Banja Luka
Grb
Koordinate : 44°46′N 17°11′E  /  44.767°N 17.183°E  / 44.767; 17.183
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Vlast
-  Gradona?elnik	Dra?ko Stanivukovi? ( PDP )
Povr?ina
-  Ukupna	1.232 km 2
Stanovni?tvo (2013.)
-  Grad	▼ 185.042
Vremenska zona	Srednjoeuropsko vrijeme ( UTC+1 )
-  Ljeto ( DST )	Srednjoeuropsko ljetno vrijeme ( UTC+2 )
Po?tanski broj	78000
Pozivni broj	+387 (0)51
Slu?bena stranica banjaluka.rs.ba
Zemljovid
Zemljovid Banje Luke
Banja Luka

Banja Luka ( na ?irilici : Ба?а Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrba?ki Grad ) je drugi po veli?ini grad u Bosni i Hercegovini . Prema popisu stanovni?tva iz 2013. cijela op?ina broji 185 042 stanovnika i do 2019. bilje?i pad budu?i da posljednja procjena zavoda za statistiku iznosi 184 843. Banja Luka je sredi?te Bosanske Krajine , regije na sjeverozapadu BiH. Grad le?i na rijeci Vrbasu . Banja Luka je de facto administrativni centar Republike Srpske . ^[1]

Pisanje imena [ uredi | uredi kod ]

Dopu?teno je pisanje imena grada kao Banjaluka i Banja Luka. Ako se oblik grada pi?e Banjaluka, onda se stanovnici grada nazivaju Banjalu?ani, a ako se ime grada pi?e Banja Luka, onda se stanovnici grada nazivaju Banjolu?ani. Sli?no vrijedi i za pridjeve, ako je Banjaluka onda je pridjev banjalu?ki, a ako je Banja Luka onda je pridjev banjolu?ki. ^[2]

Pade?ni oblici [ uredi | uredi kod ]

Polo?aj [ uredi | uredi kod ]

Banja Luka je drugi grad po veli?ini u BiH. Podru?je grada ima povr?inu od 1.239 km ² . Banja Luka le?i s obje strane rijeke Vrbas , u tektonskoj uvali pravca sjeveroistok-jugozapad. Sam grad se prostire na 150 km ² , a nalazi se na 44º46' sjeverne zemljopisne ?irine i 17º11' isto?ne zemljopisne du?ine. Prosje?na nadmorska visina iznosi 164 metra.

Naseljena mjesta [ uredi | uredi kod ]

Agino Selo , Banja Luka, Bistrica , Barlovci , Bastasi , Bo?ac , Borkovi?i , Bronzani Majdan , Cerici , ?okori , Debeljaci , Dervi?i , Dobrnja , Drago?aj , Drakuli? , Dujakovci , Gole?i , Jagare , Kme?ani , Kola , Kola Donja , Krmine , Krupa na Vrbasu , Kuljani , Lokvari , Lusi?i , Ljuba?evo , Melina , Motike , Obrovac , Pavi?i , Pavlovac , Pervan Donji , Pervan Gornji , Piskavica , Ponir , Potkozarje (Ivanjska), Potok , Prijakovci , Prije?ani , Prnjavor Mali , Radmani?i , Radosavska , Rami?i , Rekavice , Slavi?ka , Stratinska , Stri?i?i , Subotica , ?argovac , ?imi?i , ?ljivno , Veri?i , Vilusi , Zalu?ani , Zelenci . ^[3]

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma , op?ina Banja Luka je u cjelini u?la u sastav Republike Srpske .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Prapovijest [ uredi | uredi kod ]

Do sada poznati ostaci najstarijeg ljudskog obitavali?ta na podru?ju Bosne i Hercegovine otkriveni su 1949. godine na Kamenu kod Makljenovca. To je lokalitet na u??u rijeke Usore nedaleko od Doboja . Zapa?a se prisutnost ?ovjeka i u dolini Vrbasa. Povoljan geografski polo?aj banjalu?ke kotline u donjem toku rijeke Vrbasa omogu?avao je rano naseljavanje. Najstarije naselje u blizini Banje Luke otkriveno je u Kla?nicama, poznato kao lokalitet ?Pe?ine“. Naselje datira iz srednjeg kamenog doba a pripadalo je tzv. kulturi musteriena.

