Drvar
Drvar
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
?upanija	Hercegbosanska
Vlast
-  Na?elnik	Du?ica Runi? ( SNSD )
Povr?ina
- Op?ina	589,6 km² [1]
Stanovni?tvo (2013.)
- Op?ina	7.036
- Naseljeno mjesto	3.730
Po?tanski broj	80260
Pozivni broj	(+387) 034
Slu?bena stranica www.opstinadrvar.org
Zemljovid
Polo?aj op?ine Drvar u Bosni i Hercegovini

Drvar je op?ina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske ?upanije uz granicu s Republikom Hrvatskom . Od Knina je udaljena svega 63 km. Smje?tena je u planinskom podru?ju na nadmorskoj visini 700 do 1200 m i prije potpisivanja Daytonskog sporazuma povr?ina op?ine bila je 950 km².

Na podru?ju op?ine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojili?ta. Najzna?ajniji vodotok je rijeka Unac , duga?ka preko 60 km i potok Basta?ica u duljini od 1 km.

Na podru?ju Drvarske op?ine postoji jednistven, za ovaj dio Europe , slu?aj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero nastalo pregrađivanjem Unca. Slu?ilo je za potrebe industrije. Ovo jezero zaprema povr?inu od dva ?etvorna kilometra i bogato je ribom. Velike povr?ine prekrivene su ?umama i pa?njacima, dok su poljoprivredna zemlji?ta zastupljena u manjem obujmu.

Zemljopis

Grad Drvar i nekoliko okolnih sela nalazi se u Drvarskoj kotlini . Kotlina je okru?ena planinama: Osje?enicom sa sjevera, Klekova?om i Lunjeva?om s istoka i Jadovnikom s juga.

Klima

Klima je kontinentalno-planinska s dugim i hladnim zimama.

Stanovni?tvo

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini 1991.: Drvar

Drvar (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Popis 2013.

Naseljena mjesta

Op?inu Drvar sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta: ^[3]

Ata?evac , Bastasi , Brda , Bun?evac , Drvar , Drvar Selo , Gruborski Naslon , Kamenica , Ljeskovica , Mokronoge , Motike , Mrđe , Podi? , Podovi , Poljice , Potoci , Prekaja , ?ajinovac , ?ipovljani , Trnini? Brijeg , Vidovo Selo , Vrto?e , Zaglavica , ?upa i ?upica .

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dio op?ine Drvar s mjestom Drvarom u?ao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske u?la su naseljena mjesta Potoci , Srnetica i Uvala . Od ovog podru?ja nastala je op?ina Isto?ni Drvar . Naseljena mjesta Boboljusci , Bosanski Osredci , Gornji Ti?kovac , Mali Cvjetni? , Malo O?ijevo , Martin Brod , O?igrije , Palu?ci , Trubar , Veliki Cvjetni? i Veliko O?ijevo su pripojena op?ini Biha? .

Povijest

Predio Spasovine (pripada Vrto?ama , uz granicu s Drvarom) kod Drvara i ?obi?a groblje kod Drvara va?ni su za povijest umjetnosti starohrvatske dr?ave. Na tim je dvama lokacijama djelovala dvorska klesarska radionica iz vremena kneza Branimira . ^[4]

Drvar je kao gradi? osnovala Austro-Ugarska , te je potaknula naseljavanje stru?njaka i obrtnika. Na po?etku je nosio ime Unac, po obli?njem selu, no osnivanjem drvarnice mijenja ime. Gradi? se razvija od 1900. poput ve?ine sli?nih krajeva po BiH kad je austrijski industrijalac Otto Steinbeis osnovao poduze?e za iskori??ivanje ?ume, izgradio uskotra?nu ?eljezni?ku prugu do Knina i podignuo pilanu te tvornicu celuloze i ba?ava. Drvarska ?upa tada je imala sjedi?te izvan grada, 30 km dalje u Bosanskom Petrovcu. ?upa je nastala 1906. odvajanjem od Krnjeu?e (Zelinovca). ^{[5] [6]}

Kotlovnica u Drvaru

Steinbeisbahn u Drvaru

Koncem 19. i po?etkom 20. stolje?a drvarski se ukapaju zajedno s pravoslavcima na gradskom ?obi?a groblju. Od tog je groblja tek dio o?uvan i ve?ina su devastirani. ^[7] Na Spasovini je pravoslavno groblje. Ondje je pravoslavna kapela sv. sve?tenomu?enika drvarskih Milana (Banjca) i Milana (Golubovi?a). Mo?i te dvojice svetaca nalaze s mo?ima mu?enika stradalih s njima u Risova?koj jami, kod Krnjeu?e u op?ini Bosanski Petrovac pohranjene u drvarskoj crkvi sv. Save. ^[8]

