한국   대만   중국   일본 
Dama ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Dama

Izvor: Wikipedija
Dama
Po?etni polo?aj u međunarodnoj ina?ici dame
Broj igra?a 2
Potrebna dob igra?a ?
Vrijeme postavljanja <1 min
Vrijeme igranja 30 min ? 2h
Utjecaj sre?e ?
Potrebne vje?tine strategija, taktika

Dama je apstraktna misaona igra na plo?i za 2 igra?a. Njeno mjesto u povijesti odli?no je ocrtao matemati?ar i vi?estruki svjetski prvak u ?ahu Emanuel Lasker (1868. ? 1941.) od kojeg potje?e ona poznata misao: "Dama je mati ?aha i to dostojna mati" . Pobjeda u igri ne ovisi o sre?i, jer u njoj nema slu?ajnih događaja. Poljski pjesnik Adam Mickiewicz u svojoj poemi Warcaby (1819.) ka?e: "Kome je um o?triji, kome je duh sposobniji ma?tati, tom ?e dama vi?e zadovoljstva pru?iti."

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Louis-Leopold Boilly: Igra dame

Igra dama spada među najstarije misaone igre na plo?i. Prve tragove o igri nalazimo jo? u tre?em tisu?lje?u pr. Kr. u starom Egiptu . Razvojem trgova?kih i kulturnih veza (a ?esto i kroz ratove) dama je prenijeta u Europu , a zatim i na ostale kontinente. O postojanju dame kod starih Grka i Rimljana doznajemo iz Homerove " Odiseje " , te razli?itih spisa Herodota , Ovidija , Seneke , Seleniusa Basusa i drugih.

Njema?ki egiptolog Heinrich Brugsch (1827. ? 1894. g) tvrdi u svojoj knjizi "Egipatski zagrobni ?ivot" da je igra dama starija i od samog Egipta , jer su, po predaji, damu igrali egipatski bogovi, kao i stanovnici carstva mrtvih. Platon u svojim spisima prenosi mit o egipatskom bogu Thaot u koji je igrao damu na ulog s boginjom Lunom i od nje zaradio sedamdeseti dio svakog dana, pa je iz tog i zaklju?ak o nastanku dodatnih pet dana u godini.

U epohi feudalizma postojalo je 7 vrlina vite?kog odgoja: jahanje, plivanje, bacanje koplja, ma?evanje, lov, igranje dame i skladanje stihova u ?ast vladara i odabranice srca. Nije stoga ni ?udno da Cervantes (1547. ? 1616.) u svom " Don Quijoteu " spominje izvjesnog Don Gaiferosa, koji u ?aru igre za damovnicom ("damovnica" = plo?a za igru dame) zaboravlja na odabranicu srca:

Jugando esta a les tabla Don Gaiferos
Que ya de Melisandra esta olvidado.

U to vrijeme igra je i dobila svoje dana?nje ime dama po najja?oj figuri u igri, osim u nekim jezicima gdje se zove po obi?nim figurama kojima partija i zapo?inje (ruski: шашки , poljski: warcaby i sl.).

Tijekom vremena mnogi narodi stvorili su svoj vlastiti oblik igre, tako da razlikujemo: talijansku, tursku, englesku, kanadsku, starofrancusku, frislandsku, cejlonsku, rusku, ?e?ku, poljsku... damu. Osim nekih pravila te se igre razlikuju po broju figura u po?etnoj postavi i plo?i na kojoj se igra. U Kanadi , ?ri Lanki , Maleziji igraju na plo?i od 144 polja, u ?panjolskoj od 46, a u ve?ini ostalih zemalja na plo?i od 64 polja.