Nalazi iz ≫Pe?ina≪ dokazuju da su ti na?i davni prasta-novnici na ovome prostoru ?ivjeli po pe?inama, bavili se lovom, ribolovom i skupljanjem plodova. Ostaci kamenih predmeta sa spomenutog lokaliteta vidno su ornamentirani. U bakarnom dobu (eneolit: 2500. ? 1800. godine pr. Kr.) nalazimo da je ?ovjek prisutan na spomenutom lokalitetu ≫Pe?ine≪ u Kla?nicama i ≫ Kastelu ≪ u centru dana?nje Banje Luke. Posebnost iz ovog perioda predstavljaju naselja gradinskog tipa, građena na uzvi?enjima, koja su opasana odbrambenim zidovima i palisadama. Takvo gradinsko naselje na podru?ju ≫Kastela≪ ?ini prvi kulturni soj, na kome se rađaju kasniji rimski, slavenski, srednjovjekovni i turski. Ovaj prvi kulturni sloj predstavlja prvo do sada otkriveno naselje na podru?ju Banje Luke. U Kastelu i Kla?nicama otkrivene su gla?ane kamene i bakarne sjekire, te keramika s ornamentima, karakteristi?na za bakarno doba. Tragovi naselja iz bron?anog doba (1800. ? 700. godine pr. Kr.) naziru se u Barlovcima i Medenom polju (danas skladi?te banjolu?ke celuloze). Na tim lokacijama pronađeni su: bode?i, sjekire s krilcima, srpovi, koplja, narukvice, ukrasi za kosu... Metal i keramika također nose obilje?ja geometrijske dekoracije. Ovi nalazi mogu se vidjeti kao eksponati u Muzeju Bosanske krajine u Banjoj Luci. Istovremeno, nizvodno uz Savu razvijala su se naselja sojeni?kog tipa (Donja Dolina).

Stari vijek [ uredi | uredi kod ]

Istra?ivanjima je utvđeno da su stanovnici banjolu?koga kraja u najdavnija vremena bili Kelti i Iliri , a da su im prethodili Hatidi . Rimska osvajanja zatekla su ovdje Ilire, podijeljene na plemena i plemenske grupe. Mnogi tragovi vladavine Rimljana , a ona je trajala oko 800 godina, nađeni su u Banjoj Luci i njenoj okolini putevi, ostaci naselja, novac, zgrade, grobnice... Pronalazak ?rtvenika posve?enog bogu Jupiteru 1895. godine i otkopavanje nadgrobnog spomenika na kome su se jasno vidjela slova D.M. spadaju u va?na arheolo?ka otkri?a.

Tijekom srednjeg vijeka grad je u okviru Hrvatskog Kraljevstva , od 1102. g. Hrvatsko-ugarskog kraljevstva . Unutar hrvatskog kraljevstva se od sredine 13. stolje?a se nalazi u banovini Slavoniji , a crkveno od 12.stolje?a u Zagreba?koj biskupiji . U 13. stolje?u ulazi u sastav Bosanske Banovine, za vremena Hrvoja Vuk?i?a Hrvatini?a . ^[4]

Srednji vijek, razdoblje do osmanske vladavine [ uredi | uredi kod ]

Banja Luka je bila obi?no najju?nije ve?e upori?te Zagreba?ke biskupije, a ina?e je pripadala Donjim krajevima , odnosno starohrvatskoj ?upi Plivi. ^[5] Po?etkom 15. st. pripada plemi?u i hrvatskom banu Hrvoju Vuk?i?u Hrvatini?u . U to vrijeme se javlja i novi naziv ? Banja Luka (u zna?enju Banska livada, po banu), koji je ostao do danas. Padom Bosne pod Turke 1463. g., Banja Luka je postala dijelom Jaja?ke banovine utemeljene radi otpora turskom osvajanju. U toj krajini bila je jedan od najva?nijih gradova. ^[5]

Osmanska vladavina [ uredi | uredi kod ]

Godine 1528. g., Turci osvajaju cijelu Jaja?ku banovinu, time i Banju Luku. U osmanskoj dr?avi postala je sjedi?te nahije ( Banjolu?ka nahija ), od 1553. Bosanskog sand?aka Turske Hrvatske, od 1580. do 1639. Bosanskog vilajeta te od 1851. Banjolu?kog okruga . ^[5]

Time po?inje razdoblje turske vlasti koje je trajalo sve 1878. g. kada dolazi pod protektorat Austro-Ugarske Monarhije . U to vrijeme dolazi do bitnih promjena jer velik dio dotada?njeg hrvatskog stanovni?tva iseljava prema zapadu, preostalo hrvatsko stanovni?tvo je pod pritiskom islamizacije, a u grad, kao i u sve krajeve koje su osvojili Turci, dolazi velik broj Vlaha , kasnije pravoslavnih Vlaha.

Najstarije tursko naselje bilo je u Gornjem ?eheru i razvijalo se prete?no s desne strane Vrbasa, dok se razvoj Banje Luke s lijeve strane odvijao drugom polovicom 16. stolje?a, naro?ito u doba Ferhat-pa?e koji je 1573. godine prenio sredi?te bosanskog pa?aluka iz Travnika u Banju Luku. Banja Luka je ostala sredi?te Pa?aluka sve do 1639. godine. Putopisci iz 17. stolje?a isti?u Banju Luku kao veliko i napredno gradsko sjedi?te s jakom vojni?kom posadom. U drugoj polovici 18. stolje?a stanovni?tvo Banje Luke se naglo smanjuje. Ovome je prethodilo preno?enje sredi?ta pa?aluka 1639. godine iz Banje Luke, te ?esti i dugi ratovi s Austrijom i Ugarskom, kao i unutra?nji nemiri.