Popisom 1910. utvrđeno je da je ?ivjelo: ^[9]

• u Drvaru (gr.op?.) 2605 st. od ?ega 1484 pravoslavna, 1041 rimokatolika, 46 evangelika, 24 muslimana, 9 grkokatolika, 1 ?idovske vjere
• u Drvaru (s. op?.) 673 st., od ?ega svi pravoslavni Drvar je bio sredi?te drvne industrije osnovane u vrijeme austrijske uprave u BiH. Uz Hrvate katolike ?ivjeli su i radili mnogi Slovenci, ?esi, Poljaci, Nijemci i Austrijanci. ^[10]

Katolici se poslije pokopavaju na novoj lokaciji, blizu mjesta gdje je podignut pogon Celuloze. ^[7] Katoli?ki se radnici doseljavaju u grad te je 1925. godine premje?teno sjedi?te ?upe ne?to bli?e, na 15-ak kilometara udaljen planinski prijevoj O?trelj . Pastoral je tako bilo lak?e obavljati, a tu je ve? postojala kapelica Sv. Ane. 1930-ih je podignut je ?upni stan u Drvaru. Preneseno je i sjedi?te ?upe s O?trelja u Drvar, izgrađena je i crkva, a katoli?ki je ?ivot bujao. ^[5] Crkva sv. Josipa i ?upna ku?a sagrađeni su 1932. godine. ^[11] Hrvatska je zajednica cvala, i od va?nijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova tu je prvo bilo povjerenstvo pa podru?nica Hrvatskoga kulturnog dru?tva Napredak. Podignut je Sokolski dom , koji je poslije rata prozvan Dru?tveni dom Partizan. Prije Drugog svjetskog rata u gradu je bilo oko 450 katolika, a na cijelom teritoriju ?upe i vi?e. Samo u Drvaru, O?trelju i Srnetici bilo je 700 vjernika. ^[5] Između 1932. i 1939. godine trajala je gradnja parohijskog hrama sv. Save u Drvaru. Građen je za vrijeme sve?tenomu?enika Milana Banjca . Drvarskoj parohiji pripada jedanaest pravoslavnih hramova. ^[8] Travnja 1936. godine u pogonu ?ipada u Drvaru zbila se te?ka nezgoda kada je zbog dotrajalosti eksplodirao parni kotao. Pritom su poginula ?etiri radnika, a vi?e njih bilo je ozlijeđeno, među kojima i Nikola Bursa?, otac kasnije narodne heroine Marije Bursa? , koji je ostao bez desnog oka. ^[12]

Prija?nje sjedi?te ?upe je stradalo. Kapelica na O?trelju spaljena je za vrijeme borbi u Drugom svjetskom ratu. ?upnik Waldemar Maximilian Nestor i ve?i broj vjernika mu?ki su ubijeni 27. lipnja 1941. godine. ?upna ku?a sa stanom za sve?enika o?te?ena je, ali je pre?ivjela. Nakon toga pola stolje?a tu nije bilo ni sve?enika, ni crkve, ni mise. ^[5] U drugom svjetskom ratu Drvar je bio dio NDH. Pripao je velikoj ?upi Krbava-Psat , u talijanskoj okupacijskoj zoni. Na zimu i prolje?e 1944. ovdje je bilo sjedi?te CK KPJ Vrhovnoga ?taba NKOJ-a i Predsjedni?tva AVNOJ-a. ^[6] Tito i njegov glavni sto?er skrivali su se u pe?ini u blizini Drvara. Tre?i Reich je preko svojih dou?nika doznao te je organizirao akciju Konji?ev skok ( desant na Drvar ) kojom su htjeli obezglaviti partizanski pokret. Uz velike partizanske gubitke Tito i pratnja su se spasili.

