D?ore Dr?i? ( Dubrovnik , 6. velja?e 1461. ? Dubrovnik, 26. rujna 1501. ) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvarala?tvom u 15. stolje?u .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

D?ore Dr?i? bio je ugledni dubrova?ki pu?anin, brat slikara Vlaha Dr?i?a i stric slavnoga komediografa Marina Dr?i?a . Zavr?io je humanisti?ku ?kolu u Dubrovniku, a potom studirao pravo u Italiji koje je doktorirao, ^[1] da bi na posljetku 1487. postao sve?enikom . Radio je kao rektor crkve Svih svetih u Dubrovniku i kancelar dubrova?kog kaptola . đurađ Dragi?i? u Prirodi anđela iz 1499. godine spominje ga kao sudionika u u?enim raspravama na latinskom jeziku u dubrova?koj katedrali i kao jednog od najboljih govornika . Poznat je kao prvi hrvatski dramaturg .

Lirika [ uredi | uredi kod ]

S obzirom na lirski subjekt, njegove pjesme se mogu podijeliti u 4 skupine:

• pjesme sa zaljubljenim lirskim subjektom mu?kog roda
• pjesme ?iji su lirski subjekti analiti?ari ljubavne problematike
• pjesme za zaljubljenim lirskim subjektom ?enskog roda
• pjesme s religioznim lirskim subjektom.

Utjecaji [ uredi | uredi kod ]

Svoje je pjesni?ko djelo, u kojemu je ispisao temeljno ostvarenje hrvatskoga jezi?noga izraza u obliku koji je postao hrvatski knji?evni jezik, stvorio u 15. stolje?u . Njegovo pjesni?tvo dokazuje da su mu humanisti?ki po?eci blagotvorno utjecali na pjesni?ku dikciju i druge pjesni?ke kvalitete: diskretnost i spiritualnost, kojima se njegova ljubavna lirika bitno razlikuje od one njegova starijeg suvremenika, s kojim ga uvijek povezuju i uspoređuju, ?i?ka Men?eti?a . Zajedno s njime pripada strambotistima koji se ograđuju od nekih Petrarkinih ideja: prisutan je izostanak neoplatonizma , nagla?ena je senzualnost te se pjesnici pribli?avaju pu?kim oblicima ( strambotto , rispetto ), a napu?taju sonet .

Dr?i?eve Pjesni ljuvene vjerojatno su u?ivale veliku popularnost u Dubrovniku, jer kad je dubrova?ki vlastelin Nik?a Ranjina po?eo u svoj rukopisni zbornik bilje?iti ljubavne pjesme ?to su ih mladi Dubrov?ani skladali svojim gospojama, D?ore Dr?i? bio je ve? ?est godina mrtav, a njegove se pjesme ipak nalaze u Ranjininu zborniku, ?to upu?uje na to da su se prenosile i pamtile.

Dugo se smatralo da je sva Dr?i?eva poezija o?uvana u Ranjininu zborniku te su mu pripisivane i neke "pjesni na narodnu", naj?e??e Odiljam se . Godine 1963. otkriven je tzv. dublinski rukopis naslovljen D?orete Dr?i?a pjesni ke stvori dokle kroz ljubav bjesnje?e . Tim su mu rukopisom pripisane neke nove pjesme, a pokazalo se da neke pjesme Dr?i? nije napisao. Rukopis se sastoji se od 96 pjesama i drame Radmio i Ljubmir .

Forma [ uredi | uredi kod ]

Dr?i?eve pjesme ve?inom su ispjevane u dvostruko rimovanom dvanaestercu dubrova?kog tipa, odnosno u dvanaestercu s neprijenosnom rimom i sa sekundarnim cezurama nakon 3. i 9. sloga , uz glavnu cezuru nakon 6. sloga (npr. Grem si, grem, | gdigodir || misal mi | pozađe ). Neke su pjesme u jedanaestercu i ?etrnaestercu (utjecaj talijanskog aleksandrinca , ali i petnaestercu (utjecaj bizantinca ).

Za razliku od ?i?ka Men?eti?a , u akrostisima ne zapisuje imena ?ena nego svoje ime ili pak uzdahe. Akrostisima i refrenima djelovao je i na kompoziciju te strofi?ne organizacije, primjerice u pjesmi Ranjenom srcu tra?im lijeka , u kojoj pi?e o uobi?ajenoj petrarkisti?koj tematici srca koje napu?ta ljubavnika po?to ugleda dragu, uveo je refren koji daje dodatnu introspekciju lirskom subjektu: Grem si, grem, gdigodir misal mi pozađe, / jeda se gdi ki mir mom srcu obnađe .

Poslanica Sladoju zapravo je bliska ?anru poslanice , zbog kompozicije: uvodni i zaklju?ni dio pjesme zapravo su epistolarno obra?anje Sladoju, nepoznatom ili izmi?ljenom pjesniku komi?ne poezije, a ljubavna pjesma o seljanci ukomponirana je unutar poslanice.

Pjesme su uglavnom kratke i izjavne ^[2] /dijalo?ke, ^[3] odnosno apelativne, upu?ene nekoj osobi ili predmetu, obi?no s obra?anjem na po?etku.

Tematika [ uredi | uredi kod ]

Za razliku od Men?eti?eva lirskog subjekta , Dr?i?ev nije senzualno orijentiran, nego je melankoli?an i povu?en, kontemplativan, bez agresivna pristupa ljubavi.