Banja Luka je, ipak, ponovo postala jako upravno, gospodarsko i obrtno sredi?te, zahvaljuju?i svom povoljnom prometnom i klimatskom polo?aju. Zbog bogatog ?itorodnog zaleđa ? Lijev?e polja i nadaleko ?uvenih proizvoda banjolu?kih obrtnika, naro?ito predmeta od ko?e, krzna, zlata i srebra , Banja Luka je privukla mnoge srpske obitelji, pogotovo iz Hercegovine , Makedonije i Sarajeva . Prema pisanju Giljferdinja, ruskog konzula u Sarajevu, gotovo svi pravoslavni banjolu?ki trgovci bili su doseljenici iz Trebinja . On dalje ka?e kako je bila obrazovana posebna kasta trgovaca, koja je predstavljala svojevrsnu aristokraciju u odnosu na ostalo stanovni?tvo.

19. stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Sredinom 19. stolje?a, oko 10 % stanovni?tva Banje Luke se bavilo trgovinom i obrtom . U Banjoj Luci je odr?avan najpoznatiji godi?nji sajam, za koji je dono?ena roba i dova?ena stoka iz svih krajeva Bosne. Postaju?i va?no gospodarsko sredi?te, Banja Luka se ubrzo formirala i kao jak nacionalno-politi?ki centar. Među prvim u?enim borcima za narodna prava i slobode u 19. stolje?u javlja se Ivan Franjo Juki? , rođen 1818. u Banjoj Luci. Pored sve?eni?kog poziva on se bavi i knji?evno??u kao i op?enarodnim problemima i potrebama. Po?etkom druge polovice 19. stolje?a otvara se u Banjoj Luci bogoslovija, koja je narodu i Crkvi dala nekoliko izvrstnih sve?enika, u?itelja i narodnih boraca. Bogoslovija je osnovana kao rezultat zauzimanja poduzetnih banjolu?kih Srba, trgovaca i građana: Trifuna Jungi?a , đorđa Deli?a , Tome Radulovi?a , Jove Pi?telji?a , Jove Kne?evi?a , Save Milji?a , Riste Vuki?a i Save Bilbije . Prvi upravitelj Banjolu?ke bogoslovije bio je poznati Vaso Pelagi? .

Pred kraj turske i po?etkom austrougarske okupacije, Banja Luka biva ?eljeznicom povezana s ostatkom Europe . Austrougarska vlast podi?e ?iroki stambeni pojas. Novi dio grada zavr?ava dvima ?eljezni?kim kolodvorima, tvorni?kim dimnjacima, bolni?kim i ?kolskim zgradama, javnim građevinama. Kada je Banja Luka 1879. godine postala sjedi?te okruga i kotara, formirane su i odgovaraju?e ustanove, a sredi?te grada preseljeno je uz lijevu obalu Vrbasa. Samostan "Marija Zvijezda" otvara nekoliko tvornica i elektri?nu centralu koja je osvjetljavala grad. Tvornica duhana sagrađena je 1887. godine. Iako grad nije imao urbanisti?ki plan, tada posađeni banjolu?ki drvoredi ostali su tu i do dana?njih dana, nagone?i suvremene urbaniste da se prilagođavaju njima i njihovoj ljepoti. ?to se hotela ti?e, hotelu "Balkan" pripadalo je vode?e mjesto, a na dobrom glasu su bili i "Bosna", "Austrija", "Mercel" i "Prunker".

20. stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Za po?etak Prvog svjetskog rata vezana je jedna zanimljivost. Naime, po objavljivanju rata Srbiji , Austro-Ugarska je u Banjoj Luci uhitila sve uglednije Srbe i optu?ila ih za veleizdaju. Slobodu za njih uspio je izboriti Alfonso XIII., tada?nji kralj ?panjolske , a to je u?inio preko svoje majke, Marie Christine od Austrije, koja je bila porijeklom s austrijskog dvora. Zahvalna Banja Luka i danas ima ulicu u samom centru grada koja nosi ime ovoga vladara. Austrougarska vlast u Banjoj Luci okon?ana je ulaskom srpske vojske u grad 21. studenoga 1918. godine.

Sredi?te dana?nje Banje Luke formirano je u vrijeme Vrbaske banovine , poslije 1929. godine, kada Banja Luka po drugi put u svojoj povijesti postaje sredi?te ?ire regije. Zahvaljuju?i prvom banu, Svetislavu Milosavljevi?u , izgrađeni su banska uprava i banski dvor, a između njih je podignuta Saborna crkva Svete Trojice, sa zvonikom visokim 46 metara (danas Crkva Sv. Krista spasitelja). Ban Milosavljevi? poti?e gradnju gradskog parka s vodoskokom i paviljonom za glazbene orkestre, zgrade Higijenskog zavoda, sedam zgrada s pedeset stanova za ?inovnike, zatim zgrade banke s bron?anim kipovima ispred ulaza. U njegovo vrijeme asfaltirane su prve banjolu?ke ulice, hotel "Palas" sagrađen je 1935. godine.

