John Calvin Coolidge Jr.
(
Plymouth
,
Vermont
,
4. srpnja
1872.
-
Northampton
,
Massachusetts
,
5. sije?nja
1933.
) je
ameri?ki
politi?ar, najpoznatiji po tome ?to je bio 30.
predsjednik SAD
.
John Calvin Coolidge rodio se u Vermontu, u porodici vlasnika seoske trgovine. Roditeljski dom je napustio kako bi na
Amherst Collegeu
u
Massachusettsu
studirao pravo. Diplomirao je godine
1895.
i nakon toga je oti?ao u
Northampton
gdje se po?eo baviti advokaturom.
Godine
1899.
Coolidge je po izabran u gradsko vije?e Northamptona. Sljede?e je godine postao gradski pravobranitelj, i na toj du?nosti ostao dvije godine. Potom je slu?io u tamo?njem sudu.
Godine 1905. Coolidge se o?enio za
Grace Anna Goodhue
, u?iteljicu u lokalnoj ?koli za gluhe. Ona ?e mu kasnije roditi dva sina, te imati va?nu ulogu u njegovoj politi?koj karijeri, s obzirom na to da je njen ?arm kompenzirao Coolidgeovu notornu nelagodu u međuljudskim odnosima.
Coolidge je
1907.
izabran za zastupnika u
skup?tini Massachusettsa
, a godine
1910.
je postao gradona?elnik Northamptona. To je bio po?etak njegovog politi?kog uspona. Godine 1912. je izabran u
dr?avni senat
, gdje je od
1914.
slu?io kao predsjednik tog zakodonodavnog tijela. Godine
1917.
postao je
viceguverner
, a
1919.
godine
guverner Massachusettsa
.
Coolidge kao ?lan
Republikanske stranke
formalno nije pripadao njenom progresivnom, odnosno reformskom krilu, ali se kao guverner zalagao za reformske mjere poput uvođenja kontrole cijena, ograni?enja radnog vremena, ukidanja dje?jeg rada te ?ak i za obavezno sudjelovanje predstavnika radnika u upravnim odborima korporacija. Ipak, pa?nju nacionalne javnosti je ipak najvi?e privuklo njegovo slanje
Nacionalne garde
u
Boston
kako bi se slomio ?trajk tamo?nje policije.
Ta odlu?na akcija ga je u?inilo jednim od favorita reformskog krila u Republikanskoj stranci, ali njihov poku?aj da ga na konvenciji
1920.
godine u?ine predsjedni?kim kandidatom je rezultirao samo potpredsjedni?kim mjestom u kampanji bezli?nog
Warrena G. Hardinga
. Harding je izabran za predsjednika, a Coolidge postao njegov potpredsjednik.
Coolidge nije igrao va?nu ulogu u administraciji, ali se sve promijenilo kada je
3. kolovoza
1923.
, prilikom posjete rodnom mjestu, probuđen iz kreveta da bi mu rekli kako je Harding nekoliko sati ranije preminuo u Kaliforniji. Coolidge je probudio svog oca, ina?e lokalnog javnog notara, kako bi na porodi?noj Bibliji polo?io predsjedni?ku zakletvu. Dan kasnije u
Washingtonu
je zakletvu ponovio pred sucem Vrhovnog suda
Williamom Howardom Taftom
.
Slu?beni portret
Coolidgeova administracija je predstavljala istovremeno i kontinuitet i prekid s Hardingovom. Coolidge je, sli?no kao i Harding, dr?ao da se federalna vlada ne treba petljati u ekonomiju te je nastavio s
laissez faire
politikom. Međutim, nedostatak skandala, kao i nesklonost da se upli?e u bilo kakve afere je Coolidgea u?inilo miljenikom ameri?ke javnosti. Jedini zna?ajniji događaj iz tog doba bilo je formalno davanje ameri?kog dr?avljanstva
Indijancima
u tada?njim rezervatima godine
1924.
Iste je godine Coolidge glatko izabran za republikanskog predsjedni?kog kandidata.
Demokrati
, podijeljeni po pitanju
prohibicije
i odnosa prema
Ku Klux Klanu
, mu se nisu mogli suprotstaviti sa svojim kandidatom
Johnom W. Davisom
te su na izborima imali jedan od najgorih rezultata u povijsti.
Prilikom kampanje je Coolidge po prvi put koristio
radio
kao novi i prili?no popularni medij. Coolidge bi vjerojatno razbio Hardingov rekord u postocima, da velik broj glasa?a nije odnio
progresivac
Robert La Folette
. No, i 54 % glasova je bilo dovoljno za jednu od najblistavijih republikanskih pobjeda u povijesti.
Coolidge je svoju pobjedu prije svega imao zahvaliti izvrsnom stanju ameri?ke ekonomije koja je nastavila svoj poratni bum, od ?ega su koristi imali i srednji slojevi stanovni?tva. Zato je mogao dozvoliti ne samo da provodi laissez faire politiku, nego i da smanjuje poreze i carine. Jedina stvar koja je mogla zaustaviti taj trend bila je, po Coolidgeovom mi?ljenju, izbijanje novog rata, pa je zato njegova administracija bila jedan od inicijatora
Briand-Kellogov pakta
kojim su dr?ave-potpisnice po prvi put u historiji odrekle oru?anog rje?avanja međusobnih sporova.
Coolidge, ?ija administracija mo?da najbolje odgovara opisu
Burnih dvadesetih
, u
Bijeloj ku?i
je 1924. godine do?ivio tragediju kada mu je umro sin. Nakon tog događaja i nakon izbora, Coolidge se sve vi?e po?eo povla?iti iz javnog ?ivota, te je prije isteka mandata izjavio kako se ne?e natjecati na izborima
1928.
godine.
Nakon izlaska iz Bijele ku?e, Coolidge je neko vrijeme slu?io u
?eljezni?koj komisiji
, kao i direktor osiguravaju?eg dru?tva. Godine
1929.
je napisao autobiografiju, a kra?e vrijeme pisao i novinske kolumne. Godine
1932.
bio je duboko razo?aran pobjedom
Franklina Roosevelta
na predsjedni?kim izborima i izjavio "kako osje?a da je njegovo vrijeme pro?lo". Nekoliko tjedana kasnije je umro od koronarne tromboze u dobi od 60 godina.