Br?ko distrikt BiH

Br?ko distrikt BiH
Zastava	Grb
Slu?beni jezik	bo?nja?ki , hrvatski i srpski jezik
Glavni grad	Br?ko
Vlada	lokalna samouprava
- Gradona?elnik	Zijad Ni?i? ( SBiH )
Povr?ina
- ukupno	493 km 2
Stanovni?tvo
- ukupno ( 2013 .)	83.516
- gusto?a	188,69/km 2 ;
Pripadnost	Bosna i Hercegovina
Status	Distrikt
Valuta	konvertibilna marka
Vremenska zona	UTC UTC +1

Br?ko distrikt Bosne i Hercegovine , ^[2] zasebna administrativno-upravna jedinica u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj, nego dr?avi Bosni i Hercegovini, odnosno u administrativno-pravnom smislu to je kondominij oba entiteta. Br?ko distrikt BiH je nastao odlukom Međunarodnog arbitra?nog suda, uspostavljen je 8. o?ujka 2000. godine. Prostire se na povr?ini od 493 km² (1 % podru?ja BiH) posavske doline, koja se?e od rijeke Save do obronaka planine Majevice. U blizini je tromeđe dr?ava Bosne i Hercegovine , Srbije i Hrvatske , te stoga slovi za strate?ko raskri?je u mnogim pogledima. Prema popisu stanovni?tva iz 2013. na podru?ju Br?ko distrikta BiH ?ivi 83.516 osoba. ^[1]

Sjedi?te Br?ko distrikta BiH se nalazi u gradu Br?kom .

Povijest

Podrobniji ?lanak o temi: Br?ko

Rat u Bosni i Hercegovini se zavr?ava 1995. godine. Do kraja rata, Br?ko je imalo samo 33.600 stanovnika. ^[3] Oni koji su ostali pretrpjeli su traumu. Grad je u potpunosti bio etni?ki podijeljen, do?lo je do kolapsa javnih usluga i ekonomije. Bezakonje je bilo ?iroko rasprostranjeno. Tijekom i nakon rata, Br?ko je bilo sredi?te aktivnosti crnog tr?i?ta. Procjena je da je crno tr?i?te 1996. godine predstavljalo 98 % gospodarstva Br?kog. Spor zara?enih strana oko statusa Br?kog bio je toliko ?estok da je to bilo jedino zna?ajno pitanje oko kojeg se tijekom mirovnih pregovora u Daytonu nije moglo prona?i rje?enje. Strane su stoga rje?avanje ovog pitanja prepustile tribunalu. Konkretan status i ovlasti Br?ko distrikta BiH utvrđeni su "Kona?nom odlukom" tribunala iz 1999. godine. Deset godina kasnije, Parlamentarna skup?tina BiH usvojila je amandman 1 na Ustav BiH. ^[3]

Po Statutu Br?ko distrikta BiH, kojeg je proglasio Robert W. Farrand ? prvi nadzornik za Br?ko, jedinstvena je upravna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietni?ku upravu, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je podru?je i pru?a sve potrebne slobode svojim građanima. Distrikt nema drugu zastavu ili grb osim zastave i grba Bosne i Hercegovine. Latini?no i ?irili?no pismo, te bo?nja?ki , hrvatski i srpski ravnopravni su u upotrebi za sve svrhe.

Do kolovoza 2012. godine, međunarodni nadzornik je svakodnevno pru?ao pomo? u radu izabranih zvani?nika koji su upravljali distriktom. Nadzornik je imao ?iroke ovlasti, uklju?uju?i i ovlasti da donosi obvezuju?e odluke, te je imao zadatak pomagati povratak izbjeglica, promovirati demokratsko i multietni?ko rukovođenje institucijama i raditi na o?ivljavanju gospodarstva u Br?kom. Dana 23. svibnja 2012. godine visoki predstavnik je najavio da ?e se ured u Br?kom zatvoriti 31. kolovoza 2012., te da ?e nadzornik suspendirati svoje funkcije od istog dana. Iako ?e nadzornik zadr?ao sve svoje ovlasti, a Arbitra?ni tribunal za Br?ko nastavio postojati, puna odgovornost za upravljanje distriktom je potpuno prenesena na lokalne lidere.