Razvoj grada zaustavio je Drugi svjetski rat i njema?ko bombardiranje 9. travnja 1941. s velikim razaranjima, a potom i savezni?ko bombardiranje 1944. U Drugom svjetskom ratu Banja Luka je bila u okviru Nezavisne Dr?ave Hrvatske . Mnoge obitelji su protjerane, a neke od njih su zavr?ile u sabirnom logoru Jasenovac . Nekada brojna ?idovska zajednica (uglavnom Sefarda) u Banjoj Luci gotovo sasvim je nestala.

Pripadnici "Poglavnikovog tjelesnog zdruga" ( Paveli?eve garde) i VIII usta?ke bojne, po?inili su u zoru 7. velja?e 1942. u banjolu?kim naseljima Drakuli? , ?argovac i Motike jedan od najve?ih zlo?ina na prostoru tada?nje Nezavisne Dr?ave Hrvatske. U ovom masakru hladnim oru?jem je ubijeno oko 2300 Srba, ve?inom staraca, ?ena i djece. Grad su osvojili Partizani 22. travnja 1945.

NDH je imala planove za premje?tanje glavnog grada iz Zagreba, koji se nalazio na rubu njenog teritorija, u Banja Luku, koja je bila "zemljopisno" u sredi?tu.

1947. izmjerena je najni?a temperatura u Banjoj Luci ikad: -28,4 Celzijeva stupnja. ^[6]

Najte?i udarac u poslijeratnom razdoblju ( SFRJ ) gradu je zadao katastrofalni potres iz 1969. Godine. Najrazorniji udar dogodio se 27. listopada 1969. Podrhtavanje tla po?elo je u no?i 26. listopada u 2.55 h po lokalnom vremenu jakim ?prethodnim udarom“; podrhtavanje se nastavilo do 8.53 h, kada je grad pogodio potres ja?ine 8° Mercallijeve ljestvice , odnosno 6° po Richteru s epicentrom u samom centru grada (gdje se danas nalazi zgrada robne ku?e ?Boska“). Zahvaljuju?i pravovremenim reakcijama, broj ljudskih ?rtava je sveden na minimum (15 poginulih, a blizu 1000 ranjenih). Materijalna ?teta bila je ogromna. Ukupno je o?te?eno 112 gospodarskih objekata, 36.267 stanova, 131 ?kolska zgrada, svi objekti kulture, socijalne za?tite i javnih slu?bi. Medicinski centar je do temelja sru?en. Gospodarstvo je pretrpjelo zna?ajne gubitke. Nakon potresa do?lo je vrijeme velike obnove grada te je izgrađeno mno?tvo novih objekata i stambenih naselja.

Nakon potresa u grad se doselilo dosta Srba i to ve?inom iz Srbije. Postotak Srba u gradu je rastao, tako da je 1991. grad imao 49 % Srba.

Za vrijeme rata u BiH u Banjoj Luci nije bilo izravnih razaranja, ali je do?lo do zna?ajnih promjena u nacionalnoj strukturi stanovni?tva. U grad je do?ao veliki broj izbjeglih i raseljenih Srba, a iz njega je isto tako izbjegao veliki broj Hrvata i Bo?njaka. Pored toga, ovaj period banjolu?ke povijesti obilje?io je jo? jedan tragi?an događaj. Od 22. svibnja do 19. lipnja 1992. godine u Klinici za dje?je bolesti u Banjoj Luci umrlo je 12 novorođen?adi. Svima je kisik za inkubatore bio neophodan, međutim, zbog ratnih zbivanja, bila je onemogu?ena dostava spremnika s kisikom kopnenim putem, kojim je Banja Luka do tada bila opskrbljivana. Zra?ni put, je također bio upitan radi zabrane letenja iznad BiH. Avion s bocama kisika je na batajni?kom aerodromu nekoliko dana ?ekao posebno odobrenje za polijetanje. Unato? brojnim apelima za pomo?, ovo odobrenje nikada nije stiglo.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini 1991.: Banja Luka

Prvi popis stanovni?tva u Banjoj Luci provele su austrougarske vlasti 1879. godine. Naselje Banja Luka tada je imalo 9650 stanovnika, a kotar (ve?a upravna jedinica, sli?no ?upaniji) 86.209 stanovnika. Svakim sljede?im popisom stanovnika utvrđen je sve ve?i broj te je grad sve vi?e rastao.

Jedini, ali neznatan pad s obzirom na prethodni popis, bilje?i se 1948. godine, a glavni razlog je Drugi svjetski rat . Tim popisom u Banjoj Luci zabilje?eno je 31.223 stanovnika.

Najve?i rast broja stanovnika grad do?ivljava u godinama poslije potresa 1969. godine. Nakon spomenutog događaja izgrađen je velik broj naselja, ?to je ubrzalo doseljavanje novog stanovni?tva iz okolnih krajeva. Tako prema popisu iz 1971. godine Grad Banja Luka ima 90.831 stanovnika, a banjolu?ka op?ina 158.736 stanovnika.

