Feminizam je naziv za skupinu politi?kih pokreta kojima je cilj dru?tvena, socijalna, politi?ka i ekonomska ravnopravnost spolova, odnosno izjedna?avanje prava ?ena s pravima mu?karaca.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Iako po?etak feministi?kog pokreta smje?tamo u 19. stolje?e, mo?emo re?i da je ?enska povijest ujetno i povijest otpora patrijarhatu, budu?i da u svim dru?tvenim epohama nalazimo fragmente borbe za ostvarenjem određenih prava i uspostavom ravnopravnosti. ^[1]

Feminizam kao pokret nastaje u zapadnim zemljama XIX. stolje?a kao jedna od posljedica industrijske revolucije . Razvoj strojeva je umanjio potrebu za ljudskom radnom snagom, postupno uklanjaju?i jednu od prednosti koju su mu?karci imali nad ?enama ?to je ?enama omogu?ilo da postanu sve zna?ajniji dio radne snage, pogotovo za vrijeme Prvog svjetskog rata kada su zamjenjivale mu?karce na frontu.

Feministi?ki pokret ispo?etka se ispoljavao u dva oblika - kao pokret za ravnopravnost u pla?ama, odnosno kao pokret za davanje prava glasa ?enama. Ovo potonje je s vremenom postignuto u ve?ini zapadnih zemalja nakon Prvog svjetskog rata, a kasnije i u ostatku svijeta.

Kako je politi?ka, a i ekonomska ravnopravnost ?ena postignuta u institucionalnom smislu, tako se i feminizam postupno razvio u novi oblik tzv. radikalnog feminizma kojem je cilj bio promijeniti tradicionalnu ulogu ?ene u dru?tvu kroz napade na brak i materinstvo kao tradicionalne institucije, odnosno na mu?karce koji su po prirodi represivni prema ?enama. Iako je relativno malen broj ?ena prihvatio taj ekstremni stav, danas se feminizam naj?e??e povezuje s njim.

Feminizam se u posljednje vrijeme javlja i kao svojevrsna obrambena reakcija na porast neo- konzervativizma i vjerskog fundamentalizma , kojima je cilj vratiti tradicionalne institucije kao i tradicionalni polo?aj ?ene u dru?tvu.

Feminizam se razvijao u valovima:

• Prvi val feminizma - traje kroz 19.st . i ozna?ava borbu ?ena za pravo glasa. Te feministkinje su poznate kao sufra?etkinje .
• Drugi val feminizma - javlja se 60-ih godina pro?log stolje?a i traje do 80-ih godina. Ozna?ava klasi?ne postavke i fokuse feminizama; organizaciju masovnog pokreta, spolnu ravnopravnost, antiimperijalizam, promjenu zakonodavstva, ?enske i feministi?ke ?asopise, edukaciju ?ena, problematiku mu?kog nasilja i sli?no.
• Tre?i val feminizma - zapo?inje krajem 80-ih godina pro?log stolje?a i razvija se i danas; poku?ava negirati spol i nadilaziti spolne razlike te je stoga blizak drugim teorijama: queer teoriji , post-kolonijalnoj teoriji, transnacionalizmu , ekofeminizmu, trans -feminizmu te ostalim novim feministi?kim teorijama i novim dru?tvenim problematikama s kojima se ?ene susre?u.

Tri glavne tendencije u feminizmu 70-ih godina XX. st. [ uredi | uredi kod ]