Upravo ?arolikost igre dama bila je glavna smetnja njenom br?em razvoju i popularnosti kakvu je na primjer imao ?ah . Tek negdje u 17. ? 18. stolje?u nastala je dama na plo?i od 100 polja - "stopoljka", koja je ubrzo zbog svojih novih kvaliteta postala međunarodna igra. Nova igra s pravom se svrstala u red najboljih misaonih igara na plo?i, uz bok s planetarno popularnim ?ahom i kineskom igrom go . Po broju registriranih igra?a dama je vjerojatno druga igra, iako po broju ljudi koji je igraju ne zaostaje ni za ?ahom, naro?ito u Africi , Americi i u zemljama biv?eg SSSR .

Svoju popularnost igra dama mo?e prije svega zahvaliti izuzetno jednostavnim pravilima, te izuzetno bogatim strate?ko/takti?kim mogu?nostima. Edgar Allan Poe ( engl. ) u noveli Ubojstvo u ulici Morg ka?e:

≫...jednostavna igra zahtijeva kudikamo ve?u sposobnost razmi?ljanja i zadaje umu vi?e kompliciranih i korisnih zada?a, nego prividna savr?enost ?aha. U ?ahu gdje su figure razli?ite vrijednosti i gdje su im prisvojena razli?ita i ?udna pravila kretanja, kompliciranost, kako to ?esto biva, pogre?no se prihva?a za dubinu...≪

Abeceda igre dame stopoljke [ uredi | uredi kod ]

Plo?a i figure [ uredi | uredi kod ]

Plo?a za igru (damovnica) sastoji se od 50 tamnih i 50 svijetlih kvadrata . Tamni se kvadrati nazivaju poljima i po njima se igra. Plo?a se postavlja tako da donje polje slijeva bude tamno. Pred po?etak igre igra?i (damisti) postavljaju 20 bijelih , odnosno 20 crnih figura kao na dijagramu:

[1]

Sve su figure u po?etnom polo?aju jednake (okrugle plo?ice promjera ne?to manjeg od polja), a zovu se obi?ne ili proste figure. Po nekim starijim izvorima, originalni naziv za obi?ne figure u na?em jeziku je kamen .

Notacija [ uredi | uredi kod ]

U stopoljki se za zapisivanje partije i/ili pozicije koriste brojke , a prvi ih je predlo?io Francuz Manoury u svom djelu "Essai sur le Jeu de Dames" (1770). Svako polje ima svoj broj od 1 do 50. U po?etnom polo?aju crne figure se nalaze na poljima od 1 do 20, a bijele na poljima od 31 do 50. Potezi se zapisuju tako da se ozna?i polje s kojeg se figura pomi?e (po?etno polje) i polje na kojem se zaustavlja (zavr?no polje). Kod obi?nog poteza bez uzimanja (tzv. tihog poteza) između po?etnog i zavr?nog polja stavlja se povlaka ( - ). Primjer: 1.32-28 , ?to zna?i da je bijeli u prvom potezu odigrao figurom s polja 32 na polje 28. Isti taj potez pogledajte na dijagramu :

[2]

Kod poteza s uzimanjem (tzv. udarnog poteza) između po?etnog i zavr?nog polja stavlja se dvoto?ka ( : ) ili oznaka "x". Kad se zapisuje partija potrebno je pisati i redne brojeve poteza zbog kontrole vremena.

Svrha igre i kretanje figura [ uredi | uredi kod ]

Damu igraju dva igra?a ? protivnika. Prvi potez vu?e bijeli, a dalje se igra naizmjeni?no. Svrha je igre osvojiti sve protivnikove figure ili mu onemogu?iti sljede?i potez (tzv. blokada). Ako ni jedna strana ne mo?e pobijediti, partija zavr?ava nerije?eno (remijem). Obi?na figura kod tihog poteza mo?e se pomicati po jedno polje ukoso-naprijed, ako je to susjedno polje po dijagonali slobodno. Tako bijeli u po?etnom polo?aju mo?e odigrati jedan od sljede?ih devet poteza: 31-26; 31-27; 32-27; 32-28; 33-28; 33-29; 34-29; 34-30 ili 35-30.