Posljednji prijeratni popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini obavljen je 1991. godine. Podaci koje donosi mogu se vidjeti u prikazanim tablicama:

Mjesne zajednice u Banjoj Luci [ uredi | uredi kod ]

Grad Banja Luka ima ukupno 57 mjesnih zajednica.

Gradsko sredi?te:

• Centar
• Borik
• Obili?evo ^[7]
• Bulevar
• Star?evica
• Ko?i?ev vijenac ^[7]
• Pobrđe
• Lau?
• Nova Varo?
• Rosulje
• Paprikovac
• Petri?evac
• Lazarevo ^[7]

Naselja koja pripadaju op?ini Banjoj Luci:

• jugoisto?no: Rebrovac , Vrbanja , Debeljaci
• ju?no: Srpske toplice , Novoselija ,
• isto?no: Medeno Polje , ?esma , Kumsale , Mađir , Trapisti
• sjeverno: Drakuli? , Motike . Dervi?i , Novakovi?i , Tunjice , Vujinovi?i , Zalu?ani , Prije?ani ^[7]

Velika naselja koja pripadaju op?ini Banjoj Luci:

• Motike
• Sara?ica
• Drago?aj
• Kuljani

i sela koja pripadaju op?ini Banjoj Luci:

• ju?no: Kola , Jagare , Karanovac , Rekavice , Bo?ac , Agino Selo , Krupa na Vrbasu
• jugoisto?no: Zeleni Vir , Bistrica
• zapadno: Stratinska , Barlovci , Stranjani , Mato?evci
• sjevernozapadno: Mi?in Han , Potkozarje

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Godine 1981. dohodak po glavi stanovnika u Banjoj Luci iznosio je 97 % jugoslavenskog prosjeka. Do 1992. godine i po?etka ratnih sukoba Banja Luka je bila sna?no gospodarsko sredi?te s razvijenom industrijom i 63.000 zaposlenih. Razvoj grada bio je zasnovan na razvitku industrije, uz dominaciju sekundarnog odjeljka u kojem je bilo zaposleno 54 % ukupnog broja zaposlenih. Iako grad nije izravno pogođen ratom, gospodarstvo Banje Luke tijekom sukoba stagnira. Time je propu?tena nova tehnolo?ka generacija, a instalirana oprema zastarjela je. Također, naru?ene su tradicionalne gospodarske veze, ?ime su izgubljeni zna?ajni kupci i tr?i?ta.

Nakon zavr?etka rata provodi se proces privatizacije , koji jo? nije u potpunosti dovr?en.

U posljednjih nekoliko godina naglo se razvija financijski sektor i Banja Luka postaje financijsko sredi?te. U 2002. godini s radom po?inje novoosnovana Banjolu?ka burza . Tako se dionice najve?ih gospodarskih subjekata Republike Srpske uvr?tavaju na kotaciju. Među njima se nalaze dionice Telekoma Srpske , Rafinerije ulja Modri?a , Banjolu?ke pivare , Vitaminke i sl. Pojavljuju se investitori iz Slovenije , Hrvatske i Srbije , a potom i iz Europske unije , Norve?ke , SAD -a, Japana i Kine . Osim burze, u gradu su smje?tene i druge va?ne financijske institucije kao ?to su Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske (komisija za vrijednosne papire), Agencija za bankarstvo Republike Srpske i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Turizam i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Budu?i da se grad prote?e obalama donjeg toka Vrbasa, na ovim prostorima ribolov je veoma staro zanimanje. Također, kanjoni ovih rijeka su i turisti?ke atrakcije. Osim sjeverne strane, Banja Luka je okru?ena ?umovitim brdima s raznovrsnom divlja?i. Lovi?ta srna se nalaze na Manja?i i ?emernici , rezervati medvjeda u ?umama kod Maslovara i ?ipraga (op?ina Kotor Varo?), a jezero Barda?a (kod Srpca) obiluje barskom divlja?i, prete?no divljim patkama i guskama . Trapiska ?uma poznato je lovi?te fazana i ze?eva , kojih ima i u rezervatu na podru?ju Potkozarja.

Zahvaljuju?i blizini termalnih izvora (Lakta?i, Srpske Toplice, Slatina, Kula?i), Banja Luka ima uvjete za razvoj kupali?no-rekreativnog turizma. Izvori su zbog ljekovitih svojstava kori?teni jo? u doba Rimljana, ali do danas nije zavr?ena njihova rekonstrukcija i modernizacija.

Banja Luka je dugo zvana grad zelenila, jer je imala vi?e od 10.000 zasađenih stabala, lijepo uređene parkove i zelenim povr?ine. Planovi vezani za razvoj turizma podrazumijevaju obnovu tvrđave Kastel i uređenje obala Vrbasa i zelenih oaza u blizini grada (Banj brdo, ?ibovi, Trapisti i izleti?ta pored Vrbanje).

U posljednje vrijeme u okolici grada sve je popularniji i avanturisti?ki turizam, poput raftinga , kajaka?tva , planinarenja , speleologije , paraglidinga i sli?nih aktivnosti, za koje rijeka Vrbas i njezin kanjon predstavljaju idealnu lokaciju.

