritorijima Vizigotskog Kraljevstva u Hispaniji te modernoj sjeveroisto?noj ?panjolskoj i ju?noj Francuskoj . Nakon ?to je zaustavilo duboke muslimanske prodore, Frana?ko Carstvo pod karolin?kim monarsima historiografski je postupno stvorilo Hispansku Markgrofoviju . To je postignuto preuzimanjem teritorija Septimanije koje su Mauri osvojili u 8. stolje?u od njih, onih teritorija koji okru?uju Pireneje i posebno sjeveroistok Pirenejskog poluotoka. Isto?ni pirenejski teritoriji ponovno su naseljeni ljudima iz Septimanije. To je rezultiralo stvaranjem u?inkovite tampon zone između muslimanskog Pirenejskog poluotoka te Vojvodstva Akvitanije i Provanse . ^[1]

Neovisnost [ uredi | uredi kod ]

Tijekom 10. stolje?a , grofovi Barcelone ja?aju svoj politi?ki autoritet i dodatno se udaljavaju od frana?kog utjecaja. Godine 985. Barcelonu, kojom je tada vladao Borrell II. , napali su i spalili muslimani, predvođeni Almanzorom. Grof se sklonio u planinu Montserrat , ?ekaju?i pomo? frana?kog kralja koja nikada nije stigla, ?to je izazvalo ogor?enje. Godine 988. zavr?ila je vladavina dinastije Karolinga , a zamijenila ju je dinastija Capet . Borrell II. je morao prisegnuti na vjernost novom frana?kom kralju, ali nema dokaza da je grof pristao na poziv jer je frana?ki kralj morao oti?i na sjever kako bi rije?io sukob. To je protuma?eno kao polazi?te stvarne samostalnosti grofovije. Odustajanje od bilo kakvog mogu?eg francuskog zahtjeva za feudalnu vlast dobio je Jakov I. ugovorom u Corbeilu ( 1258. ). ^[2]

Nakon toga, Grofovija Barcelona porasla je na va?nosti i pro?irila svoj teritorij uzastopnim prebrojavanjem. Preuzela je druge hispanske grofovije i polako se ?irila prema jugu kao rezultat bitaka protiv al-Andalusa i ponovnog naseljavanja podru?ja poput Tarragone . ^[3]

Nakon Borrellove vladavine, uslijedila je vladavina njegovog praunuka Ramona Berenguera I. ^[4] Njegova baka bila je mo?na Ermesinde od Carcassonnea . Za vrijeme regentstva Ermessindea ( 1018. ? 1044. ) bio je o?it raspad sredi?nje vlasti uslijed feudalne revolucije . Ramon Berenguer I. oja?ao je mo? grofovije podvrgavanjem pobunjenih plemi?a Penedesa predvođenih Mirom Geribertom , udru?iv?i se s grofovima Urgell i Pallars , stekav?i grofovije Carcassonne i Rasez , naplativ?i parije iz kraljevstava Zaragoze i Lleide te obnoviv?i zakonodavni okvir grofovija da dopusti uvođenje Barcelonskih obi?aja ^[2] (skupa feudalnih pravila i obi?aja koji se pove?ao u narednim godinama , a bit ?e osnova katalonskih ustava od 13. stolje?a nadalje. U svojoj oporuci odlu?io je da vi?e ne?e dijeliti teritorije, ali je jedinstvenu vlast prenio na svoje sinove blizance , Ramona Berenguera II. i Berenguer Ramon II. ^{[5] [6]}

Nakon krize izazvane ubojstvom Ramona Berenguera II. i optu?bi za bratoubojstvo protiv njegovog brata , koji je poginuo u Prvom kri?arskom ratu , a njegov sin i nasljednik , Ramon Berenguer III. , uspio je pro?iriti granice grofovije. Osvojio je dio Grofovije Empuries i, predvode?i veliku koaliciju, također poku?ao osvojiti Mallorcu , ali je morao odustati zbog napredovanja almoravidskih trupa na Pirenejskom poluotoku. ^[4] Također je naslijedio grofovije Besalu i Cerdanyju , postupno formiraju?i teritorij vrlo sli?an nekada?njoj Staroj Kataloniji . Preselio se prema Lleidi i ponovno naselio pograni?na podru?ja kao ?to je grad Tarragona , u?inkovito ga obnoviv?i kao biskupsko sjedi?te. Godine 1112. produ?io je svoju transpirenejsku vladavinu pripajanjem Provanse svojim brakom s groficom Dolcom I. ^[6]

Raspu?tanje grofovstva [ uredi | uredi kod ]

Unato? ujedinjenju Grofovije sa ?panjolskom , sam zakon o Barceloni ostao je na snazi ??u Kataloniji sve dok ve?i dio nije ukinut dekretima Nueva Planta ( 1716. ) nakon Rata za ?panjolsku ba?tinu . Od tada je Kne?evina Katalonija prestala biti zaseban politi?ki entitet, a politi?ka arena dana?nje Katalonije definirane je kao takva Statutima o autonomiji iz 1932. , 1979. i 2006. godine. ^[7] ?tovi?e, titula grofa od Barcelone spojena je sa ?panjolskom krunom. Juan Carlos I. dodijelio ju je svom ocu Juanu Carlosu de Borbonu , vrativ?i, nakon njegove smrti , titule ?panjolske krune kao kraljevsku titulu.

Izvori [ uredi | uredi kod ]