George Fitzgerald Smoot
Rođenje	20. velja?e 1945. Yukon, Florida , SAD
Dr?avljanstvo	Amerikanac
Polje	Astrofizika , kozmologija
Institucija	Kalifornijsko sveu?ili?te u Berkeleyju Sveu?ili?te Paris Diderot u Parizu Sveu?ili?te u Hong Kongu
Alma mater	Massachusettski tehnolo?ki institut u Cambridgeu
Poznat po	Kozmi?ko mikrovalno pozadinsko zra?enje
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (2006.)
Portal o ?ivotopisima

George Fitzgerald Smoot ili George Smoot ( Yukon, Florida , 20. velja?e 1945.), ameri?ki astrofizi?ar . Doktorirao (1970.) na Massachusettskom tehnolo?kom institutu u Cambridgeu . Radi na Kalifornijskom sveu?ili?tu u Berkeleyu (od 1970.). Bavi se istra?ivanjem pozadinskoga zra?enja svemira . Mjere?i mikrovalno pozadinsko kozmi?ko zra?enje nastalo tijekom ranih faza stvaranja svemira s pomo?u teleskopa Cosmic Background Explorer (COBE) lansiranog 1989., dobio je podatke koji podupiru hipotezu velikog praska to jest da je svemir nastao iz stanja visoke temperature i gusto?e . Za otkri?e anizotropnosti toga zra?enja mikrovalnoga pozadinskoga zra?enja i njegove ovisnosti o valnoj duljini koja slijedi zakon zra?enja crnoga tijela dobio je s J. C. Matherom Nobelovu nagradu za fiziku 2006. ?lan je Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 2008.). ^[1]

Pozadinsko zra?enje [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Kozmi?ko mikrovalno pozadinsko zra?enje

Pozadinsko zra?enje je elektromagnetsko zra?enje cijele nebeske sfere , koje se sastoji od zra?enja nerazlu?enih zvijezda i galaktika , te od zra?enja međuzvjezdanog i međugalakti?koga plina . Spektar je pozadinskoga zra?enja neprekidan, a maksimum posti?e u podru?ju mikrovalova ( valne duljine oko 1  mm ). Mikrovalno pozadinsko zra?enje odgovara spektru toplinskoga zra?enja   crnoga tijela pri temperaturi od 2,72548 K ± 0,00057  K . Otkrili su ga A. A. Penzias i  R. W. Wilson 1965. i ono potvrđuje teoriju  velikoga praska prema kojoj mikrovalno pozadinsko zra?enje (reliktno zra?enje) potje?e iz doba pribli?no 379 000 godina nakon velikog praska, kada se temperatura plina snizila na pribli?no 3 000 K, pa su se stvorili neutralni atomi vodika . Ionizirani plin prethodnih doba nije bio proziran. Raspodjela izvora toga zra?enja na nebeskoj sferi (pozadinska anizotropija) odra?ava raspored tvari u trenutku kada je svemir postao proziran. Dr?i se da je od tih po?etnih odstupanja u jednolikoj gusto?i nastala dana?nja struktura svemira .

Veliki prasak [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Veliki prasak

Veliki prasak ( engl. Big Bang ) je mogu?i događaj nastanka svemira prije pribli?no 13,7 milijardi godina. Teorija velikoga praska potaknuta je opa?enim ?irenjem svemira (G. Gamow). Prema toj teoriji, svemir se razvio eksplozivno iz stanja s vrlo visokom gusto?om i temperaturom . Teorija prati stanje od 10 ^?43 sekundi nakon praska. Masa sadr?ana u obliku zra?enja bila je ve?a nego masa sadr?ana u ?esticama . Pri temperaturi ni?oj od 10 ¹⁰ K odvijale su se termonuklearne reakcije kojima su se stvorile jezgre vodika , deuterija , tricija i helijevih izotopa te litija . Omjeri izotopa nađeni u starim zvijezdama odgovaraju teoriji i prosje?noj gusto?i svemira. Nuklearne reakcije prestale su se odvijati 3 minute nakon velikoga praska, kada je temperatura pala ispod l0 ⁸ K. Pri temperaturi 3000 K, oko 380 000 godina kasnije, stvoreni su neutralni atomi , nastajale su zvijezde i galaktike , svemir je postao proziran i zra?enje se moglo slobodno ?iriti. To je zra?enje prepoznato u kozmi?kom mikrovalnom pozadinskom zra?enju .

Fizikalne pojave ne mogu se pratiti u vremenu prije takozvane Planckove epohe od 10 ^?43 sekunde, dakle, ne mogu se saznati fizi?ki uvjeti, niti bi tada fizi?ke teorije bile primjenljive. Prema jednomu stajali?tu, veliki prasak po?etak je svega, uklju?uju?i vrijeme i prostor , kada je sva materija bila u jednoj to?ki s beskona?nom energijom . Prema drugomu, to je bila eksplozija nakon koje je po?elo te?i vrijeme vidljivoga svemira, a energija nije bila beskona?na, te postoji nada da se u opa?enim pojavama krije i dio povijesti prethodnoga svemira, koji je mogao imati drugi broj dimenzija.

Izvori [ uredi | uredi kod ]