한국   대만   중국   일본 
Eurozona ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Eurozona

Ovo je članak tjedna  – 8. tjedan 2022. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Europodru?je )

?lanice europodru?ja:
     ?lanice europodru?ja
     Dr?ave koje koriste Euro kao sredstvo pla?anja, iako nisu ?lanice europodru?ja ili Europske unije
( Kosovo i Crna Gora )
     ?lanice Europske unije koje nisu ?lanice europodru?ja
(stanje 1. sije?nja 2023.)

Eurozona , slu?beno na hrvatskom jeziku nazvana europodru?jem [1] (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao podru?je eura, euro-podru?je, euro-zona, eursko podru?je te zona eura), [2] monetarna je unija 20 dr?ava ?lanica Europske unije (EU) koje su usvojile euro ( € ) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo pla?anja. Monetarna vlast eurozone je Eurosustav. [3] Sedam ?lanica Europske unije i dalje koristi vlastite nacionalne valute, iako ?e ve?ina njih u budu?nosti morati ili je du?na usvojiti euro.

Eurozonu ?ine Austrija , Belgija , Cipar , Estonija , Finska , Francuska , Njema?ka , Gr?ka , Hrvatska , Irska , Italija , Latvija , Litva , Luksemburg , Malta , Nizozemska , Portugal , Slova?ka , Slovenija i ?panjolska . Ostale dr?ave EU, osim Danske , obvezne su se pridru?iti kad ispune kriterije [4] za to. [5] Nijedna dr?ava nije napustila eurozonu i ne postoje odredbe kojima bi to mogle u?initi ili biti protjerane iz eurozone. [6] Andora , Monako , San Marino i Vatikan imaju formalne sporazume s EU da euro koriste kao slu?benu valutu i izdaju vlastite kovanice. [7] [8] [9] Kosovo i Crna Gora usvojili su euro jednostrano [10] i stoga te zemlje slu?beno nisu dio eurozone i nemaju predstavni?tvo u Europskoj sredi?njoj banci (ESB) ili u Euroskupini.

ESB, kojim upravlja predsjednik i odbor ?efova nacionalnih sredi?njih banaka , određuje monetarnu politiku eurozone. Glavni zadatak ESB-a je dr?ati inflaciju pod kontrolom. Iako za valutnu uniju ne postoji zajedni?ka zastupljenost, upravljanje niti fiskalna politika , određena se suradnja odvija kroz Euroskupinu , koja donosi politi?ke odluke u vezi s eurozonom i eurom. Euroskupinu ?ine ministri financija dr?ava eurozone, ali u hitnim slu?ajevima nacionalni ?elnici također ?ine Euroskupinu.

Od financijske krize 2007. ? 2008. , Eurozona je uspostavila i koristila odredbe za odobravanje hitnih zajmova dr?avama ?lanicama u zamjenu za dono?enje ekonomskih reformi. Eurozona je također provela određenu ograni?enu fiskalnu integraciju: na primjer, u međusobnom pregledu nacionalnih prora?una zemalja ?lanica. Pitanje je politi?ko i mijenja pogled oko toga koje ?e daljnje odredbe biti dogovorene za promjenu eurozone.

Teritorij [ uredi | uredi kod ]

Zemlje ?lanice Europske unije [ uredi | uredi kod ]

Godine 1998. jedanaest dr?ava ?lanica Europske unije ispunilo je kriterije konvergencije eura, a eurozona je nastala slu?benim lansiranjem eura (samo u virtualnom obliku, koji je postojao uz bok s tada?njim nacionalnim valutama) 1. sije?nja 1999. godine.

Gr?ka se kvalificirala 2000. godine i primljena je u eurozonu 1. sije?nja 2001., godinu dana prije uvođenja fizi?kih nov?anica i kovanica eura - 1. sije?nja 2002. godine, istodobno zamjenjuju?i sve nacionalne valute u eurozoni. Između 2007. i 2015. eurozoni je pristupilo sedam novih dr?ava. Hrvatska je pristupila Eurozoni 1. sije?nja 2023. godine

Dr?ava Nadnevak usvajanja Stanovni?tvo [11]

(2019. godine)

Nominalni BND

2014. godine

(USD,

milijuni) [12]

Relativni nominalni BND

od ukupnog

Nominalni BND po stanovniku,

2014. godine (USD) [13]

Valuta prije eura Iznimke ISO kod
Austrija 1. sije?nja 1999. [14] 8.858.775 423.906 3,18% 49.670 Austrijski ?iling AT
Belgija 1. sije?nja 1999. [14] 11.467.923 530.558 4,18% 47.260 Belgijski franak BE
Cipar 1. sije?nja 2008. [15] 875.898 22.519 0,18% 26.370 Ciparska funta Sjeverni Cipar [a] CY
Estonija 1. sije?nja 2011. [16] 1.324.820 24.994 0,20% 19.030 Estonska kruna EE
Finska 1. sije?nja 1999. [14] 5.517.919 264.554 2,08% 48.420 Finska marka FI
Francuska 1. sije?nja 1999. [14] 67.028.048 2.844.284 22,39% 42.960 Francuski franak Nova Kaledonija [b]
Francuska Polinezija [b]
Wallis i Futuna [b] 		FR
Hrvatska 1. sije?nja 2023. [17] Hrvatska kuna HR
Njema?ka 1. sije?nja 1999. [14] 83.019.214 3.853.623 30,34% 47.640 Njema?ka marka DE
Gr?ka 1. sije?nja 2001. [18] 10.722.287 250.095 1,97% 22.680 Gr?ka drahma GR
Irska 1. sije?nja 1999. [14] 4.904.226 214.711 1,69% 46.550 Irska funta IE
Italija 1. sije?nja 1999. [14] 60.359.546 2.147.247 16,91% 34.270 Talijanska lira IT
Latvija 1. sije?nja 2014. [19] 1.919.968 30.413 0,24% 15.280 Letonski lats LV
Litva 1. sije?nja 2015. [20] 2.794.184 45.185 0,36% 15.430 Litavski litas LT
Luksemburg 1. sije?nja 1999. [14] 613.894 42.256 0,33% 75.990 Luksembur?ki franak LU
Malta 1. sije?nja 2008. [21] 493.559 8.889 0,07% 21.000 Malte?ka lira MT
Nizozemska 1. sije?nja 1999. [14] 17.282.163 874.590 6,89% 51.890 Nizozemski gulden Aruba [c]
Curacao [d]
Sint Maarten [d]
Karipska Nizozemska [e] 		NL
Portugal 1. sije?nja 1999. [14] 10.276.617 222.126 1,75% 21.360 Portugalski eskudo PT
Slova?ka 1. sije?nja 2009. [22] 5.450.421 96.200 0,76% 17.750 Slova?ka kruna SK
Slovenija 1. sije?nja 2007. [23] 2.080.908 48.625 0,38% 23.580 Slovenski tolar SI
?panjolska 1. sije?nja 1999. [14] 46.934.632 1.366.027 10,75% 29.440 ?panjolska pezeta ES
Eurozona 341.925.002 13.265.378 100% 39.162 N/A N/A

