Europski sud ( engl. Court of Justice ) jedan je od sudova unutar Suda Europske unije , institucija Europske unije . Tuma?i odredbe osniva?kih ugovora i rje?ava sporove po tu?bama dr?ava ?lanica i građana ?ija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije .

Europski sud je osnovan 1952. godine i ima sjedi?te u Luxembourgu .

Zbog preoptere?enosti Suda EZ-a, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud Europskih zajednica (danas Op?i sud ). Sve do Ugovora iz Nice 2001. godine, ovaj je Sud djelovao kao pridru?eno tijelo Europskog suda, a ne kao zaseban sud.

Sastav [ uredi | uredi kod ]

Europski sud sastoji se od po jednog suca iz svake dr?ave ?lanice (dakle 27) i sedam op?ih pravobranitelja (engl. Advocates General ). Suce i nezavisne odvjetnike imenuju vlade dr?ava ?lanica zajedni?kom suglasno??u na razdoblje od ?est godina, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, iz redova osoba ?ija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najvi?ih suda?kih du?nosti ili koji su priznati pravni stru?njaci. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla du?nost mogu biti ponovno imenovani. Svake tri godine provodi se djelomi?na zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika.

Savjetodavni odbor za davanje mi?ljenja o prikladnosti kandidata za obna?anje du?nosti suca i nezavisnog odvjetnika Suda i Op?eg suda uveden je Lisabonskim ugovorom (?lanak 255. UFEU). Odbor se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova biv?ih ?lanova Suda i Op?eg suda, ?lanova nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih odvjetnika, od kojih jednoga predla?e Europski parlament . Vije?e EU donosi odluku o utvrđivanju pravila rada odbora i odluku o imenovanju njegovih ?lanova. Ono odlu?uje na inicijativu predsjednika Europskog suda.

Specifi?nost suda je djelovanje nezavisnih odvjetnika. Du?nost je nezavisnog odvjetnika, djeluju?i posve nepristrano i neovisno, na javnoj raspravi iznositi obrazlo?ene prijedloge odluka u predmetima u kojima se u skladu sa Statutom Suda Europske unije zahtijeva njegovo sudjelovanje. Sudu poma?e osam nezavisnih odvjetnika, od tog po jedan uvijek iz Francuske , Njema?ke , Velike Britanije , Italije i ?panjolske . Preostalih tri rotiraju prema abecednom redu iz preostalih 23 dr?ava ?lanica. Na zahtjev Europskog suda, Vije?e EU mo?e, odlu?uju?i jednoglasno, pove?ati broj nezavisnih odvjetnika.

Sud zasjeda u sudskim vije?ima (od tri i pet sudaca) ili u velikom vije?u (13 sudaca) u skladu s pravilima koja su u tu svrhu utvrđena u Statutu Suda Europske unije. Kada je to u skladu sa Statutom, Sud mo?e zasjedati i u punom sastavu.

Sud ima Tajnika (engl. Registrar ), koji je na ?elu Tajni?tva (engl. Registry ).

Popis predsjednika Europskog suda [ uredi | uredi kod ]

Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Suda na razdoblje od tri godine i mo?e biti ponovno izabran. Predsjednik usmjerava rad Suda i predsjedava sjednicama Velikog vije?a i Suda u punom sastavu.

#	Mandatno razdoblje	Predsjednik	Dr?ava
	1952. – 1958.	Massimo Pilotti	Italija
1.	1958. – 1964.	Andreas Matthias Donner	Nizozemska
2.	1964. – 1967.	Charles Leon Hammes	Luksemburg
3.	1967. – 1976.	Robert Lecourt	Francuska
4.	1976. – 1980.	Hans Kutscher	Njema?ka
5.	1980. – 1984.	Josse Mertens de Wilmars	Belgija
6.	1984. – 1988.	John Mackenzie-Stuart	Ujedinjeno Kraljevstvo
7.	1988. – 1994.	Ole Due	Danska
8.	1994. – 2003.	Gil Carlos Rodriguez Iglesias	?panjolska
9.	2003. – 2015.	Vassilios Skouris	Gr?ka
9.	2015. – danas mandat istje?e 6. listopada 2021. [1]	Koen Lenaerts	Belgija
Izvori : Predsjednici Suda . European NAvigator. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2011 . Pristupljeno 21. velja?e 2012.

Nadle?nost [ uredi | uredi kod ]

Najva?niji postupci pred Europskim sudom:

Postupak protiv dr?ave ?lanice [ uredi | uredi kod ]

Tu?be za poni?tenje akta zajednice [ uredi | uredi kod ]

Tu?be zbog propusta [ uredi | uredi kod ]

Tu?ba je uređena ?lankom 265. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Dr?ave ?lanica ili institucije Europske unije, a tu se ubrajaju i tijela, uredi i agencije Europske unije, mogu podi?i tu?be protiv drugih institucija ako utvrde da su one propustile dijelova u skladu s odredbama Ugovora odnosno zbog propusta da donese akt koji je bila obavezna donijeti. Tu?ba je dozvoljena ako je institucija prethodno bila pozvana da donese sporni akt. U ovom postup nadle?nost ima Op?i sud dok je ?albena nadle?nost pripada Sudu.

Prethodni postupak [ uredi | uredi kod ]

Prethodni postupak je postupak koji pred Sudom pokre?e nacionalni sud pred kojim se neko pitanje europskoga prava pojavi kao relevantno za odlu?ivanje u predmetu. Na taj se na?in u pravnom sustavu EU osigurava ujedna?enost prava. Postupak se u praksi pokazao iznimno va?nim, i upravo je u tom postupku Europski sud razvio neka temeljna na?ela prava EU, kao ?to su na?elo nadređenosti i na?elo izravnog u?inka. Nacionalni sudovi su vezani zna?enjem odgovora Europskog suda te obvezuje sve sudove u hijerarhiji. Tuma?enje Europskog suda u vezi određenog pitanja djeluje i erga omnes .

Prema ?lanku 267. TFEU, Europski sud je nadle?an odlu?ivati o prethodnim pitanjima koja se ti?u:

• tuma?enja Ugovora;
• valjanosti i tuma?enja akata institucija, tijela, ureda ili agencija Unije.

Ako se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom dr?ave ?lanice, taj sud mo?e, ako smatra da je odluka o tom pitanju potrebna da bi mogao donijeti presudu, zatra?iti od Suda da o tome odlu?i. Ako se takvo pitanje pojavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke dr?ave ?lanice, protiv ?ijih odluka prema nacionalnom pravu nema pravnog lijeka, taj je sud du?an uputiti to pitanje Sudu. ^[2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Slu?bene stranice Europskog suda