• radikalni feminizam - radikalne feministkinje isti?u va?nost akcije i prosvjeda kao na?in i metodu osvajanja ?enskog prostora i izgradnju ?enske kulture. Drugi fokusi jesu mu?ko nasilje nad ?enama, silovanje, ?ensko ropstvo i pornografija . Kao glavni krivac za spolnu neravnopravnost radikalne feministkinje krive patrijarhat , kao cjelokupan sustav mu?ke vlasti nad ?enama; od mu?kih vladara, mu?ke vojske, mu?ke industrije, mu?ke religije, mu?ke znanosti i mu?ke kulture.
• socijalisti?ki feminizam - za razliku od radikalnih feministkinja koje isti?u va?nost prosvjeda, akcije i aktivnog sukobljavanja s patrijarhatom i njegovim posljedicama, socijalisti?ke feministkinje nagla?avaju nu?nost zajedni?kih akcija s drugim potla?enim skupinama i klasama - anti-imperijalisti?kim pokretom, radni?kim organizacijama, lijevim politi?kim strankama te, u novije vrijeme, antiglobalizmu / alterglobalizmu , LGBTIQ pokretu, sindikalnim grupama. Glavna metoda za rje?enje ?enskog pitanja za socijalisti?ke feministkinje jest dijalog. U mu?ke institucije treba dijalogom raspraviti o zna?enju i va?nosti feministi?ke borbe, spolnog tla?enja,i spolne ravnopravnosti. Glavni izvor spolne neravnopravnosti, po socijalisti?kim feministkinjama nije patrijarhat , ve? klasno izrabljivanje iz kojeg tek nastaje patrijarhat . Pravo na spolno oslobođenje nije mogu?e sve dok su mo? i bogatstvo u rukama nekolicine malobrojnih i ekonomski samostalnih mu?karaca.
• liberalni feminizam - podr?avaju one feministkinje koje vjeruju u postoje?i dru?tveni sustav kojeg treba popraviti, a ne ru?iti. Zakonodavstvo je, smatraju, jedina metoda kojom ?e se uvesti spolna ravnopravnost, a najva?niji zadatak jest potaknuti ?ene na obrazovanje i politi?ko participiranje.

Dakako, svi ovi gornji feminizmi u praksi se mije?aju i upravo ima najmanje pobornica (i pobornika) samo jednog feminizma.

Fokusi dana?njeg feminizma [ uredi | uredi kod ]

Krajem 1970-ih godina fokus pa?nje feminista/kinja se preusmjerava s pitanja "obi?ne" jednakopravnosti prema nizu pitanja va?nih za ?ivot ?ena u dru?tvu, među kojima se isti?u:

• Nasilje nad ?enama
• Jednaka građanska i politi?ka prava mu?karaca i ?ena
• Besplatna i sigurna kontracepcija te pravo na poba?aj
• Pravo na slobodu i ?ivot ?ena bez mu?karaca te lezbijsko materinstvo
• Silovanje u braku
• Jednake pla?e mu?karaca i ?ena te jednake mogu?nosti na radnom mjestu
• Reproduktivna prava i kontrola rađanja
• Nasilje u obitelji
• Seksualna eksploatacija
• Trafficking - trgovanje ?enama u svrhu seksualnog iskori?tavanja
• ?enska solidarnost
• Prava LGBTIQ osoba, kao i lezbijki , te ?ena iz drugih marginaliziranih skupina, etni?kih skupina, itd.
• Teza "privatno je politi?ko" - ne postoji privatno pitanje ako se radi o diskriminaciji i nasilju, jer oni su sami politi?ko pitanje i zahtijevaju dru?tvenu ili dr?avnu intervenciju

"?enski", "Rodni", "Rodni i LGBT", "Feministi?ki" studiji [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Rodni studiji

Mnoga sveu?ili?ta u svijetu danas nude i ?enske studije (?esto pod nazivom " rodni studiji ", eng. "Gender Studies") u kojima se istra?uju najnovija kretanja u feministi?koj teoriji. U Hrvatskoj ?enski studiji nisu institucionalizirani i djeluju kao nevladina udruga - 'Centar za ?enske studije'. Na razli?itim sveu?ili?tima, djeluju ovakvi studijski programi pod nazivima poput "?enske studije, "feministi?ke i spolne studije", "spolne studije" i sli?no. ^[2]

Te?i?te izu?avanja i borbe za jednakost se u znanstvenoj i dru?tvenoj djelatnosti ovih feminista i feministkinja preusmjerava sa "spolne jednakosti" na pitanje "rodne jednakosti". Pri tome, "rod" je u praksi naprosto izraz seksualne orijentacije: "rod" jedne osobe se zove onako kako se zove i njena seksualna orijentacija, jedino ?to "rodna teorija" u okviru pojma "rod" stavlja vi?e naglasak na socijalne i pravne aspekte ?ivota doti?ne osobe. ^[3]

Kriti?ari teorija koje na po?etku 21. stolje?a promovira aktualni nara?taj feministi?kih znanstvenica i znanstvenika okupljenih na sveu?ili?tima prozivaju te teorije "rodna ideologija" i posebno ukazuju na presudni utjecaj lezbijskog feminizma (to nije pe?orativni izraz, protagonistice ga koriste vrlo ponosito) na feminizam tre?eg vala.