Teritoriji dr?ava ?lanica Europske unije - izvan Europske unije [ uredi | uredi kod ]

?etiri ovisna teritorija dr?ava ?lanica EU-a, koja nisu dio EU usvojila su euro:

Upotreba eura od strane ne-?lanica EU [ uredi | uredi kod ]

Uz formalni dogovor [ uredi | uredi kod ]

Euro se koristi i u zemljama izvan EU. ?etiri dr?ave - Andora , Monako , San Marino i Vatikan - [7] [10] potpisale su formalne sporazume s EU o kori?tenju eura i izdavanju vlastitih kovanica. Ipak, ESB ih ne smatra dijelom eurozone i nemaju predstavnike u ESB-u ili Euroskupini.

Nekoliko je valuta vezano za euro, neke od njih s rasponom fluktuacije, a druge s fiksnom stopom. Na primjer, zapadnoafri?ki i srednjoafri?ki franak CFA vezani su s fiksnim te?ajem od 655.957 CFA za 1 EUR. 1998. godine, o?ekuju?i Ekonomsku i monetarnu uniju Europske unije , Vije?e Europske unije pregledalo je monetarne ugovore koje je Francuska imala sa zonom CFA i Komorima i presudilo da ESB nema obvezu prema konvertibilnosti CFA i komorskih franaka . Odgovornost za slobodnu konvertibilnost ostala je na francuskoj riznici .

Ostali slu?ajevi [ uredi | uredi kod ]

Kosovo i Crna Gora slu?beno su usvojili euro kao svoju valutu bez sporazuma s EU-om, i prema tome nemaju prava izdavanja kovanica eura. [10] ESB te dr?ave ne smatra dijelom eurozone. Međutim, ponekad se pojam eurozona primjenjuje na sva podru?ja koja su usvojila euro kao svoju valutu. [24] [25] [26] ESB i EU protive se jednostranom usvajanju eura (euroizacija) od strane zemalja ne-?lanica EU. [27]

Pro?irenja eurozone kroz povijest i te?ajni re?imi za ?lanice EU [ uredi | uredi kod ]

Grafikon u nastavku daje cjelovit sa?etak svih primjenjivih te?ajnih re?ima za ?lanice EU, budu?i da je Europski monetarni sustav sa svojim te?ajnim mehanizmom i povezanom novom zajedni?kom valutom ECU stvoren 13. o?ujka 1979. Euro je zamijenio ECU u omjeru 1:1 na tr?i?tima deviznih te?ajeva, 1. sije?nja 1999. Tijekom 1979. ? 1999. godine, njema?ka marka je funkcionirala kao de facto sidro za ECU, ?to zna?i da je postojala samo manja razlika između vezivanja neke valute s ECU-om i vezuju?i je s njema?kom markom.

Tečajni režimi članica EU (do 2020. godine)

Eurozona je stvorena s prvih 11 dr?ava ?lanica 1. sije?nja 1999. Prvo pro?irenje eurozone , na Gr?ku, dogodilo se 1. sije?nja 2001., godinu dana prije nego ?to je euro fizi?ki u?ao u opticaj. Sljede?e pro?irenje odnosilo se na dr?ave koje su se pridru?ile EU 2004. godine , kada se eurozoni pridru?ile: Slovenija (2007. godine), Cipar (2008. godine), Malta (2008. godine), Slova?ka (2009. godine), Estonija (2011. godine), Latvija (2014. godine), Litva (2015. godine) i Hrvatska (2023. godine).

Sve nove ?lanice EU koje se pridru?uju bloku nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta 1992. godine obvezne su usvojiti euro prema uvjetima svojih pristupnih ugovora. Međutim, posljednji od pet kriterija ekonomske konvergencije koje je prvo potrebno ispuniti kako bi se kvalificiralo za usvajanje eura, kriterij je stabilnosti te?aja, koji zahtijeva ?lanstvo u ERM-u najmanje dvije godine bez nazo?nosti "ozbiljne napetosti" za te?aj valute.

U rujnu 2011. diplomatski izvor blizak pregovorima o pripremama za usvajanje eura sa sedam tada?njih novih dr?ava ?lanica koje jo? tada nisu bile usvojile euro (Bugarska, ?e?ka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska), tvrdio je da ?e monetarna unija (eurozone) za koje su mislili da ?e im se gore navedene dr?ave pridru?iti nakon potpisivanja njihovog ugovora o pristupanju, vrlo vjerojatno zavr?iti kao vrlo razli?ita unija - koja podrazumijeva puno bli?u fiskalnu, ekonomsku i politi?ku konvergenciju. To bi promijenilo pravni status eurozone, te bi potencijalno moglo dovesti do zaklju?ka da ove dr?ave nisu obvezne u?i u tu novu, druga?iju eurozonu, jer to vi?e nije ista zajednica kao ona opisana u pretpristupnim pregovorima ovih zemalja s EU. [28]

Zemlja Stara valuta Te?aj razmjene

(Euro u jedinicama stare valute) 		Godina
Belgija Belgijski franak 40.3399 1999.
Luksemburg Luksembur?ki franak 40.3399 1999.
Njema?ka Njema?ka marka 1.95583 1999.
?panjolska ?panjolska pezeta 166.386 1999.
Francuska Francuski franak 6.55957 1999.
Irska Irska funta 0.787564 1999.
Italija Talijanska lira 1936.27 1999.
Nizozemska Nizozemski gulden 2.20371 1999.
Austrija Austrijski ?iling 13.7603 1999.
Portugal Portugalski eskudo 200.482 1999.
Finska Finska marka 5.94573 1999.
Gr?ka Gr?ka drahma 340.75 2001.
Slovenija Slovenski tolar 239.64 2007.
Cipar Ciparska funta 0.585274 2008.
Malta Malte?ka lira 0.4293 2008.
Slova?ka Slova?ka kruna 30.126 2009.
Estonija Estonska kruna 15.6466 2011.
Latvija Letonski lats 0.702804 2014.
Litva Litavski litas 3.4528 2015.
Hrvatska Hrvatska kuna 7.53450 2023.

Budu?e pro?irenje [ uredi | uredi kod ]

Dr?ave ( Bugarska , ?e?ka , Danska , Mađarska , Poljska , Rumunjska i ?vedska ) ?lanice su EU-a, ali ne koriste euro . Prije pristupanja eurozoni dr?ava mora provesti najmanje dvije godine u Europskom mehanizmu deviznih te?ajeva (ERM II). Od rujna 2020., Nacionalna sredi?nja banka (NCB) Danske, Bugarska sredi?nja banka (BNB) i Hrvatska sredi?nja banka (HNB) sudjeluju u ERM II.