U Titovoj Jugoslaviji Drvar je dio NR BiH. 1949. godine u "jeku socijalisti?kog mira" mjesna katoli?ka crkva i ?upni stan su sru?eni, a crkveno zemlji?te nacionalizirano i podijeljeno lokalnom pu?anstvu, u isto vrijeme kad i crkva u Bosanskom Petrovcu. Ulica u kojoj je bila crkva nazvana je po nadnevku kad su pobijeni ?upljani i prva sve?eni?ka ?rtva na prostoru biv?e Jugoslavije, ?upnik Nestor. Pravoslavna crkva, premda nije sru?ena, desakralizirana je i pretvorena u skladi?te. Ateisti?ki re?im obe??astio ju je jer je slu?ila kao "mokri ?vor" slu?ajnim prolaznicima. Ateizacija grada Drvara bila je strahovita. ^[5] Na mjestu gdje je neko? bila katoli?ka ?upna crkva, sad je sporedna uli?ica 27. jula (po nadnevku va?nom u jugoslavenskoj historiografiji - Dan ustanka) s privatnim ku?ama. ^[13] Na popisu 1961. Srbi su bili velika ve?ina u op?ini, a tragovi Hrvata i ostalih katolika ostali su u nekoliko naselja gdje su ostale manje koncentracije, poput Bosanskih Osredaca, Martina Broda, Podova, Potoka, ?ipovljana i najve?e u Srnetici i gradu Drvaru. Najve?a koncentracija "Jugoslavena" bila je u Srnetici. ^[14] 1960-ih godina i mlađe katoli?kog groblje kod Celuloze preorano je zbog pro?irenja Celuloze pa je dio nadgrobnih spomenika prenesen na ?obi?a glavicu, blizu ?obi?a groblja. Ondje su i danas nekolicina devastiranih nadgrobnih spomenika povaljanih po zemlji. ^[7] 11. sije?nja 1967. izmjerena je najni?a temperatura u Drvaru ikad: -27,2 Celzijevih stupnjeva. ^[15] Povratak vjerskog ?ivota u ateizirani grad i?ao je vrlo sporo. Pravoslavni pop potiho je do?ao u Drvar sa svojom obitelji oko 20-30 godina poslije 1945. godine. Liturgiju je i za najve?e kr??anske blagdane slavio samo sa svojom suprugom i djecom, premda je u op?ini bilo 17 000 Srba. ^[5]

Drvar i Bosansko Grahovo jedine su dvije op?ine u BiH u kojima 1. o?ujka 1992. nije odr?an referendum o neovisnosti BiH . ^[16] Raspadom Jugoslavije Drvar je dio BiH. U vrijeme velikosrpske pobune i zatim velikosrpske agresije na Hrvatsku Drvar je sve od 1991. upori?te za srpsku agresiju na Hrvatsku i poslije BiH. ^[6] U po?etku rata bio je u Republici Srpskoj . 1991. godine u crkvi sv. Save je ustoli?en prvi episkop biha?ko-petrova?ki Hrizostom Jevi? . 1992. godine u crkvi sv. Save su u kripti pohranjene mo?i sve?tenomu?enika drvarskih Milana (Banjca) i Milana (Golubovi?a), te mu?enika stradalih zajedno s njima u Risova?koj jami, kod Krnjeu?e u op?ini Bosanskom Petrovcu. ^[8]

