Bazilika Svetoga groba naziv je za kr??ansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se ?tuje Kalvarija i Isusov grob. Kr??ani je ?tuju kao neprikosnovenu svetinju.

Nalazi se u Jeruzalemskom starom gradu , na mjestu gdje se nalazila Golgota , brdo Kristove Muke ( Pasije ). To je mjesto u 1. stolje?u bio napu?teni kamenolom izvan jeruzalemskih zidina, a oko njega bilo je smje?teno groblje ?iji su ostaci i danas vidljivi. Nakon 135. Rimljani na tom mjestu grade kompleks hramova .

Povijesni izvori [ uredi | uredi kod ]

Bizantsko i arapsko razdoblje [ uredi | uredi kod ]

Kr??anski pisac Origen ( 3. stolje?e ) govori o ?idovskoj predaji po kojoj se Adamov grob nalazio na mjestu Isusova razapinjanja, to jest na Kalvariji. Biskup Cezareje , Euzebije , prije 327. , navodi da se mjesto "Lubanje (tj. Golgote ili Kalvarije), gdje je Krist razapet, jo? i danas pokazuje u Aeliji ( lat. Aelia Capitolina bilo je rimsko ime Jeruzalema nakon 135. ), sjeverno od brda Cion ", unato? tome ?to je ondje hram bo?ice Afrodite .

Prema istom Euzebiju, upravo su ta kr??anska sje?anja omogu?ila ru?enje hramova i izgradnju kr??anskoga sveti?ta. Naime, rimski car , prema rimskom pravu nije smio zapovijediti ru?enje nekog hrama, osim u slu?aju dokaza da je ondje prethodno postojalo neko drugo sveti?te. Rimski car Konstantin I. Veliki daje izgraditi ovu baziliku, a radovi traju od 327. do 335. godine.

Tada je izgrađena velika kru?na zgrada, vjerojatno s kupolom, u obliku mauzoleja oko Isusova groba, a sam je grob oblo?en mramorom. Ova je građevina nazvana Anastasis ( gr?. ?ν?στασι? = "Uskrsnu?e"). Zapadno od nje nalazilo se otvoreno dvori?te - trijem - unutar kojega se izdizala stijena Kalvarije. Jo? zapadnije podignuta je bazilika - crkva (gr?. μαρτ?ριον) u kojoj se slu?ila liturgija . Pri njezinoj je izgradnji odstupljeno od obi?aja da prezbiterij bude okrenut prema istoku, jer su arhitekti htjeli nazna?iti va?nost samoga groba, pa je crkva orijentirana prema zapadu, odnosno prema Isusovu grobu.

Od te trodjelne crkve danas je vidljiv samo okrugli dio, Anastasis , premda vi?e puta obnavljan, te jo? pokoji zid i temelji. Crkvu su 614. razorili Perzijanci , a nakon obnove, ponovno i kalif Hakem 1009. godine.

Kri?arsko razdoblje [ uredi | uredi kod ]

Nakon dolaska kri?ara u Jeruzalem 1099. godine, po?inju radovi na obnovi crkve, a zavr?avaju 1141. Iz toga doba potje?e ju?ni ulaz s dvama porticima, od kojih je i danas jedan glavni ulaz u crkvu, sredi?nji dio dana?nje crkve s malom kupolom i deambulatorijem (kru?ni prolaz iza oltarnog prostora), te dvije kapele u kripti.

U to doba za crkvu se brinu redovnici augustinci , ?iji se samostan nalazio uz samu baziliku, a imao je izravan prolaz do nje s vratima u deambulatoriju.

Crkva, kako su je nadogradili kri?ari u biti je bila onakva kakva je i danas. Vrijeme od Saladinova osvajanja i ?itava vlast Ajubida i Mameluka nije donijela arhitektonskih promjena.