Danska je u izvornom ugovoru iz Maastrichta dobila posebnu mogu?nost izuzetka i stoga je pravno izuzeta od ulaska u eurozonu, osim ako njena vlada ne odlu?i druga?ije, bilo parlamentarnim glasanjem ili referendumom . Ujedinjeno Kraljevstvo je također imalo mogu?nost izuzetka prije istupanja iz EU 2020. godine. Danska je tako jedina zemlja koja sudjeluje u ERM II a da nije obvezna uvesti euro kao svoju valutu.

Preostalih sedam zemalja obvezno je usvojiti euro u budu?nosti, iako EU do sada nije poku?ala primorati ih na to u nekakvom vremenskom roku. One bi se trebale pridru?iti eurozoni ?im ispune konvergencijske kriterije, koji među ostalim uklju?uju i biti dijelom ERM II, i to tijekom minimalno dvije godine. ?vedska , koja se pridru?ila EU-u 1995. godine, nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta, du?na je pristupiti eurozoni. Međutim, ?vedski narod odbio je usvajanje eura na referendumu 2003. godine i od tada ova zemlja namjerno izbjegava ispuniti uvjet za usvajanje eura - ne pristupanjem ERM-u II, koje je dobrovoljno. [29] [30] To drugim rije?ima zna?i da je ulazak u eurozonu de facto dobrovoljno za sve zemlje ?lanice Unije , jer kako bi u?le u eurozonu, one se prvo moraju aplicirati za ulazak u ERM II - a ta je odluka dobrovoljna.

Bugarska i Hrvatska pridru?ile su se ERM II 10. srpnja 2020. [31]

Zanimanje za pridru?ivanje eurozoni pove?alo se u Danskoj, a u po?etku i u Poljskoj, kao rezultat financijske krize 2008. godine. Na Islandu je iz istog razloga porastao interes za pridru?ivanje Europskoj uniji, ?to je bio preduvjet za usvajanje eura. Međutim, do 2010. du?ni?ka kriza u eurozoni izazvala je zahlađenje interesa u Poljskoj, ali i ?e?koj. [32]

Protjerivanje i izlazak iz eurozone [ uredi | uredi kod ]

Po mi?ljenju novinara Leigha Phillipsa i Charlesa Proctora iz međunarodnog odvjetni?kog dru?tva Locke Lord, [33] [34] niti u jednom ugovoru Europske unije ne postoji odredba o izlasku iz eurozone. U stvari, oni tvrde da Ugovori jasno pokazuju da bi proces monetarne unije trebao biti "nepovratan" i "neopoziv". Međutim, 2009. godine, pravna studija Europske sredi?nje banke tvrdila je da, iako izlazak iz eurozone zakonski nije mogu?, protjerivanje iz nje je "zamislivo". [35] Iako izri?ita odredba o opciji izlaska ne postoji, mnogi stru?njaci i politi?ari u Europi predlo?ili su da se opcija napu?tanja eurozone treba uklju?iti u relevantne ugovore. [36]

Po pitanju napu?tanja eurozone, Europska komisija izjavila je da je ?nepovratnost ?lanstva u europodru?ju sastavni dio okvira Ugovora i Komisija, kao ?uvar Ugovora o EU, namjerava u potpunosti po?tovati [tu neopozivost]." Dodala je da "ne namjerava predlo?iti [bilo koju] izmjenu i dopunu" relevantnih Ugovora, a trenutni status je "najbolji na?in za napredak u pove?anju otpornosti dr?ava ?lanica europodru?ja na potencijalne ekonomske i financijske krize.'' [37] Europska sredi?nja banka , odgovaraju?i na pitanje ?lana Europskog parlamenta, izjavila je da izlaz nije dozvoljen prema Ugovorima. [38]

Isto tako ne postoji odredba da dr?ava bude izba?ena iz eura. [39] Međutim, neki, uklju?uju?i nizozemsku vladu, favoriziraju stvaranje odredbe o protjerivanju u slu?aju kada te?ko zadu?ena dr?ava u eurozoni odbija po?tovati politiku ekonomske reforme EU-a. [40]

U teksa?kom pravnom ?asopisu Sveu?ili?ta Teksas u Austinu, profesor prava Jens Dammann, ustvrdio je da ?ak i sada zakon EU-a sadr?i implicitno pravo dr?avama ?lanicama da napuste eurozonu ako vi?e ne ispunjavaju kriterije koje su morale ispuniti da bi joj se pridru?ile. [41] Nadalje, sugerirao je da pod uskim okolnostima Europska unija mo?e protjerati dr?ave ?lanice iz eurozone. [42]

Profesor ekonomije i politi?kih znanosti Barry Eichengreen s Kalifornijskog sveu?ili?ta Berkeley, tvrdio je 2007. godine da je ?europski skok u monetarnu uniju... koju ?ini... Italija, ?panjolska, Portugal i Gr?ka.... bila pogre?ka", te da ?iako prekid nije nemogu? ... malo je vjerojatan", s obzirom na tehni?ke, politi?ke i nadasve ekonomske prepreke. "Od prve minute kad bi se pro?ulo", ustvrdio je Eisengreen, "da [Gr?ka] vlada raspravljala o mogu?nosti [ Grexita ] ulaga?i ?e prodati svoje gr?ke dionice i obveznice" te ?e "nastupiti punopravna financijska panika ... potpuni bank run ." [43] [44] U 2011. godini jo? uvijek je vjerovao da je vjerojatnost Grexita "vrlo niska", a u slu?aju pokretanja bilo kakvog ''bank runa'' "gr?ka bi vlada gotovo sigurno dobila potporu za svoje banke od svojih partnera iz Europske unije i Europske sredi?nje banke , jer je, prema njegovu mi?ljenju, vi?e financijskih kriza u drugim europskim zemljama ... je posljednje ?to njema?ko poslovanje ?eli." Kako je rekao, "njema?ko ekonomsko ?udo u posljednjih deset godina mo?e se sa?eti u jednu rije?: izvoz. A izvoznu konkurentnost zemlje uvelike je pobolj?ao te?aj eura koji je na razumnim razinama sputan ?injenicom da Njema?ka dijeli valutu s drugim slabijim gospodarstvima." [45]