Slijedi popis najpoznatijih gradskih znamenitosti:

• Zgrada gradske uprave i banskog dvora
• Saborna pravoslavna crkva Krista spasitelja
• Katedrala svetog Bonaventure ? katedralna crkva Banjalu?ke biskupije
• Tvrđava Kastel u Banjoj Luci
• D?amija Ferhadija
• Muzej Republike Srpske
• Muzej suvremene umjetnosti Republike Srpske
• Narodno kazali?te Republike Srpske
• Pala?a republike (ili sjedi?te predsjednika Republike Srpske)
• Gospodska ulica
• Spomenik Petru Ko?i?u
• Univerzitetski grad ? spomenik parkovske arhitekture
• Trapisti?ki samostan Marija Zvijezda
• Banj brdo
• Spomenik Topola u?asa
• Spomenik Dvanaest beba

Kultura i obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Dok Banjom Lukom nisu do?li osmanski vladari, u njoj je bilo oko 120 crkava. Od toga je bilo 15 franjeva?kih te nekoliko samostana: dominikanskih , pavlinskih i ivanova?kih . ^[5] Od svih tih crkava pre?ivjela je jedino crkva sv. Ive u Podmila?ju , koju su velikosrbi sru?ili u agresiji 1993. godine. ^[5]

U europsko kulturno ruho Banja Luka po?ela se vra?ati tek s austrougarskom okupacijom, jer je turska vlast bila nepovjerljiva prema svim europskim idejama i kulturnim potrebama. Najja?i kulturni trag u novijoj Banjoj Luci, pored nekoliko osnovnih i vjerskih ?kola, trgova?ke i djevoja?ke ?kole, ostavila je Velika realka, gimnazija otvorena 1895. godine. Njeno otvaranje privuklo je u Banju Luku ve?i broj intelektualaca profesora. Organiziraju se đa?ka i građanska prosvjetno-kulturna dru?tva i ustanove, koji odr?avaju veze s gradovima u unutra?njosti. Dolazak Petra Ko?i?a ( 1906. ) u Banju Luku ozna?ava po?etak jednog novog povijesnog poglavlja u ?ivotu grada. Petar Ko?i? je pokrenuo listove "Otad?bina" i "Razvitak" oko kojih se okuplja grupa kulturnih, knji?evnih i politi?kih zaposlenika iz ovog grada. Danas je Banja Luka sveu?ili?no sredi?te sjevernog dijela Bosne. U znak zahvalnosti Petru Ko?i?u u Banjoj Luci je po?etkom 1930. godine osnovano dru?tvo "Zmijanje". Ono je namjeravalo Ko?i?u podi?i spomenik i prenijeti njegove kosti u Banju Luku. Spomenik su, dvije godine kasnije, izradili kipari Antun Augustin?i? i Vanja Radau? te je otkriven 6. studenog 1932. godine. Posmrtni ostatci pisca i narodnog tribuna nisu preneseni u Banju Luku, jer je njegova obitelj odustala od toga.

Banja Luka danas djeluje kao kulturno sredi?te. Narodna i sveu?ili?na knji?nica "Petar Ko?i?" ima 150 000 knjiga i 3500 unikata velike vrijednosti. Narodno kazali?te osnovano je 1930. godine. U isto vrijeme osnovan je i Muzej, koji kao i Arhiv posjeduje zna?ajno kulturno-povijesno blago. Tu su nadalje jo? i Umjetni?ka galerija, Dje?je kazali?te. Grad je i medijski centar, jer u njoj djeluju mnogobrojne televizijske i radio stanice kao RTRS, a mno?tvo listova i ?asopisa izlazi u Banjoj Luci. Sredi?te kulturnih događanja i manifestacija je kulturni centar Banski dvor u centru grada.

U Banjoj Luci danas djeluje Katoli?ki ?kolski centar Bla?eni Ivan Merz . ^[8]

Sveu?ili?te [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Sveu?ili?te u Banjoj Luci

Sveu?ili?te u Banjoj Luci vode?a je visoko?kolska znanstveno-obrazovna institucija u Republici Srpskoj i drugo po veli?ini sveu?ili?te u Bosni i Hercegovini. Osnovano je 7. studenog 1975. godine, a njegovom osnivanju prethodilo je formiranje nekoliko vi?ih ?kola i fakulteta.

Na Sveu?ili?tu u Banjoj Luci, znanstveno-nastavni i umjetni?ki rad obavlja se na 16 fakulteta i Akademiji umjetnosti . Fakulteti i akademije pokrivaju sva znanstvena podru?ja (prirodoslovno, tehni?ko, biotehni?ko, biomedicinsko, dru?tveno, humanisti?ko i umjetni?ko). Ve?ina fakulteta Sveu?ili?ta u Banjoj Luci nalazi se u sklopu dva sveu?ili?na kampusa, smje?tena nedaleko od obala rijeke Vrbas , u neposrednoj blizini centra grada.