Pretkraj rata u grad su u?le hrvatske snage. Mno?tvo hrvatskih prognanika i izbjeglica koje su 1993. protjerale bo?nja?ke snage bilo je smje?teno tad u Drvar. Srpski i bo?nja?ki mediji i međunarodni predstavnici dobrano su podgrijavali zlobnu tezu da je to namjernog naseljavanje katolika radi promjene nacionalne strukture grada i op?ine, na ?tetu Srba. ^[5] Od rujna 1995. godine i hrvatskog zauzimanja grada, ^[6] naseljavaju se prognani i izbjegli Hrvati iz dijelova BiH otkamo su ih istjerale srpske i bo?nja?ke postrojbe. ^[7] Ve?ina tih Hrvata je iz Srednje Bosne, iz 50-ak raznih ?upa. Procjene su bile od 8 000 do 12 000 vjernika. Dolaskom Hrvata o?ivjela je ?upa, s time ?to vi?e nije bilo sredi?te Bosanski Petrovac koji je nekad obuhva?ao Drvar, nego obrnuto. ?upa Drvar obuhvatila je Bosanski Petrovac. Zgrada Partizana tj. biv?eg Sokolskog doma , tj. dvorana i prate?e prostorije dana je od strane HR Herceg-Bosne na privremeno kori?tenje dok se ne sagradi crkva. ^[5] Katoli?ki vjerski ?ivot donio je osnivanje Caritasova dje?jeg vrti?a i osnovne ?kole koja je ponijela ime prvog bla?enika Banjolu?ke biskupije ? “Dr. Ivan Merz”. ^[17] Osnovana je 1995. godine, a ime Ivana Merza ponijela je 1996. godine. Dan ?kole obilje?ava oko dana rođenja Ivana Merza, 16. prosinca. Po?ela je raditi sa samo 40 u?enika, a ve? 1998. bilo ih je preko 700 s ukupno 35 prosvjetnih djelatnika. ^[18] ?kola je imenom na Drvar i s podru?nom ?etverorazrednom ?kolom u Prekaji . ^{[19] [20]} S obzirom na brojnost Srba i malobrojnost Hrvata za lokalce i nije bilo oslobođenje za Srbe, no za hrvatsko okru?je jest jer je uni?teno velikosrpsko upori?te. Svakako je bilo duhovno oslobođenje jer se otad slu?e mise. ^[5] Ve?ina srpskog predratnog stanovni?tva oti?la je, a u grad se uselilo oko 6000 Hrvata prognanika i izbjeglica te 250 vojnika HVO s obiteljima. ^[21] Katolici obavljaju bogoslu?je u prostorijama nekada?njeg dru?tvenog doma Partizan (prijeratni Sokolski dom ^[5] ), izvorno namijenjen za kulturne i ?portske događaje, i otad dru?tveni dom djeluje kao improvizirana crkva. Sve od tad traju politi?ke opstrukcije op?inskih vlasti da se dobije komad zemlje na kojem bi se izgradila katoli?ka ?upna crkva. Ukazala se i potreba za grobljem za pokapanje katoli?kih vjernika. Povjerenstvo Vlade HRHB dodijelilo im je privatni komad zemlje na Trnini? brijegu za otvaranje katoli?kog groblja. Određen broj preminulih ve? je ukopan. ^[7] Uz crkvu u prostorima Sokolskog doma podigli su Hrvati improvizirani drveni zvonik i u podno?ju zvonika spomen-kri? palim hrvatskim braniteljima. ^[11] Na nezadovoljstvo dr?ava nesklonih Hrvatima, Hrvati su si organizirali svoj gospodarski ?ivot u gradu. Uz pomo? tvrtke Finvesta bazirane u Hrvatskoj, ulagali su u proizvodnju drvne građe, panel plo?a i građevinarstvo. Zaposlili su 500-ak Hrvata. Međunarodnim mo?nicima smetala je "kroatizacija" Drvara. Izvjestitelji su blatili Hrvate, ne prezaju?i ni da ih nazivaju mafija?kom organizacijom. Smatrali su da samo vanjska intervencija mo?e sprije?iti kroatizaciju Drvara. Za prljavu zada?u protiv Hrvata kao i nekoliko puta prije u Domovinskom ratu, određeni su kanadski vojnici. Dodijeljen im je ovaj sektor u koji su smjestili postrojbu pje?a?tva. Međunarodna zajednica bila je odlu?na izvr?iti repatrijaciju Srba ali ne i repatrijaciju bh. Hrvata smje?tenih u Drvaru, nego da ti Hrvati zauvijek nestanu iz BiH. ^[21]