U slu?aju Gr?ke, jedna od dodatnih prepreka koju analiti?ari predstavljaju jest da, ako bi Gr?ka zamijenila euro novom nacionalnom valutom, to ne bi bilo mogu?e posti?i dovoljno brzo. Nov?anice od papira moraju se tiskati i kovati kovanice, ?to bi trajalo oko "?est mjeseci". [46] Promjena, prema blogeru The Economista , bi vjerojatno zahtijevala konvertiranje bankovnih depozita iz eura u novu valutu, a ta bi vjerojatnost mogla dovesti do odlaska novca iz zemlje, kao i do gr?kih stanovnika koji podi?u gotovinu iz banaka, ?to bi dovelo do bank run-a (engl. izraz koji bi se mogao prevesti kao ''bankovno tr?anje'' ili ''tr?anje u banku'' - događa se kada mnogi klijenti povuku novac iz banke, jer vjeruju da banka mo?e prestati funkcionirati u bliskoj budu?nosti, ?to dovodi do njene propasti) i kontrola kapitala (kontrole kapitala su mjere koje se temelje na prebivali?tu, poput poreza na transakcije, drugih ograni?enja ili izravnih zabrana koje nacionalna vlada mo?e koristiti za reguliranje tokova s tr?i?ta kapitala na i s ra?una kapitala zemlje). [47] Ovo nije bila samo izjava blogera, jer je Gr?ka zapravo imala tendencije bank run-a, a na snazi su bile kontrole kapitala, bez ikakvih odluka o njihovom povla?enju.

Administracija i zastupanje [ uredi | uredi kod ]

Predsjednik Eurogrupe Mario Centeno
Europska sredi?nja banka (prikazano sjedi?te u Frankfurtu ) nadnacionalna je monetarna vlast eurozone

Monetarnom politikom svih zemalja eurozone upravljaju Europska sredi?nja banka (ESB) i Eurosustav koji ?ine ESB i sredi?nje banke dr?ava EU koje su se pridru?ile eurozoni. Zemlje izvan eurozone nisu zastupljene u tim institucijama. Iako su sve dr?ave ?lanice EU dio Europskog sustava sredi?njih banaka (ESSB), dr?ave ?lanice koje nisu ?lanice EU nemaju pravo glasa u sve tri institucije, ?ak ni one s monetarnim sporazumima, poput Monaka. ESB ima pravo odobriti dizajn i tiskanje nov?anica eura i koli?inu kovanica eura , a njezina je predsjednica trenutno Christine Lagarde .

Eurozonu politi?ki zastupaju ministri financija zemalja ?lanica eurozone, poznati pod zajedni?kim nazivom Euroskupina , koji među sobom biraju predsjednika eurozone, trenuta?no Paschal Donohoe, ministar financija Irske . Ministri financija dr?ava ?lanica EU koje koriste euro sastaju se dan prije sastanka Vije?a za ekonomska i financijska pitanja (Ecofin) Vije?a Europske unije (na kojem sudjeluju ministri financija svih EU zemalja ?lanica). Ova grupa nije slu?bena formacija Vije?a, ali kada cijelo vije?e EcoFina glasa o pitanjima koja utje?u samo na eurozonu, samo ?lanovi Euroskupine mogu glasati o njoj. [48] [49]

Od globalne financijske krize 2007.-2008. , Euroskupina se sastajala redovito i to ne kao ministri financija, ve? kao ?efovi dr?ava i vlada (poput Europskog vije?a). Upravo na ovom forumu, nazvanim Euro summit , odlu?eno je o mnogim reformama eurozone. 2011. godine biv?i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy zalo?io se za to da ovi sastanci na vrhu postanu redoviti i to dva puta godi?nje kako bi oni bili 'istinska ekonomska vlada'.

Reforma [ uredi | uredi kod ]

U travnju 2008. u Bruxellesu , predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predlo?io je da eurozona treba biti zastupljena u MMF-u kao blok, a ne svaka dr?ava ?lanica zasebno: "Apsurdno je da se tih 15 zemalja ne slo?i s jedinstvenim predstavni?tvom u MMF-u. Zbog toga izgledamo apsolutno smije?no. Smatraju nas budalama na međunarodnoj sceni", rekao je predsjednik skupine na konferenciji u Bruxellesu. [50] Juncker je 2017. godine izjavio da ?eli posti?i dogovor o tome do kraja svog mandata 2019. godine. [51] Međutim, povjerenik za financije Joaquin Almunia izjavio je da se prije zajedni?kog predstavljanja treba dogovoriti o zajedni?kom politi?kom programu.

Vode?a tijela EU-a, uklju?uju?i komisiju i nacionalne vlade, predlo?ili su razne reforme u arhitekturi eurozone; posebno stvaranje ministra financija, ve?i prora?un eurozone i reforma postoje?ih mehanizama za spa?avanje u ?Europski monetarni fond“ ili riznicu eurozone. Iako mnogi imaju sli?ne teme, detalji se uvelike razlikuju. [52] [53] [54] [55]

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

BND PPP po stanovniku Europe prema Svjetskoj banci, 2017.

??  Eurozona, kao blok, s BNP-om PPP od 44.000 USD

??  Zemlje s BNP-om PPP po stanovniku iznad 44.000 USD

??  Zemlje s BNP-om PPP po stanovniku ispod 44.000 USD

BNP po stanovniku Europe prema Svjetskoj banci, 2017.

Usporedba [ uredi | uredi kod ]

Usporedba eurozone sa SAD-om i Kinom [56]
Stanovni?tvo BDP (nominalni)
SAD 328 milijuna 20,8 bilijuna dolara
 Kina 1400 milijuna 15,2 bilijuna dolara
Eurozona 342 milijuna 12,7 bilijuna dolara

BDP u PPP-u , izvoz / uvoz roba i usluga isklju?uju?i trgovinu unutar EU.

Inflacija [ uredi | uredi kod ]

Podaci o HICP-u [57] (Harmonizirani indeks potro?a?kih cijena (HICP) mjeri promjene tijekom vremena o cijenama potro?a?ke robe i usluga koje su stekla ku?anstva. Daju usporedivu mjeru inflacije jer se izra?unavaju prema usklađenim definicijama. Podaci su dostupni na mjese?noj i godi?njoj osnovi, podijeljeni po detaljnim kategorijama potro?nje) od ESB-a, uzeti iz svibnja svake godine:

  • 2000 .: 1,7%
  • 2001.: 3,1%
  • 2002: 2,0%
  • 2003 .: 1,8%
  • 2004.: 2,5%
  • 2005.: 2,0%
  • 2006 .: 2,5%
  • 2007 .: 1,9%
  • 2008 .: 3,7%
  • 2009: 0,0%
  • 2010: 1,7%
  • 2011 .: 2,7%
  • 2012: 2,4%
  • 2013 .: 0,9%
  • 2014: -0,2%
  • 2015: 0,3%
  • 2016 .: -0,1%
  • 2017 .: 1,4%
  • 2018: N / A
  • 2019: N / A

Kamatne stope [ uredi | uredi kod ]

Kamatne stope za eurozonu, koje je ESB odredio od 1999. godine. Razine su u postocima godi?nje. Između lipnja 2000. i listopada 2008., glavne operacije refinanciranja bile su ponude s promjenjivom kamatnom stopom, za razliku od ponuda s fiksnom kamatnom stopom. Podaci navedeni u tablici od 2000. do 2008. godine odnose se na minimalnu kamatnu stopu po kojoj ugovorne strane mogu dati svoje ponude.