Unutarfeministi?ke kritike "feminizmu tre?eg vala" ("gender feminizma") [ uredi | uredi kod ]

Ve? 1994. godine Christina Hoff Sommers, ameri?ka feministkinja i (tada) profesofica filozofije na Clark University, izdaje knjigu "Who Stole Feminism? How Women Have Betrayed Women" u kojoj iznosi mi?ljenje da "gender femistkinje" (njena kovanica) koje u to vrijeme formiraju gore ve? spomenuti "tre?i val" feminizma upropa?tavaju postignu?a nara?taja feministkinja koje su se borile za jednakost spolova te koje i nadalje ?ele tako ?initi (tu ona ubraja i sebe). C. H. Sommers smatra da je kontraproduktivno uvjeravati svijet i ?ene same da nisu sposobne biti slobodne osobe ako ne prestanu biti ?ene. Ona tvrdi da su (ve? po?etkom 1990.- ih godina) te " gender feministkinje " predanim radom uspjele u SAD uzeti u ruke klju?eve bilo kakvih financiranja zalaganja za ?enska prava, kako iz dr?avnih, tako iz privatnih izvora; te opisuje kako postaje nemogu?im napredovati u sveu?ili?nom svijetu bez podr?ke feministkinja koje su pobornice te nove ideologije. ^[4] C. H. Sommers se do danas zauzima za "klasi?ni equity feminizam", gdje se tra?i jednakost i pravi?nost za ?ene, te tvrdi kako se pokazuje da " ?to su stvari bolje za ?ene, to su profesorice sa ?enskih studija srditije ... Doista ne mislim da trebamo jednu alternativnu viziju. Mislim da ve? imamo dobru viziju, koju zovem 'equity feminizam'. To je klasi?ni feminizam koji nam je donio pravo glasa, koji nam je donio pravi?nost (engl. 'equity') u obrazovanju, koji nam nastavlja donositi jednakost ?ansi. To je feminizam u koji ja vjerujem. Tome nije trebalo davati neki filozofski izraz jer su to ve? sasvim lijepo bile u?inile Mary Wollstonecraft , Elizabeth Cady Stanton i Susan B. Anthony . To je ba?tina ?ena u ovoj zemlji. Stoga nisam imala potrebu da pi?e novu filozofiju feminizma ... Ono ?to sam morala u?initi je bilo da razotkrijem tu posebnu ?kolu feminizma koju ja zovem gender feminizam ". ^[5]

C. A. Sommers se ovom knjigom uvrstila u novu kategoriju tzv. "disidentskih feministkinja", u ?emu joj se pridru?io jedan manji broj znanstvenica koje su ujedno anga?irane feministkinje ^{[6] [7]}

U Hrvatskoj "disidentske feministkinje" ne istupaju javno protiv glavne struje dana?njeg feminizma, ali se one feministkinje koje glavnoj struji pripadaju ?ale, kako je dana?nja varijanta feminizma dru?tveno izrazito neprihva?ena. Tako Svjetlana Kne?evi?, koordinatorica inicijative "Za rad spremne" iznosi u kolovozu 2014. god. za ?asopis "Globus" svoju ocjenu da " Ve?ina ljudi o feminizmu u?i iz patrijarhalnih masovnih medija i kao rezultat toga ve?ina ljudi ostaje zbunjena po pitanju rodne ravnopravnosti " ^[8]