Razdoblje turske vlasti i "Status quo" [ uredi | uredi kod ]

1517. Jeruzalem osvajaju Turci , a u bazilici svetog groba zati?u slo?enu situaciju. Kroz povijest u njoj su određeno vlasni?tvo i prava stekli gr?ki pravoslavci Jeruzalemske patrija?ije , Franjeva?ka Kustodija Svete zemlje u ime Katoli?ke crkve , Armenska isto?na pravoslavna Crkva, te ostale manje zajednice ( Kopti , Etiopljani , Sirijci ).

Ve? u vrijeme Mameluka, a jo? vi?e u doba Osmanskog carstva , vladari su nastojali izvu?i korist od zanimanja razli?itih Crkava za ovo sveti?te, pa su određena prava i vlasni?tva napla?ivali. Tako je dolazilo i do ?estih sukoba unutar same bazilike.

Na koncu je turski sultan u dva navrata priznao tzv. "Status quo" ( 1757. i 1852. ). Rije? je o nizu mahom nepisanih pravila koja vladaju unutar bazilike Svetoga groba, a određuju vlasni?tvo i prava pojedinih Crkava. Prema tome pravilniku, vlasnici crkve su skupa gr?ki pravoslavni Jeruzalemska patrijar?ija, Franjeva?ka Kustodija Svete zemlje u ime Katoli?ke Crkve, te Jeruzalemska patrijar?ija Armenske isto?ne pravoslavne Crkve. Usto, određena prava pripadaju i manjim Crkvama. Osim Osmanskog carstva, jamci "Statusa quo" postale su i velike europske sile, posebice Rusija , Francuska , ?panjolska , te tada?nje talijanske dr?ave, ?to je kasnije preuzela Italija . "Status quo" koji je, osim odredbi za baziliku Svetoga groba, sadr?avao i one koje se ti?u drugih sveti?ta Svete zemlje, postao je dijelom dogovora Be?kog ( 1814. ? 1815. ) i osobito Berlinskog kongresa ( 1878. godine).

Nakon Prvog svjetskog rata [ uredi | uredi kod ]

Za vrijeme Britanskog mandata u Palestini , "Status quo" je ostao na snazi, kao i u Jordanskom Kraljevstvu ( 1948. ? 1967. ) i Izraelu (od 1967. ).

1927. Jeruzalem je pogodio razoran potres koji je građevini nanio velika o?te?enja. Obnova, zapo?eta 1960. godine, pru?ila je mogu?nost jo? boljega upoznavanja njezine povijesti te topografije ovog mjesta u 1. stolje?u, to jest u vrijeme Isusa Krista.

Dana?nje stanje [ uredi | uredi kod ]

Bazilika Svetog groba i danas je vođena prema pravilima "Statusa quo" i, premda povremeno dolazi do nesporazuma među razli?itim kr??anskim zajednicama, obi?no ne dolazi do sukoba.

Vlasni?tvo nad ?itavom crkvom i dalje je zajedni?ko - pravoslavno , katoli?ko i armensko - a za neke je njezine dijelove to?no određeno kome pripadaju. Tako je sama kapela s Isusovim grobom zajedni?ka, kao i okrugli prostor oko njega, dok pojedine zajednice imaju vlastite katove galerije uokolo. Glavna lađa crkve iz kri?arskog doba pripada gr?kim pravoslavcima, a oltar svete Marije Magdalene s okolnim prostorom, kao i kapela Ukazanja Mariji pripadaju katolicima. Kalvarija je podijeljena na dva gotovo jednaka dijela, katoli?ki i pravoslavni. Od dvije kripte , jedna je armenska, a druga, posve?ena Nalasku svetoga kri?a , katoli?ka.

Osim vlasni?tva, postoje i osobita prava ?to ih svaka zajednica ima unutar crkve, tako da na prostoru koji je vlasni?tvo jedne Crkve, neka druga Crkva mo?e imati pravo slu?iti svoju liturgiju.

Posebni propisi vrijede za ve?e blagdane, a osobito za korizmu , Veliki tjedan i Uskrs .

Du?nost ?uvara Kristova groba obavlja i hrvatski franjevac Sini?a Srebrenovi? . ^[1]

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Bazilika svetog groba

Izvori [ uredi | uredi kod ]