Eurozone interest rates

Datum Mogu?nost pologa Glavne operacije refinanciranja Mogu?nost grani?nog zajma
1999-01-01 2.00 3.00 4.50
1999-01-04 2.75 3.00 3.25
1999-01-22 2.00 3.00 4.50
1999-04-09 1.50 2.50 3.50
1999-11-05 2.00 3.00 4.00
2000-02-04 2.25 3.25 4.25
2000-03-17 2.50 3.50 4.50
2000-04-28 2.75 3.75 4.75
2000-06-09 3.25 4.25 5.25
2000-06-28 3.25 4.25 5.25
2000-09-01 3.50 4.50 5.50
2000-10-06 3.75 4.75 5.75
2001-05-11 3.50 4.50 5.50
2001-08-31 3.25 4.25 5.25
2001-09-18 2.75 3.75 4.75
2001-11-09 2.25 3.25 4.25
2002-12-06 1.75 2.75 3.75
2003-03-07 1.50 2.50 3.50
2003-06-06 1.00 2.00 3.00
2005-12-06 1.25 2.25 3.25
2006-03-08 1.50 2.50 3.50
2006-06-15 1.75 2.75 3.75
2006-08-09 2.00 3.00 4.00
2006-10-11 2.25 3.25 4.25
2006-12-13 2.50 3.50 4.50
2007-03-14 2.75 3.75 4.75
2007-06-13 3.00 4.00 5.00
2008-07-09 3.25 4.25 5.25
2008-10-08 2.75 4.75
2008-10-09 3.25 4.25
2008-10-15 3.25 3.75 4.25
2008-11-12 2.75 3.25 3.75
2008-12-10 2.00 2.50 3.00
2009-01-21 1.00 2.00 3.00
2009-03-11 0.50 1.50 2.50
2009-04-08 0.25 1.25 2.25
2009-05-13 0.25 1.00 1.75
2011-04-13 0.50 1.25 2.00
2011-07-13 0.75 1.50 2.25
2011-11-09 0.50 1.25 2.00
2011-12-14 0.25 1.00 1.75
2012-07-11 0.00 0.75 1.50
2013-05-08 0.00 0.50 1.00
2013-11-13 0.00 0.25 0.75
2014-06-11 -0.10 0.15 0.40
2014-09-10 -0.20 0.05 0.30
2015-12-09 -0.30 0.05 0.30
2016-03-16 -0.40 0.00 0.25

Javni dug [ uredi | uredi kod ]

Sljede?a tablica navodi omjer javnog duga i BDP-a u postocima za zemlje eurozone koji je izdao EuroStat. [58] Kriterij konvergencije eura je 60%.

Zemlja 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
Eurozona 64.9 69.6 78.5 84.0 86.0 91.0 93.0 93.1 90.7 88.9 86.7 85.9 83.8 97.2 95.6 94.2
Austrija 64.7 68.7 79.7 82.4 82.2 81.9 81.3 84.0 86.2 83.6 78.4 74.0 70.6 83.3 82.8 82.7
Belgija 87.0 93.2 99.6 99.7 102.3 104.8 105.5 107.0 106.0 105.7 103.1 100.0 97.7 112.8 108.2 108.3
Cipar 53.5 45.5 53.9 56.3 65.8 80.3 104.0 109.1 108.9 107.1 97.5 100.6 91.1 115.0 103.6 95.2
Estonija 3.7 4.5 7.0 6.6 5.9 9.8 10.2 10.6 9.7 9.4 9.0 8.4 8.6 19.0 18.1 16.7
Finska 34.0 32.6 41.7 47.1 48.5 53.6 56.2 59.8 63.1 63.1 61.4 59.0 59.5 69.0 65.8 72.1
Francuska 64.3 68.8 79.0 81.7 85.2 90.6 93.4 94.9 95.8 96.5 97.0 98.4 97.5 114.6 112.9 113.1
Gr?ka 103.1 109.4 126.7 146.2 172.1 161.9 178.4 180.2 176.9 180.8 178.6 181.2 180.7 206.3 193.3 182.1
Hrvatska 37.2 39.1 48.4 57.3 63.7 69.4 80.3 83.9 83.3 79.8 76.7 73.3 71.1 87.3 79.8 74.3
Irska 23.9 42.2 61.8 86.8 109.1 119.9 119.9 104.2 93.8 72.8 68.0 63.6 57.2 58.4 56.0 51.4
Italija 99.8 106.2 112.5 115.4 116.5 126.5 132.5 135.4 132.7 132 131.8 134.8 134.3 155.3 150.8 150.2
Latvija 8.0 18.6 36.6 47.5 42.8 42.2 40.0 41.6 36.4 40.6 40.1 36.4 36.7 43.3 44.8 41.6
Litva 15.9 14.6 29.0 36.2 37.2 39.7 38.7 40.5 42.7 40.1 39.7 34.1 35.9 46.6 44.3 39.6
Luksemburg 7.7 15.4 16.0 20.1 19.1 22.0 23.7 22.7 21.4 20.8 23.0 21.0 22.3 24.8 24.4 25.4
Malta 62.3 61.8 67.8 67.6 69.9 65.9 65.8 61.6 63.9 57.6 50.8 45.8 40.7 53.4 57.0 55.1
Nizozemska 42.7 54.7 56.5 59.0 61.7 66.3 67.7 67.9 65.1 61.8 56.7 52.4 48.5 54.3 52.1 50.9
Njema?ka 63.7 65.5 72.4 81.0 78.3 81.1 78.7 75.6 71.2 68.1 64.1 61.9 58.9 68.7 69.3 67.2
Portugal 68.4 75.6 83.6 96.2 111.4 129.0 131.4 132.9 129.0 130.1 125.7 122.2 116.6 135.2 127.4 123.4
Slova?ka 30.1 28.6 41.0 43.3 43.3 51.8 54.7 53.6 52.9 51.8 50.9 49.4 48.1 59.7 63.1 60.3
Slovenija 22.8 21.8 36.0 40.8 46.6 53.6 70.0 80.3 83.2 78.5 73.6 70.4 65.6 79.8 74.7 73.5
?panjolska 35.6 39.7 52.7 60.1 69.5 86.3 95.8 100.7 99.2 99.0 98.3 97.6 95.5 120.0 118.4 116.1

Fiskalne politike [ uredi | uredi kod ]

Usporedba dr?avnog vi?ka / deficita (u periodu 2001. ? 2012.godine) Eurozone, Sjedinjenih Dr?ava i Ujedinjenog Kraljevstva

Primarno sredstvo za fiskalnu koordinaciju unutar EU nalazi se u ?irokim smjernicama ekonomske politike koje su napisane za svaku dr?avu ?lanicu, ali s posebnim osvrtom na 19 trenutnih ?lanica eurozone. Ove smjernice nisu obvezuju?e, ali imaju za cilj predstavljati koordinaciju politika među dr?avama ?lanicama EU-a kako bi se uzele u obzir povezane strukture njihovih gospodarstava.