Tematika je uglavnom petrarkisti?ki konvencionalna: op?enito dominiraju teme ljepote i ljubavi. Neke njegove pjesme nadvladavaju konvencionalnu retori?ku maniru petrarkisti?ke lirike: javljaju se i dvije pjesme "?enskog glasa" ^[4] u kojima je kaziva? ?ena , a karakterizira ih jednostavan pjesni?ki jezik , ?enina ?udnja za odsutnim izabranikom te fingiranje pisane komunikacije.

Drama [ uredi | uredi kod ]

U dublinskom rukopisu iz 1963. godine pronađena je pastirska ekloga Radmio i Ljubmir , napisana vjerojatno krajem 15. stolje?a , napisano prema talijanskom predlo?ku pastorale Baldassarea Tacconea . To je prvo hrvatsko dramsko djelo svjetovnog karaktera, stoga se D?ore Dr?i? mo?e smatrati i za?etnikom moderne hrvatske drame.

U drami se govori o dvama pastirima kao kontrastima razli?itog poimanja ljubavi. Radmio je razuman, a Ljubmir zaljubljen pastir te zastupa, za razliku od Radmilova principa racionalnosti ( Jer nije pribitka gdi glave ne bude / Nije tuj dobitka, gdi ga tko ne bljude ), princip svemo?i ljubavi ( Ja ?u po? po svitu svudi se tuku?i / Jak p?ela po cvitu slatki med i?tu?i ) koji nadvladava racionalizam, a ujedno je realisti?nost u dijalogu suprotstavljena Ljubmirovu petrarkizmu. U eklogi se aludira i na domoljublje ( Moj dragi Ljubmire, ?to tu meu knezovi? / A ovce tve tire po gorah vukovi! ) te na samog autora: poistovje?enjem preko Ljubmirova krsnog imena ( Skoro je đurđev dan, moje krsno ime ).

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Bogdan, Tomislav: Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru D?ore Dr?i?a ; Zagreb, 2003.
• Jagi?, Vatroslav : Trubaduri i najstariji hrvatski lirici ; Rad JAZU, 9, Zagreb, 1869.
• Kombol, Mihovil : Povijest hrvatske knji?evnosti do preporoda ; Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
• Petrovi?, Svetozar: Novi lik D?ore Dr?i?a ; Umjetnost rije?i, XI, 1967., str. 93. ? 121.
• Tomasovi?, Mirko : Hrvatska renesansna knji?evnost u europskom kontekstu , u: Hrvatska knji?evnost u europskom kontekstu ; Zagreb, 1978.
• Pjesme ?i?ka Men?eti?a Vlahovi?a i Gjore Dr?i?a (skupio i napisao Uvod Vatroslav Jagi?); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, Zagreb, 1870.
• Pjesme ?i?ka Men?eti?a i D?ore Dr?i?a i ostale pjesme Ranjinina zbornika (priredio Milan Re?etar); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, 2. izdanje, Zagreb, 1937.

Wikizvor ima izvorna djela autora: D?ore Dr?i?

v  • r  • u Hrvatska knji?evnost Renesansa D?ore Dr?i? ? ?i?ko Men?eti? ? Dominko Zlatari? ? Hanibal Luci? ? Dinko Ranjina ? Mik?a Pelegrinovi? ? Mavro Vetranovi? ? Nikola Nalje?kovi? ? Marko Maruli? ? Juraj ?i?gori? ? Petar Hektorovi? ? Marin Dr?i? ? Brne Karnaruti? ? Petar Zorani? ? Jerolim Viduli? ? Marin Kaboga ? Nikola Dimitrovi? Barok Ivan Gunduli? ? Ivan Buni? Vu?i? ? Ignjat đurđevi? ? Stijepan đurđevi? ? Junije Palmoti? ? Fran Krsto Frankopan ? Petar Zrinski ? Katarina Zrinski ? Ivan Belostenec ? Pavao Ritter Vitezovi? ? Juraj Habdeli? ? Matija Divkovi? ? Bartol Ka?i? ? Petar Kanaveli? ? Antun Kani?li? ? Katarina Pata?i? Prosvjetiteljstvo Matija Antun Reljkovi? ? Andrija Ka?i? Mio?i? ? Filip Grabovac ? Matija Petar Katan?i? ? Titu? Brezova?ki ? Vlaho Stulli Romantizam Dimitrija Demeter ? Ljudevit Gaj ? Ivan Ma?urani? ? Matija Ma?urani? ? Petar Preradovi? ? Pavao ?toos ? Stanko Vraz Realizam August ?enoa ? Eugen Kumi?i? ? Ante Kova?i? ? Ksaver ?andor Gjalski ? Vjenceslav Novak ? Josip Kozarac ? Silvije Strahimir Kranj?evi? ? Musa ?azim ?ati? Modernizam i postmodernizam Ivo Vojnovi? ? Antun Gustav Mato? ? Vladimir Vidri? ? Dragutin Domjani? ? Milan Begovi? ? Vladimir Nazor ? Janko Poli? Kamov ? Fran Galovi? ? Vladimir ?erina ? Tin Ujevi? ? Miroslav Krle?a ? Antun Branko ?imi? ? Ivan Goran Kova?i? ? Marija Juri? Zagorka ? Sida Ko?uti? ? Ivo Andri? ? Vladan Desnica ? Dragutin Tadijanovi? ? Mak Dizdar ? Ranko Marinkovi? ? Tomislav Ladan ? Ivan Aralica ? Miro Gavran