OESS i EUFOR su nastavili svoje prisustvo u Br?kom i nakon suspenzije nadzornika. Delegacija Europske unije je osnovala ured u Br?kom. Mandat visokog predstavnika je ostao nepromijenjen, a Upravni odbor Vije?a za provedbu mira, OHR i brojne zemlje su nastavili pomno pratiti razvoj događaja i pru?ati potporu institucijama distrikta. ^[3]

Zbog svog zemljopisnog polo?aja, distrikt ima velike gospodarske prilike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu ?to posjeduje najve?u tr?nicu u ovom dijelu Europe ? "Arizonu". Mnoge velike dr?avne tvornice pro?le su razdoblje privatizacije, a istovremeno s tim pove?ava se, ve? sada veliki, broj privatnih poduze?a. Upravo zbog svoga polo?aja, distrikt Br?ko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogu?nosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma.

U Br?ko distriktu BiH, od njegovog osnutka do danas, usvojen je veliki broj vlastitih zakona, koji poma?u građanima da lak?e izgrade sredinu koja ?e biti ponos cijeloj dr?avi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inozemnih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.

Osnovno obrazovanje je devetogodi?nje, obvezatno i besplatno u distriktu Br?ko, koji ima 16 osnovnih ?kola, 5 srednjih i, za sada, Ekonomski fakultet. Sloboda izra?avanja građana i javnost rada je zajam?ena. Distrikt ima i svoj javni medij u ustanovi J.P. Radio Br?ko, a u perspektivi je i njegovo pro?irenje na pisani i TV odsje?ak. Također radi i nekoliko privatnih medija.

Br?ko posjeduju gradsku knji?nicu, umjetni?ku galeriju, amatersko kazali?te, dom kulture i nekoliko kulturno-umjetni?kih dru?tava. U distriktu su aktivna i tri nacionalna kulturna dru?tva ? "Prosvjeta", " Preporod " i " Napredak ".

Prema popisu stanovni?tva iz 2013. godine na podru?ju Br?ko distrikta BiH, koje je istovjetno s povr?inom (493 km²) op?ine Br?ko iz 1991. godine, ?ivjelo je ukupno oko 83.516 stanovnika iz reda sva tri konstitutivna naroda ? Bo?njaka 42,4 %, Srba 34,6 %, Hrvata 20,7 % i Ostalih 2,4 %. ^[1]

Naseljena mjesta

Podru?je Br?ko distrikta BiH obuhvata 62 naselja . To su:

Izvori

↑ ^a ^b ^c Br?ko Distrikt . statistika.ba . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2019 . Pristupljeno 11. lipnja 2019.
↑ Zvonko Miljko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine , Hrvatska sveu?ili?na naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0 , str. 215. (slu?beno ime, citira Statut)
↑ ^a ^b ^c Pri?a o Br?kom . 12. listopada 2017 . Pristupljeno 16. kolovoza 2020.

Vanjske poveznice

Slu?bena stranica Vlade Br?ko distrikta BiH Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 26. o?ujka 2020. ( Wayback Machine ) (pristupljeno: 16. kolovoza 2020.)

[stat.ba-1] Br?ko Distrikt . statistika.ba . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2019 . Pristupljeno 11. lipnja 2019.

[2] Zvonko Miljko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine , Hrvatska sveu?ili?na naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0 , str. 215. (slu?beno ime, citira Statut)

[brckosupervizija.ba-3] Pri?a o Br?kom . 12. listopada 2017 . Pristupljeno 16. kolovoza 2020.

[1]

[2]

[3]