Zbog međusobnog osiguranja i stabilnosti valute, ?lanice eurozone moraju po?tovati Pakt stabilnosti i rasta , koji postavlja dogovorena ograni?enja deficita i dr?avnog duga , i s tim povezanim sankcijama za odstupanje. Pakt je prvotno postavio granicu od 3% BDP-a za godi?nji deficit svih dr?ava ?lanica eurozone; uz nov?ane kazne za bilo koju dr?avu koja je prema?ila taj iznos. 2005. godine Portugal, Njema?ka i Francuska su prema?ili taj iznos, ali Vije?e ministara nije izglasalo nov?ane kazne za te dr?ave. Potom su usvojene reforme kako bi se osigurala ve?a fleksibilnost i osiguralo da kriteriji deficita uzimaju u obzir ekonomske uvjete dr?ava ?lanica i dodatne ?imbenike.

Fiskalni sporazum (poznatiji na engleskom jeziku, kao ''Fiscal Compact'') [59] [60] (slu?beno punim nazivom na hrvatskom jeziku Ugovor o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji [61] ), [62] međuvladin je ugovor uveden kao nova stro?a verzija Pakta za stabilnost i rast , potpisan 2. o?ujka 2012. godine od strane svih dr?ava ?lanica Europske unije (EU), osim ?e?ke , Ujedinjenog Kraljevstva [63] i Hrvatske (koja je Uniji pristupila u srpnju 2013.). Ugovor je stupio na snagu 1. sije?nja 2013. za 16 dr?ava koje su zavr?ile ratifikaciju prije ovog datuma. [64] Od 1. travnja 2014. godine ratificiran je i stupio na snagu za svih 25 potpisnika.

Francuski ekonomist i profesor Olivier Blanchard sugerira da fiskalna unija u EU-u mo?e ubla?iti razorne u?inke jedinstvene valute na periferne zemlje EU-a. Ali dodaje da valutni blok ne?e funkcionirati savr?eno ?ak i ako se izgradi sustav fiskalnih transfera, jer, tvrdi, nije rije?eno temeljno pitanje prilagodbe konkurentnosti. Problem je u tome ?to, budu?i da periferne zemlje EU-a nemaju vlastite valute, prisiljene su prilagoditi svoje ekonomije smanjenjem pla?a umjesto devalvacije valute. [65]

Odredbe o spa?avanju [ uredi | uredi kod ]

Financijska kriza 2007. ? 2008. potaknula je brojne reforme u eurozoni. Jedan je bio zaokret u politici spa?avanja eurozone koja je dovela do stvaranja posebnog fonda za pomo? dr?avama eurozone u nevolji. Europski instrument za financijsku stabilnost (EFSF) i Europski mehanizam za financijsku stabilnost (EFSM) stvoreni su 2010. godine kako bi, uz Međunarodni monetarni fond (MMF), pru?ili sustav i fond za spa?avanje ?lanova. Međutim, EFSF i EFSM bili su privremeni, mali i nisu imali osnove u ugovorima o EU. Stoga je 2011. dogovoreno uspostavljanje Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) koji bi bio puno ve?i, financirale bi ga samo dr?ave eurozone (a ne EU u cjelini kao ?to je bio slu?aj s EFSF-om i EFSM-om) i imao bi trajnu, ugovornu osnovu. Kao rezultat toga, njegovo stvaranje uklju?ivalo je usugla?avanje izmjene i dopune ?lanka 136. TEFU-a koja omogu?ava ESM i novi Ugovor o ESM-u gdje se detaljno navodi kako ?e ESM djelovati. Ako se oba akta uspje?no ratificiraju prema rasporedu, ESM bi bio operativan do trenutka kada EFSF i EFSM isteknu, sredinom 2013. godine.

U velja?i 2016. Ujedinjeno Kraljevstvo osiguralo je daljnju potvrdu da zemlje koje ne koriste euro ne?e biti du?ne doprinositi spa?avanjima zemalja eurozone. [66]

Stru?na recenzija [ uredi | uredi kod ]

U lipnju 2010. kona?no je postignut ?iroki sporazum o kontroverznom prijedlogu za dr?ave ?lanice da međusobno revidiraju prora?une prije njihova predstavljanja nacionalnim parlamentima . Iako su se međusobnom prikazivanju cjelokupnog prora?una protivile Njema?ka, ?vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, svaka bi vlada ?est mjeseci prije odlaska u nacionalne parlamente predo?ila svojim kolegama i Komisiji svoje procjene rasta, inflacije, razine prihoda i rashoda. Ako bi zemlja imala deficit, morali bi ga opravdati ostatkom EU-a, dok bi zemlje s dugom ve?im od 60% BDP-a bile suo?ene s ve?im nadzorom. [67]

Planovi bi se odnosili na sve ?lanice EU, a ne samo na eurozonu, te ih ?elnici EU-a moraju odobriti zajedno s prijedlozima dr?ava koje se suo?avaju sa sankcijama prije nego ?to dosegnu granicu od 3% iz Pakta za stabilnost i rast. Poljska je kritizirala ideju zadr?avanja regionalnog financiranja za one koji probiju granice deficita, jer bi to utjecalo samo na siroma?nije dr?ave. [67] U lipnju 2010. Francuska se slo?ila podr?ati njema?ki plan za suspenziju glasa?kih prava ?lanova koji kr?e pravila. [68] U o?ujku 2011. pokrenuta je nova reforma Pakta za stabilnost i rast s ciljem ispravljanja pravila usvajanjem automatskog postupka za izricanje kazni u slu?aju kr?enja pravila o deficitu ili dugu. [69]

Kritika [ uredi | uredi kod ]

Nobelovac, ekonomist James Tobin , mislio je da projekt eura ne?e uspjeti bez drasti?nih promjena u europskim institucijama, ukazuju?i na razliku između SAD-a i eurozone. [70] Smatra kako u pogledu monetarne politike, ameri?ka sredi?nja banka FRD ima za cilj rast i smanjenje nezaposlenosti, dok ESB nastoji dati svoj prvi prioritet stabilnosti cijena pod nadzorom njema?ke sredi?nje banke. Kako se razina cijena valutnog bloka odr?ava niskom, razina nezaposlenosti u regiji postala je vi?a od one u SAD-u od 1982.