Trenutno na Sveu?ili?tu studira oko 15.000 studenata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i iz inozemstva. Nastava se izvodi na 66 studijskih programa prvog ciklusa studija, na 64 programa drugog ciklusa, uz dva kombinirana studijska programa, te na 13 studijskih programa i jedan kombinirani studijski program tre?eg ciklusa studija. ^[9]

Promet [ uredi | uredi kod ]

Javni prijevoz [ uredi | uredi kod ]

Javni prijevoz u gradu obavlja se autobusima i taksijima . Vi?e od 30 autobusnih linija svakodnevno povezuje sredi?nje dijelove grada s predgrađima.

Cestovni promet [ uredi | uredi kod ]

Cestovni promet najrazvijenija je vrsta prometa u Banjoj Luci. Va?ne ceste koje prolaze kroz grad magistralne su ceste M4 ( Novi Grad ? Doboj ) i M16 ( Bosanska Gradi?ka ? Crna Rijeka (Jajce)). Nakon razdoblja op?enite stagnacije u razvoju prometne infrastrukture na podru?ju grada i cijele Republike Srpske, u zadnjih nekoliko godina radi se na modernizaciji i rekonstrukciji prometnica. U tijeku je izgradnja autoceste Banja Luka ? Bosanska Gradi?ka (E-661) koji ?e povezivati Banju Luku s autocestom E-70 (Beograd ? Zagreb) . Planirana je i izgradnja mre?e autoputeva, koju bi pored navedenog ?inili i pravci Novi Grad ? Banja Luka, Banja Luka ? Doboj, ?amac ? Doboj, ?amac ? Bijeljina i Banja Luka ? Kupres.

?eljezni?ki promet [ uredi | uredi kod ]

?eljezni?ki promet odvija se na doma?oj liniji Doboj ? Banja Luka ? Prijedor ? Novi Grad ? Dobrljin i međunarodnim linijama Zagreb ? Banja Luka ? Sarajevo ? Plo?e i Banja Luka ? Bosanski ?amac ? Vinkovci ? Beograd .

Zra?ni promet [ uredi | uredi kod ]

Banjolu?ka zra?na luka nalazi se u mjestu Mahovljani , 23 km sjeverno od grada. Iako je izgrađena 1985. godine, za putni?ki promet otvorena je tek krajem 1997. , dok sustav prijevoza tereta jo? nije uspostavljen. Prva redovna putni?ka linija Beograd ? Banja Luka ? Beograd otvorena je promotivnim letom Jugoslovenskog aerotransporta 2. o?ujka 1998. godine. Danas zrakoplovi polije?u prema dvije europske destinacije: Ljubljani i Zurichu . Osim toga, ova zra?na luka koristi se kao zamjenska za one u Zagrebu i Sarajevu , te zrakoplovi ovdje slije?u kada zbog vremenskih neprilika ne mogu sletjeti u neki od ta dva grada.

?port [ uredi | uredi kod ]

Najpoznatiji banjolu?ki ?porta?i su rukometa?i. Godine 1975. RK Borac Banja Luka bio je doprvak Europe , a godinu kasnije i prvak Europe. Osim toga, 1991. godine osvojili su i Kup IHF .

Nogometni klub, također imena Borac ( FK Borac Banja Luka ), natje?e se u Premijer ligi BiH , a najve?i ostvareni uspjeh mu je osvajanje Srednjoeuropskog nogometnog kupa. Stadion na koji je dom Borca zove se Gradski stadion FK Borac. Osim nogometa i rukometa , u posljednje vrijeme razvija se i tenis . Od 2002. godine se odr?ava ATP turnir 'Banja Luka Challenger' na terenima 'TK Mladost'. Također, godine 2006. u Banjoj Luci igrali su se i pojedini susreti Davis Cupa euroafri?ke zone, skupine 3.

Godine 2005. Europsko prvenstvo u raftingu odr?ano je na Vrbasu, a 2009. Svjetsko prvenstvo u raftingu , ovaj put uz Vrbas vozilo se i na rijeci Tari .

U posljednje vrijeme u Banjoj Luci se razvijaju ?portovi koji su malo zastupljeni u zemlji, kao strelja?tvo ili floorball . Zna?ajnije ?portske uspjehe jo? su postizali i boksa?i, ?ahisti, biciklisti i ko?arka?i. Danas je u Banjoj Luci organizirano i aktivno radi vi?e od 100 ?portskih organizacija, saveza, ?portsko-rekreativnih dru?tava i udru?enja u vi?e od 20 ?portova. Na podru?ju grada postoji oko 70 ?portskih objekata. Uz ve? navedeni nogometni stadion FK Borca, najpoznatije su ?portske dvorane ?Borik“ i ?Obili?evo“, koje su zajedno s kuglanom ?Borik“ u sastavu javne ustanove ?Sportski centar Borik“.