Lo?a hrvatska politika te podlo djelovanje predstavnika međunarodne zajednice koji su delo?irali Hrvate na ulicu, ne omogu?iv?i im alternativni smje?taj u Drvaru, doveli su do otjeka katolika iz ovoga kraja. ^[5] Biskupu Komarici su nudili, no on nije htio graditi crkvu bez papira na zemlji?tu za koje se ne zna ?ije je, te su ?upni ured i biskupija 1997. godine kod vlasti inicirale da im se dodijeli prostor za crkvu ili vrati 1400 kvadrata koji nisu bili nacionalizirani u komunizmu. ^[11] Nekoliko godina poslije uz pritisak međunarodnih guvernera vra?eni su Srbi u Drvar, na?alost međunarodni predstavnici nisu izvr?ili isti takav pritisak ni na srpske ni bo?nja?ke vlasti u BiH da se vrati Hrvate otkamo su istjerani. Iniciralo se vra?anje Srba u njihove domove, ali ne i srednjobosanskih Hrvata, koji su nakon SFOR-vih akcija mahom odselili u Hrvatsku ili europske zemlje te je u Drvaru ih do danas ostalo petstotinjak Hrvata. ^[11] SFOR-ovim tenkovima Hrvati su istjerani iz Drvara. Na?alost SFOR nije anga?irao iste resurse da se ti prognani i izbjegli Hrvati vrate u svoj Vare? i Kakanj. Svibnja 1997. pristi?u prve manje skupine Srba, ?to je budilo strah u Hrvata. Podmetnuti su po?ari u srpske domove. Agresivna kanadska ophodnja osigurala je stalan pritjek Srba u drvarski kraj. ^[21] Krajem 1997. godine po?inje povratak Srba u Drvar, Glamo? i Grahovo . ^[22] Tvorci Daytonskog sporazuma osmislili su mehanizam kojim bi se poni?tili u?inci etni?kog ?i??enja. Bira?i su po Aneksu 3. mogli glasovati u op?inama gdje su bili rezidenti makar su u trenutku izbora ?ivjeli drugdje. To je omogu?ilo da 13. i 14. rujna 1997. za na?elnika bude izabran Srbin Mar?eta, premda je grad bio ve?inom naseljen Hrvatima. Srbi su preuzeli gradsko vije?e i popunjali polo?aje u gradskoj upravi. Mjesna policija bila je u hrvatskim rukama i to je zna?ilo da je prava mo? bila u hrvatskim rukama, ^[21] ?to arhitektima poslijeratne BiH nikako nije odgovaralo. Hrvati su se s pravom bojali resrbizacije grada, jer bi to zna?ilo novo raseljavanje Hrvata. Kanađani su ?uvali gradona?elnika Srbina koji je boravio u Banjoj Luci. ^[21] Srpski povratnici suo?avali su se s opstrukcijama, pa i brutalnim ubojstvima i spaljivanjem srpskih domova. 17. travnja 1998. visoki međunarodni predstavnik za BiH Carlos Westendorp na tiskovnoj je konferenciji najavio uklanjanje s polo?aja dogradona?elnika Tokmakd?ije i istakao odlu?nost međunarodne zajednice za hitne akcije za za?titu srpskih povratnika u Drvar. Zaprijetio se tvrdolinija?ima. Oglasio se i UN-ov posebni izaslanik Rehn te je dao rok od 48 sati predsjedniku FBiH Gani?u i dopredsjedniku ?olji?u da uklju?e 15 srpskih povratnika u lokalnu policiju ili ?e međunarodna zajednica odrediti nadzornika za Drvar. Prozvani dogradona?elnik Tokmakd?ija u pismu Westendorpu odgovorio je da akcija smjene nije tek usmjerena na dogradona?elnika, nego sa svrhom da se usadi strah među drvarske Hrvate i nametne osje?aj da su odgovorni (krivi) za sve ?to se dogodi u gradu. ^[23] Ve? u prvoj polovici 1998. godine SFOR nasilno istjeruje Hrvate iz njihovih domova. Dana 24. travnja 1998. godine Hrvati u Drvaru, su u ru?ila?kim napadima popalili kancelarije UNHCR -a, OHR-a, IPTF-a, sva vozila koja su im se na?la na putu i premlatili gradona?elnika Mar?etu ( Srbina ) kao odmazdu za SFOR -ovo nasilno istjerivanje Hrvata iz njihovih stanova. Nakon ovog događaja pove?an je broj paljenja i napada na Srbe povratnike. Broj popaljenih ku?a iznosio je 860. ^[22]

Improvizirani drveni zvonik rimokatoli?ke crkve i spomen-kri? hrv. braniteljima

Spomen-kri? poginulim hrvatskim braniteljima 2019., podno improviziranog drvenog zvonika