Kada je rije? o fiskalnoj politici, 12 posto ameri?kog saveznog prora?una koristi se za transfere saveznim dr?avama u SAD-u i lokalnim vlastima. Također, kada savezna dr?ava ima financijskih ili ekonomskih pote?ko?a, prili?an iznos novca automatski se prenosi toj saveznoj dr?avi. Ameri?ka vlada ne name?e ograni?enja politikama dr?avnog prora?una saveznim dr?avama. To se razlikuje od fiskalne politike eurozone, gdje Maastrichtski ugovor zahtijeva da svaka dr?ava ?lanica eurozone ima svoj prora?unski deficit manji od 3 posto svog BDP-a. [70]

U velja?i 2019., studija Centra za europsku politiku zaklju?ila je da su neke zemlje, iako su dobile korist od uvođenja eura, bile siroma?nije nego ?to bi bile da ga nisu usvojile, a posebno su pogođene Francuska i Italija. Autori su tvrdili da je to posljedica utjecaja na konkurentnost; obi?no bi dr?ave devalvirale svoje valute kako bi svoj izvoz pojeftinile na svjetskom tr?i?tu, ali to nije bilo mogu?e zbog zajedni?ke valute. [71]

Ekonomski policajci [ uredi | uredi kod ]

Godine 1997. Arnulf Baring , njema?ki pravnik, novinar, politolog, suvremeni povjesni?ar i autor izrazio je zabrinutost da ?e Europska monetarna unija od Nijemaca u?initi najomra?enije ljude u Europi. Baring je sumnjao na mogu?nost da ?e stanovnici mediteranskih zemalja Nijemce i valutni blok smatrati ekonomskim policajcima. [72]

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ EU ne priznaje samoprogla?enu Tursku Republiku Sjeverni Cipar koja kao svoju valutu koristi tursku liru. Međutim, euro itekako cirkulira na ovom podru?ju.
  2. ↑ a b c Francuski pacifi?ki teritoriji koriste franak CFP koji je vezan za euro (1 franak = 0,00838 eura)
  3. ↑ Aruba je dio Kraljevine Nizozemske, ali ne i EU. Koristi arubanski florin koji je vezan za ameri?ki dolar. (1 US dolar = 1,79 florina)
  4. ↑ a b Trenutno koristi nizozemski antilski gulden i planirao je predstaviti karipski gulden 2014. godine, ali je ta promjena odgođena.
  5. ↑ Koristi ameri?ki dolar