Među katoli?kim intelektualkama postoji tendencija da se - osloncem na teolo?ka promi?ljanja pape sv. Ivana Pavla II. - prezentira feministi?ka misao i praksa zalaganja za prava ?ena koja bi bila sukladna katoli?koj vjeri: neki autori primjenjuju za takve napore naziv "novi feminizam", ili "novi katoli?ki feminizam". ^{[9] [10] [11]}

U SAD postoji stanovita sklonost među pripadnicama republikanske partije da svoje efektivno zalaganje za ?enska prava nazovu feminizmom - ?to zahtijeva puno obja?njavanja, s obzirom na to da je aktualni "feminizam tre?eg vala" izrazito nesklon - i zacijelo posve nekompatibilan - bilo kakvim desnim politikama. ^{[12] [13]}

Feminizam i pop kultura [ uredi | uredi kod ]

U dana?njoj pop kulturi prisutni su odjeci feministi?kih poruka - od filmova i knjiga ^[14] pa sve do pjesama u kojima su se brojne pjeva?ice izjasnile kao feministkinje kao ?to su npr. Lorde , Miley Cyrus i Beyonce . ^[15] 2014. na dodjeli MTV Video Music Awards, koja spada u najgledanije dodjele na svijetu, Beyonce je u ?ivo izvela dio svoje pjesme Flawless sa sna?nom porukom ?to su neki mediji proglasili najsna?nijim feministi?kim trenutkom pop kulture u povijesti. ^[16] Dio koji je izvela zapravo je dio govora nigerijske spisateljice i feministkinje Chimamande Ngozi Adichie. [1] Na hrvatskom, izvadak iz govora zna?i sljede?e:

''U?imo djevojke da se snu?de, da se smanje. Govorimo djevojkama: ''Mo?ete imati ambicije, ali ne previ?e, trebate ciljati da budete uspje?ne, ali ne preuspje?ne, ina?e ugro?avate mu?karce.'' Zato ?to sam ?ensko, o?ekuje se da te?im braku, o?ekuje se da radim ?ivotne izbore uvijek dr?e?i na umu da je brak najva?niji. Brak mo?e biti izvor zadovoljstva i ljubavi i međusobne podr?ke, ali za?to to isto ne u?imo dje?ake? Odgajamo djevojke da vide jedna drugu kao konkurenciju - ne za poslove ili za dostignu?a, ve? za pa?nju mu?karaca. U?imo djevojke da ne mogu biti seksualna bi?a na na?in na koji su to de?ki. Feminist/kinja - osoba koja vjeruje u socijalnu, politi?ku i ekonomsku jednakost spolova.''

Brand ?enskih higijenskih proizvoda "Always" je 2014. u lipnju pokrenuo kampanju #LikeAGirl videom na YouTube koji je do rujna pogledan preko 40 milijuna puta. U videu je prikazano kako tinejd?eri, uklju?uju?i i djevojke, zbog dru?tva percipiraju usporedbu ''kao cura'' uvredom gdje fraze poput "tr?ati kao cura", "boriti se kao cura", "bacati loptu kao cura", do?ivljavaju kao da to zna?i ?initi navedene stvari lo?e i nespretno, a ne tr?ati, boriti se ili bacati loptu najbolje ?to mo?e?. Cilj kampanje je podignuti svijest o lo?im posljedicama takvog kori?tenja ''kao cura'' po samopouzdanje djevojaka u adolescentnoj dobi. ^{[17] [18]} Mnogi su na video reagirali vrlo pozitivno, posebice sporta?ice, dok su ga neki opisali kao marketin?ki trik. ^[19]

Poznatiji europski pokreti [ uredi | uredi kod ]

• FEMEN (Ukrajina)
• Feminizam u Norve?koj

Vidi [ uredi | uredi kod ]

• antifeminizam
• radikalni feminizam
• liberalni feminizam
• marksisti?ki feminizam i socijalisti?ki feminizam
• separatisti?ki feminizam
• lezbijski feminizam
• rodni feminizam
• crni feminizam
• postmoderni feminizam
• diferencijalni feminizam
• kulturni feminizam
• ekofeminizam
• feminizam pretilosti
• vjerski feminizam

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu?ivanje o rađanju djece