Hrvati iz Drvara, Glamo?a i Grahova su se iseljavali u okolicu Knina i Benkovca . U Golubi?u kod Knina je smje?ten prihvatni centar za iseljene hrvatske drvarske obitelji. ^[24] Povratkom doma?ih Srba utvrđeno je da je dodijeljeno zemlji?te za groblje privatno a ne op?insko i otad groblje nije u funkciji. Nikad poslije op?ina nije vi?e dodijelila nikakvo zemlji?te, pa katolici mrtve pokapaju u drugim mjestima, obi?no mjestu rođenja. ^[7] Prvi prisilni iseljeni?ki val Hrvata iz Drvara, Glamo?a i Grahova trajao je tijekom 1998. godine. ^[24] 2001. godine u biskupiji je uveden Dan drvarskih mu?enika u spomen na drvarskog ?upnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji je 27. srpnja 1941. ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika koji su se vra?ali s hodo?a??a iz Knina. ^[25] Hrvati se po drugi put prisilno iseljavaju tijekom o?ujka 2002. godine. ^[24] Tada se za pola godine iz Drvara u ?vedsku iselilo oko tisu?u Hrvata. Hrvati srednje Bosne u ovom slu?aju su postali dvostruke ?rtve rata jer nakon ?to su protjerani od strane Bo?njaka , to isto su u?inile i snage međunarodne zajednice (SFOR). Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini, ?inom progona Hrvata iz Drvara, Glamo?a i Grahova, pokazala je otvorenu nenaklonjenost i netrepeljivost prema Hrvatima Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnici Paddy Ashdown i Wolfgang Petritsch , za ?ijega je mandata protjerano gotovo 5.000 Hrvata iz Drvara, Glamo?a i Grahova, za posljedice svoje politike nikad nikom nisu odgovarali. ^[26] 22. svibnja 2002. godine odlukom je Vlada HB? izuzela iz procesa privatizacije zemlji?te povr?ine 3000 m2 (zemlji?te Robne ku?e Drvar) i dodijelila ga ?upi Drvar za izgradnju katoli?ke crkve. ^[13] Zbog delo?acija 2001. i 2002. Drvar je napustilo 4000 Hrvata. Kolovoza 2002. godine zaredali su izgredi u kampanji protiv istaknutih Hrvata, hrvatskih i katoli?kih obilje?ja. Jednostranom odlukom promijenili su imena ulica i vi?e nema ni jedne ulice s hrvatskim obilje?jima. Jedinom katoli?kom sve?eniku u Drvaru don Slavi Grgi?u prijetilo se tih dana likvidacijom. Sa zgrade Op?ine skinuta je zastava Hercegbosanske ?upanije. Nepoznate osobe sru?ile su drveni kri? (visok 3 i ?irok 2 metra) podignut u ?ast poginulim braniteljima u parku na Kecmanovoj glavici u sredi?tu grada. Cilj kampanje je da bi se potjeralo preostalih 2500 Hrvata koji zauzimaju 600 radnih mjesta u Drvaru. U tom je vremenu bilo oko 6000 Srba u Drvaru. ^[27] Godine 2003. kupljena je obiteljska ku?a koja sada slu?i kao ?upni stan. ^[5] Spomendan je 2008. godine odredbom banjolu?kog biskupa Franje Komarice preimenovan u Dan molitvenog sje?anja na mu?enike i ?rtve Banjalu?ke biskupije kojim se komemorira sve mu?enike i ?rtve ratova i totalitarizama 20. stolje?a s podru?ja te biskupije. ^[25] Spomendan se obilje?ava 27. srpnja. ^[28]

2011. godine je na?elnik op?ine Isto?nog Drvara đuro Josipovi? kazao da je "do?lo krajnje vrijeme da Drvar?ani ?uzmu sudbinu u svoje ruke“ i ?kukom i motikom protjeraju iz svoga grada sramno obilje?je“", govore?i o spomeniku hrvatskim braniteljima u Drvaru. Spomenik je u obliku kri?a, visok 2,5 metra i dotad je nekoliko puta bio meta frustriranih Srba koji smatraju da ovaj simbol stradanja Hrvata na ovim prostorima ne bi trebao biti na ovome mjestu. Prijetnje nisu bile prazne jer su zaredali izgredi bez otkrivanja po?initelja koji ru?e sve ?to je hrvatsko. ^[29]