Od 1976., u naselju Borik, odr?ava se Turnir u malom fudbalu Borik . Turnir je po?etak imao na rukometnom stadionu Borca jo? 1959. ^{[10] [11] [12]}

Gradovi prijatelji [ uredi | uredi kod ]

• Patras , Gr?ka
• Kaiserslautern , Njema?ka
• Lavov , Ukrajina
• Moskva , Rusija
• Kranj , Slovenija
• Ljubljana , Slovenija
• Beograd , Srbija
• Novi Sad , Srbija
• Srijemska Mitrovica , Srbija
• Graz , Austrija

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Kategorija:?ivotopisi, Banja Luka

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

• Po gradu je nazvana originalna kompozicija Phila Woodsa , Banja Luka , koju je 1959. godine napisao za bend Quincyja Jonesa .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• ( Izvor B. Luka popis 1910. )
• I. Lovrenovi?, Svjetlost Evrope u Bosni i Hercegovini; Buybook, Sarajevo , 2004. godine
• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovni?tva ? Rezultati za Republiku po op?tinama i naseljenim mjestima 1991.", statisti?ki bilten br. 234, Izdanje Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
• "Popis po mjesnim zajednicama" ? http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
• Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine ? bilten br. 234, Sarajevo, 1991. godina
• Radovinovi?, Radovan; Berti?, Ivan, "Atlas svijeta: Novi pogled na Zemlju" (3. izdanje), Zagreb, 1984.

Unutarnje poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Republika Srpska
• Banjolu?ka biskupija
• Vrbas
• FK Borac Banja Luka

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Sestrinski projekti

	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Banja Luka
	Wikizvor ima izvorni tekst Ima jedan grad

Vanjske poveznice

• Slu?bena stranica grada
• Banja Luka ( engl. ) u mre?nome izdanju Britannice

v  • r  • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v  • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine ? Republika Srpska v  • u ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska ? Posavska ? Tuzlanska ? Zeni?ko-dobojska ? Bosansko-podrinjska Gora?de Sredi?nja Bosna ? Hercegova?ko-neretvanska ? Zapadnohercegova?ka ? Sarajevska ? Hercegbosanska v  • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Br?ko v  • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka ? Biha? ? Bijeljina ? Gradi?ka ? Bosanska Krupa ? Cazin ? ?apljina ? Derventa ? Doboj ? Gora?de ? Gra?anica ? Grada?ac ? Isto?no Sarajevo ? Konjic ? Livno ? Ljubu?ki ? Mostar ? Ora?je ? Prijedor ? Sarajevo ? Srebrenik ? Stolac ? ?iroki Brijeg ? Trebinje ? Tuzla ? Visoko ? Zenica ? Zvornik ? ?ivinice v  • u Op?ine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovi?i ? Bosanski Petrovac ? Bosansko Grahovo ? Breza ? Bugojno ? Busova?a ? Bu?im ? Cazin ? Centar, Sarajevo ? ?eli? ? ?itluk ? Drvar ? Doboj Istok ? Doboj Jug ? Dobreti?i ? Domaljevac-?amac ? Donji Vakuf ? Fo?a-Ustikolina ? Fojnica ? Glamo? ? Grude ? Had?i?i ? Ilid?a ? Ilija? ? Jablanica ? Jajce ? Kakanj ? Kalesija ? Kiseljak ? Kladanj ? Klju? ? Kre?evo ? Kupres ? Lukavac ? Maglaj ? Neum ? Novi Grad, Sarajevo ? Novi Travnik ? Novo Sarajevo ? Od?ak ? Olovo ? Pale-Pra?a ? Posu?je ? Prozor-Rama ? Ravno ? Sanski Most ? Sapna ? Stari Grad, Sarajevo ? Teo?ak ? Te?anj ? Tomislavgrad ? Travnik ? Trnovo (FBiH) ? Uskoplje ? Usora ? Vare? ? Velika Kladu?a ? Vitez ? Vogo??a ? Zavidovi?i ? ?ep?e Republika Srpska Berkovi?i ? Bile?a ? Bosanska Dubica ? Bosanska Gradi?ka ? Bosanska Kostajnica ? Bosanski Brod ? Bosanski Novi ? Bosanski ?amac ? Bosansko Petrovo Selo ? Bratunac ? ?ajni?e ? ?elinac ? Derventa ? Donji ?abar ? Fo?a ? Gacko ? Han Pijesak ? Isto?na Ilid?a ? Isto?ni Drvar ? Isto?ni Mostar ? Isto?ni Stari Grad ? Isto?no Novo Sarajevo ? Jezero ? Kalinovik ? Kotor Varo? ? Krupa na Uni ? Kupres (RS) ? Lakta?i ? Lopare ? Ljubinje ? Mili?i ? Modri?a ? Mrkonji? Grad ? Nevesinje ? Novo Gora?de ? Osmaci ? O?tra Luka ? Pale ? Pelagi?evo ? Petrovac ? Prnjavor ? Ribnik ? Rogatica ? Rudo ? Skender Vakuf ? Sokolac ? Srbac ? Srebrenica ? Stanari ? ?ekovi?i ? ?ipovo ? Tesli? ? Trnovo (RS) ? Ugljevik ? Vi?egrad ? Vlasenica ? Vukosavlje