Kad figura dođe do protivni?ke, iza koje je po dijagonali slobodno polje, onda ova mo?e i mora presko?iti protivni?ku figuru i uzeti je s plo?e (npr. 1.32-28 19-23 2.28:19 13:24 ili 14:23 itd.). U jednom potezu figura mo?e i mora uzeti onoliko protivni?kih figura, koliko ih joj stoji na putu, no uvijek iza svake protivni?ke figure mora biti slobodno polje. Figure se mogu uzimati i prema naprijed i prema natrag, te pri skakanju prelaziti iz jedne dijagonale u drugu. Kad obi?na figura dođe do zadnjeg reda na strani protivnika (tzv. daminog reda ? bijeli na jedno od polja 1 do 5, a crni 46 do 50), onda se ona pretvara (promovira) u damu!

Dama je nova figura, s novim svojstvima. Ozna?ava se s dvije istobojne figure, na postoje?u figuru postavlja se jo? jedna koja je ranije skinuta s plo?e ("uzeo" ju je protivnik). U igri je mogu?e imati istovremeno vi?e dama. Dama se mo?e kretati po dijagonali za bilo koliko praznih polja, u bilo kom smjeru (kao ?ahovski lovac). Ona mo?e uzimati i biti uzeta. Dama mo?e i mora uzeti protivni?ku figuru (damu ili obi?nu) bez obzira na udaljenost ako je iza te figure jedno ili vi?e slobodnih polja. Ako pri uzimanju dama mo?e stati na takvo polje s kojeg je mogu?e nastaviti uzimanje, onda je ona obavezna stati upravo na to polje i nastaviti s uzimanjem. U protivnom, dama se mo?e zaustaviti na bilo kom slobodnom polju iza presko?ene figure.

Posebna pravila uzimanja [ uredi | uredi kod ]

  1. Kad postoji vi?e mogu?nosti uzimanja, uvijek je obavezno uzimati tako da se s plo?e skine najve?i broj protivni?kih figura (tzv. pravilo ve?ine).
  2. Ako obi?na figura pri uzimanju dođe do zadnjeg reda protivnika i mo?e dalje uzimati kao obi?na, onda ona nastavlja uzimanje, no i dalje ostaje obi?na figura (nema promocije).
  3. Ako obi?na figura dođe do zadnjeg reda, a dalje po pravilima obi?ne ne mo?e uzimati, ona se pretvara u damu. Nova dama dobiva svoja prava kretanja tek u sljede?em potezu.
  4. Pri uzimanu protivni?ke se figure skidaju s plo?e tek nakon zavr?etka poteza, tj. kad se figura koja uzima zaustavi na zavr?nom polju.
  5. Pri uzimanju se ne smije u jednom potezu vi?estruke preskakati preko iste protivni?ke figure.
  6. Pri uzimanju dozvoljeno je vi?estruko prela?enje preko istog slobodnog polja.

Ostale napomene [ uredi | uredi kod ]

Ina?ice igre dama [ uredi | uredi kod ]

  • hrvatska dama (CRODA) [3]
  • talijanska dama
  • turska dama
  • ruska dama ( шашки )
  • poljska dama ( warcaby )
  • engleska dama (draughts)
  • pool checkers / ameri?ka dama
  • kanadska dama
  • thai dama
  • ?e?ka dama
  • поддавки

Dama u svijetu [ uredi | uredi kod ]

Svjetska prvenstva [ uredi | uredi kod ]

Popis prvaka svijeta u dami

godina / ime prvaka i zemlja / zemlja i grad - mjesto igranja :

Problemska dama [ uredi | uredi kod ]

Dama i kompjutori [ uredi | uredi kod ]

Izvor [ uredi | uredi kod ]

  • Miljenko Lep?i?, Dama - kraljica igara . Sportska tribina, Zagreb, 1982.
  • Miljenko Lep?i? & Josip Ili?-Dreven, Dru?tvene igre . Sportska tribina, Zagreb, 1981.

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dama&oldid=6537178 "