Velja?e 2017. visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko posjetio je drvarsku ?upu i podr?ao gradnju crkve. ^[7] S obzirom na zastoj i opstrukcije, iz drvarske katoli?ke ?upe zatra?ili su srpnja 2017. da nadle?ne ?upanijske geodetske slu?be to?no identificiraju lokaciju (povr?ine 3520 m2) na kojoj su do 1949. bila ?upna crkva i ?upna ku?a, a na kojoj ?upa Drvar ima u vlasni?tvu i danas 1062 m2 zemlje, te da se utvrdi je li na toj lokaciji danas mogu?a gradnja obzirom na postoje?e objekte. ^[13] Po?etkom studenoga 2017. godine drvarski ?upnik i banjolu?ki biskup Franjo Komarica uputili su zamolbeni dopis na?elniku op?ine Drvar i predsjedniku Vlade Hercebosanske ?upanije za o?itovanje o dodjeli zemlji?ta za izgradnju katoli?ke crkve u Drvaru, glede odluke Op?inskog vije?a Drvara od po?etka srpnja 2017. kojom obvezuju na?elnika op?ine da u roku 60 dana ponudi ?upi Drvar tri prikladne lokacije za izgradnju katoli?ke crkve. Zbog hrvatsko-srpske politi?ke trgovine stvar stoji, jer srpske politi?ke stranke to prikazuju kao izdaju nacionalnih interesa i propast Drvara, a hrvatske vlasti pona?aju se nemo?no ili nezainteresirano. Nakon uspostave vlasti u Livnu Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uvjetovao je gradnju crkve ustavnim promjenama u HB?-u. ^[7] 2018. godine izabran je 27. srpnja , dan koji se u Jugoslaviji slavio praznik Dan ustanka u Hrvatskoj i BiH, za Dan op?ine. ^[30] Poslije dva desetlje?a tra?enja lokacije i odbijanja davanja dozvole za gradnju uz izgovor nepostojanja parcele i da crkva nije predviđena u regulacijskom planu iz 1980-ih godina, drvarska ?upa kupila je 2018. uz pomo? brojnih dobro?initelja komad zemlje od 3 tisu?e metara ?etvornih, zajedno s objektom s namjerom da ga dogradie i rekonstruiraju za pastoralne i karitativne potrebe ?upe. Krajem godine zatra?ili su urbanisti?ku dozvolu, koju im je op?ina uskratila uz izgovor da se ne dr?e gabarita zdanja i namjene. ^[5] Zgrada Sokolskog doma odnosno njena dvorana i dalje slu?e katolicima za bogoslu?je. U njoj se vr?e bogo?tovni ?ini, slave mise, sakrament, u njoj su hrvatska katoli?ka dru?tvena okupljanja i dru?enja u donjem dijelu zdanja. Vremenom je zgrada postala neuvjetna, derutna, sve vi?e propada, nagriza ju vlaga, a zimi je hladno jer nema grijanja. ^[5] Zgrada improvizirane crkve ? koja je u op?inskom vlasni?tvu ? u toliko je propala i oronula da je postala opasna po zdravlje i ?ivot vjernika koji se tamo okupljaju, napose za nemali broj djece. ?upa sv. Josipa Drvar koncem 2018. uputila je nadle?nim op?inskom tijelima slu?beni zahtjev ? prilo?iv?i svu tra?enu dokumentaciju i plativ?i sve potrebne pristojbe ? za izdavanje lokacijske informacije (urbanisti?ke suglasnosti) za rekonstrukciju i dogradnju vi?enamjenskog objekta u vlasni?tvu ?upe za humanitarne, karitativne i druge djelatnosti. Vi?egodi?nja politika ?irenja vjerske nesno?ljivosti prema Katoli?koj Crkvi od strane lokalnih vlasti u Drvaru, po?etkom travnja 2019. poprimila je novu dimenziju. Op?ina Drvar je izdala rje?enje (dva mjeseca mimo zakonskog roka) kojim se odbija navedeni zahtjev, ne navode?i po kojem zakonskom osnovu to ?ini. Mnogi se također ?ude da je op?inskim vlastima dra?e gledati jedan zapu?ten prostor u ?irem sredi?tu ionako zapu?tenog i neurednog grada nego li dati dozvolu da se taj prostor uredi kako bi se vanjska slika grada barem donekle uljep?ala i popravila. ^[31] Slu?benim aktom od 27. lipnja 2019. Op?ina Drvar po drugi put je odbila izdati ?upi sv. Josipa u Drvaru lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju i dogradnju vi?enamjenskog objekta, ne po?tuju?i tako drugostupanjsko rje?enje Ministarstva graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i za?tite okoli?a Hercegbosanske ?upanije. Odbijenica je bila novi dokaz samovolje i pau?alnosti op?inske vlasti u Drvaru. ^[32] Zbog dotrajalosti drvne građe improviziranog zvonika, na njemu vi?e ne zvone zvona. ^[11] 28. srpnja 2019. godine odr?ana je biskupijska komemoracija Dan molitvenog sje?anja na mu?enike i ?rtve Banjolu?ke biskupije . U isto vrijeme dok se odvijala komemoracija za mu?enike u crkvi, sljedbenici tzv. antifa?izma s druge strane ceste polagali su vijence kod partizanskog spomenika, poku?avaju?i neuspje?no provocirati i ometati katoli?ku komemoraciju pu?taju?i s razglasa, glasnije nego ikad, partizanske pjesme i one koje veli?aju kult Titove osobe. Nakon Svete mise svi su se uputili pred obnovljeni spomen-kri? poginulih hrvatskih branitelja kojeg su nedavno obnovili ?lanovi drvarske podru?nice Udruge branitelja HVO-a uz pomo? braniteljske udruge iz Livna, gdje su izaslanstva polo?ila vijence i svije?e a potom je biskup Komarica predvodio molitvu odrje?enja za pokojne. Po svr?etku komemoracije svi su se iz crkve uputili na zemlji?te s prate?im objektom koje je ?upa Drvar, uz pomo? brojnih dobro?initelja, kupila 2018. godine i na kojem je planirana izgradnja novoga ?upnog pastoralnog centra. Obred blagoslova zemlji?ta predvodio je apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto , u zajedni?tvu s biskupom Franjom Komaricom i sedmoricom sve?enika. ^[30]