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ ?to je europodru?je? . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  2. ↑ europodru?je - EU Vocabularies - Publications Office of the EU . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 17. velja?e 2021 . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  3. ↑ European Central Bank. ESB, ESSB i Eurosustav . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  4. ↑ Kriteriji konvergencije . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  5. ↑ Who can join and when? . European Commission . Pristupljeno 10. rujna 2012.
  6. ↑ Fox, Benjamin. 1. velja?e 2013. Dutch PM: Eurozone needs exit clause . EUobserver.com . Pristupljeno 18. lipnja 2013.
  7. ↑ a b Agreements on monetary relations (Monaco, San Marino, the Vatican and Andorra) . European Communities. 30. rujna 2004 . Pristupljeno 12. rujna 2006.
  8. ↑ The government announces a contest for the design of the Andorran euros . Andorra Mint. 19. o?ujka 2013. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. kolovoza 2013 . Pristupljeno 26. o?ujka 2013.
  9. ↑ Nouvelles d'Andorre ( francuski ). 1. velja?e 2013. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2013 . Pristupljeno 2. velja?e 2013.
  10. ↑ a b c The euro outside the euro area . Europa (web portal) . Pristupljeno 26. velja?e 2011.
  11. ↑ Population on 1 January . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  12. ↑ GNI, Atlas method (current US$) | Data | Table . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2016 . Pristupljeno 23. lipnja 2016.
  13. ↑ GNI per capita, Atlas method (current US$) | Data . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2016 . Pristupljeno 24. velja?e 2016.
  14. ↑ a b c d e f g h i j k COUNCIL DECISION of 3 May 1998 in accordance with Article 109j(4) of the Treaty . Official Journal of the European Union . L (139/30). 11. svibnja 1998 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  15. ↑ COUNCIL DECISION of 10 July 2007 in accordance with Article 122(2) of the Treaty on the adoption by Cyprus of the single currency on 1 January 2008 . Official Journal of the European Union . L (186/29). 18. srpnja 2007 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  16. ↑ COUNCIL DECISION of 13 July 2010 in accordance with Article 140(2) of the Treaty on the adoption by Estonia of the euro on 1 January 2011 . Official Journal of the European Union . L (196/24). 28. srpnja 2010 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  17. ↑ Bank, European Central. 29. studenoga 2022. Hrvatska (od 1. sije?nja 2023.) journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  18. ↑ COUNCIL DECISION of 19 June 2000 in accordance with Article 122(2) of the Treaty on the adoption by Greece of the single currency on 1 January 2001 . Official Journal of the European Union . L (167/19). 7. srpnja 2000 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  19. ↑ COUNCIL DECISION of 9 July 2013 on the adoption by Latvia of the euro on 1 January 2014 . Official Journal of the European Union . L (195/24). 18. srpnja 2013 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  20. ↑ COUNCIL DECISION of 23 July 2014 on the adoption by Lithuania of the euro on 1 January 2015 . Official Journal of the European Union . L (228/29). 31. srpnja 2014 . Pristupljeno 31. prosinca 2014.
  21. ↑ COUNCIL DECISION of 10 July 2007 in accordance with Article 122(2) of the Treaty on the adoption by Malta of the single currency on 1 January 2008 . Official Journal of the European Union . L (186/32). 18. srpnja 2007 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  22. ↑ COUNCIL DECISION of 8 July 2008 in accordance with Article 122(2) of the Treaty on the adoption by Slovakia of the single currency on 1 January 2009 . Official Journal of the European Union . L (195/24). 24. srpnja 2008 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  23. ↑ COUNCIL DECISION of 11 July 2006 in accordance with Article 122(2) of the Treaty on the adoption by Slovenia of the single currency on 1 January 2007 . Official Journal of the European Union . L (195/25). 15. srpnja 2006 . Pristupljeno 27. listopada 2014.
  24. ↑ European Foundation Intelligence Digest . Europeanfoundation.org. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 26. kolovoza 2007 . Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  25. ↑ Euro used as legal tender in non-EU nations . International Herald Tribune . 1. sije?nja 2007. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2008 . Pristupljeno 22. studenoga 2010.
  26. ↑ Europe, The eurozone's 13th member . BBC News . 11. prosinca 2001 . Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  27. ↑ Unilateral Euroization By Iceland Comes With Real Costs And Serious Risks . Lawofemu.info. 15. velja?e 2008. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 14. o?ujka 2012 . Pristupljeno 28. velja?e 2015.
  28. ↑ New EU members to break free from euro duty . Euractiv.com. 13. rujna 2011 . Pristupljeno 7. rujna 2013.
  29. ↑ Sverige sa nej till euron ( ?vedski ). Swedish Parliament. 28. kolovoza 2013. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 19. rujna 2017 . Pristupljeno 12. kolovoza 2014.
  30. ↑ Information on ERM II . European Commission. 22. prosinca 2009 . Pristupljeno 16. sije?nja 2010.
  31. ↑ Bulgaria, Croatia take vital step to joining euro . Reuters ( engleski ). 10. srpnja 2020 . Pristupljeno 11. srpnja 2020.
  32. ↑ Czechs, Poles cooler to euro as they watch debt crisis . 16. lipnja 2010 . Pristupljeno 18. lipnja 2010.
  33. ↑ "Brussels: No one can leave the euro" by Leigh Phillips, EUobserver , 8 September 2011
  34. ↑ " The Eurozone crisis ? the final stage? " by Charles Proctor, Locke Lord , 15 May 2012
  35. ↑ " Withdrawal and Expulsion from the EU and EMU : Some reflections " by Phoebus Athanassiou, Principal Legal Counsel with the Directorate-General for Legal Service , ECB , 2009
  36. ↑ "German advisory council calls for exit option in the eurozone" by Daniel Tost, EurActiv , 29 July 2015
  37. ↑ Text of response by Olli Rehn , European Commissioner for Economic and Monetary Affairs and the Euro , on behalf of the European Commission , to question submitted by Claudio Morganti, Member of the European Parliament , 22 June 2012
  38. ↑ Text of message by Mario Draghi , ECB , to Claudio Morganti, Member of the European Parliament , 6 November 2012
  39. ↑ Athanassiou, Phoebus (December 2009) Withdrawal and Expulsion from the EU and EMU, Some Reflections (PDF), European Central Bank. Retrieved 8 September 2011
  40. ↑ Phillips, Leigh. EUobserver / Netherlands: Indebted states must be made 'wards' of the commission or leave euro . Euobserver.com . Pristupljeno 20. svibnja 2014.
  41. ↑ Dammann, Jens. 10. velja?e 2012. The Right to Leave the Eurozone. U of Texas Law, Public Law Research Paper . 48 (2)
  42. ↑ Dammann, Jens. 26. kolovoza 2015. Paradise Lost: Can the European Union Expel Countries from the Eurozone. Vanderbilt Journal of Transnational Law . 49 (2)
  43. ↑ Pri?e o banci (2): ?to je bank run i za?to je opasan? Crtica o King Ericu . serdarusic.com . 24. prosinca 2010 . Pristupljeno 7. studenoga 2020.
  44. ↑ Barry Eichengreen. Rujan 2007. The Breakup of the Euro Area . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  45. ↑ Eichengreen, Barry (23 July 2011) Can the Euro Area Hit the Rewind Button? (PDF), University of California. Retrieved 8 September 2011
  46. ↑ Wallop, Harry. 29. svibnja 2012. De La Rue silent on deal to print Drachma . Pristupljeno 11. velja?e 2015.
  47. ↑ Take the money and run . 28. sije?nja 2015 . Pristupljeno 11. velja?e 2015.
  48. ↑ An economic government for the eurozone? (PDF) . Federal Union. Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. srpnja 2011 . Pristupljeno 26. velja?e 2011.
  49. ↑ Protocols , Official Journal of the European Union
  50. ↑ Elitsa Vucheva. 15. travnja 2008. Eurozone countries should speak with one voice, Juncker says . EU Observer . Pristupljeno 26. velja?e 2011.
  51. ↑ "Commission wants single eurozone seat at IMF plan adopted by end of mandate" , Euractiv , 7 December 2017
  52. ↑ "Macron is right ? the eurozone needs a finance minister" , Financial Times , 28 September 2017
  53. ↑ Europe should have its own economy and finance minister, says EC , theguardian 6 December 2017
  54. ↑ "Large number of EU finance ministers want euro zone budget: Dijsselbloem" , Reuters , 6 November 2017
  55. ↑ "Spain urges sweeping reforms on eurozone to correct flaws" , Financial Times , 14 June 2017
  56. ↑ Report for Selected Countries and Subjects . www.imf.org
  57. ↑ Overview - Eurostat . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  58. ↑ General government gross debt - annual data (table code: teina225) . Eurostat . Pristupljeno 24. listopada 2019.
  59. ↑ Nicholas Watt. 31. sije?nja 2012. Lib Dems praise David Cameron for EU U-turn . The Guardian . Pristupljeno 5. velja?e 2012.
  60. ↑ The fiscal compact ready to be signed . European Commission. 31. sije?nja 2012. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2012 . Pristupljeno 5. velja?e 2012.
  61. ↑ EUR-Lex - 42012A0302(01) - EN - EUR-Lex . Pristupljeno 7. studenoga 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  62. ↑ Referendum to be held on Fiscal Treaty . RTE News . 28. velja?e 2012.
  63. ↑ EU summit: All but two leaders sign fiscal treaty . BBC News . 2. o?ujka 2012 . Pristupljeno 2. o?ujka 2012.
  64. ↑ Fiscal compact enters into force 21/12/2012 (Press: 551, Nr: 18019/12) (PDF) . European Council. 21. prosinca 2012 . Pristupljeno 21. prosinca 2012.
  65. ↑ Fiscal union will never fix a dysfunctional eurozone, warns ex-IMF chief Blanchard Mehreen Khan, The Daily Telegraph (London), 10 October 2015
  66. ↑ European Council meeting (18 and 19 February 2016) ? Conclusions . European Commission . Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  67. ↑ a b EU agrees controversial peer review of national budgets , EU Observer
  68. ↑ Willis, Andrew (15 June 2010) Merkel: Spain can access aid if needed , EU Observer
  69. ↑ Council reaches agreement on measures to strengthen economic governance (PDF) . Pristupljeno 18. svibnja 2011.
  70. ↑ a b J. Tobin, Policy Opinions, 31 (2001)
  71. ↑ Nicole Ng, "CEP study: Germans gain most from euro introduction" , Deutsche Welle , 25/02/19, accessed 05/03/19
  72. ↑ This Prediction about the Euro Deserves a ‘Nostradamus Award’ W. Richter, Wolf Street, 16 July 2015
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eurozona&oldid=6766714 "