Poznate osobe

• Mile Budak (lije?nik) , hrvatski lije?nik
• Zlatko Deli? , srpski psiholog i enigmati?ar
• Sa?a Mati? , pjeva?
• Dejan Mati? , pjeva?
• Karlo Muradori , hrvatski nogometa?
• Anica Nazor , hrvatska filologinja, paleoslavistica, paleokroatistica i akademkinja
• Milan Rodi? , srpski nogometa?
• Nikola ?piri? , politi?ar

Kultura

• KUD "Drvar"

?port

• FK Borac Drvar
• NK Finvest Drvar

Unutra?nje poveznice

• Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.
• Drvarski mu?enici
• Titova pe?ina
• Desant na Drvar

Izvori

Vanjske poveznice

• Slu?bena stranica op?ine
• Turisti?ka zajednica Hercegbosanske ?upanije - Drvar

v  • r  • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v  • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine ? Republika Srpska v  • u ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska ? Posavska ? Tuzlanska ? Zeni?ko-dobojska ? Bosansko-podrinjska Gora?de Sredi?nja Bosna ? Hercegova?ko-neretvanska ? Zapadnohercegova?ka ? Sarajevska ? Hercegbosanska v  • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Br?ko v  • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka ? Biha? ? Bijeljina ? Gradi?ka ? Bosanska Krupa ? Cazin ? ?apljina ? Derventa ? Doboj ? Gora?de ? Gra?anica ? Grada?ac ? Isto?no Sarajevo ? Konjic ? Livno ? Ljubu?ki ? Mostar ? Ora?je ? Prijedor ? Sarajevo ? Srebrenik ? Stolac ? ?iroki Brijeg ? Trebinje ? Tuzla ? Visoko ? Zenica ? Zvornik ? ?ivinice v  • u Op?ine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovi?i ? Bosanski Petrovac ? Bosansko Grahovo ? Breza ? Bugojno ? Busova?a ? Bu?im ? Cazin ? Centar, Sarajevo ? ?eli? ? ?itluk ? Drvar ? Doboj Istok ? Doboj Jug ? Dobreti?i ? Domaljevac-?amac ? Donji Vakuf ? Fo?a-Ustikolina ? Fojnica ? Glamo? ? Grude ? Had?i?i ? Ilid?a ? Ilija? ? Jablanica ? Jajce ? Kakanj ? Kalesija ? Kiseljak ? Kladanj ? Klju? ? Kre?evo ? Kupres ? Lukavac ? Maglaj ? Neum ? Novi Grad, Sarajevo ? Novi Travnik ? Novo Sarajevo ? Od?ak ? Olovo ? Pale-Pra?a ? Posu?je ? Prozor-Rama ? Ravno ? Sanski Most ? Sapna ? Stari Grad, Sarajevo ? Teo?ak ? Te?anj ? Tomislavgrad ? Travnik ? Trnovo (FBiH) ? Uskoplje ? Usora ? Vare? ? Velika Kladu?a ? Vitez ? Vogo??a ? Zavidovi?i ? ?ep?e Republika Srpska Berkovi?i ? Bile?a ? Bosanska Dubica ? Bosanska Gradi?ka ? Bosanska Kostajnica ? Bosanski Brod ? Bosanski Novi ? Bosanski ?amac ? Bosansko Petrovo Selo ? Bratunac ? ?ajni?e ? ?elinac ? Derventa ? Donji ?abar ? Fo?a ? Gacko ? Han Pijesak ? Isto?na Ilid?a ? Isto?ni Drvar ? Isto?ni Mostar ? Isto?ni Stari Grad ? Isto?no Novo Sarajevo ? Jezero ? Kalinovik ? Kotor Varo? ? Krupa na Uni ? Kupres (RS) ? Lakta?i ? Lopare ? Ljubinje ? Mili?i ? Modri?a ? Mrkonji? Grad ? Nevesinje ? Novo Gora?de ? Osmaci ? O?tra Luka ? Pale ? Pelagi?evo ? Petrovac ? Prnjavor ? Ribnik ? Rogatica ? Rudo ? Skender Vakuf ? Sokolac ? Srbac ? Srebrenica ? Stanari ? ?ekovi?i ? ?ipovo ? Tesli? ? Trnovo (RS) ? Ugljevik ? Vi?egrad ? Vlasenica ? Vukosavlje