Bam i njegov kulturolo?ki krajolik
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Iran
Godina uvr?tenja	2004. (28. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii, iv, v
Ugro?enost	2004. ? 2013.
Poveznica	UNESCO:1208
Koordinate	29°06′28″N 58°21′43″E  /  29.10778°N 58.36194°E  / 29.10778; 58.36194
Bam class=notpageimage| Lokacija Bama u Iranu

Bam ( perzijski : ????) je grad i sjedi?te istoimenog okruga u iranskoj Kermanskoj pokrajini . Dana?nji grad okru?uje citadelu Argi Bam (??? ??) iz oko 500. pr. Kr. koja je najve?a građevina od adobea (pje??ane opeke) na svijetu. Ova ogromna utvrda s citadelom u sredi?tu, izgrađena na Putu svile , bila je u uporabi sve do 1850. godine. Zbog toga je Bam, zajedno s građevinama koje ga okru?uju, upisan na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Aziji i Oceaniji 2004. godine, a na popis ugro?enih mjesta svjetske ba?tine je dospio odmah zbog katastrofalnog potresa 26. prosinca 2003. godine kada je citadela uni?tena gotovo do temelja. Nakon obnove 2013. godine, Bam je skinut s tog popisa. ^[1] Nekoliko dana kasnije, iranski predsjednik Muhamed Hatami je objavio kako ?e se citadela obnoviti. Prije potresa Bam je imao oko 43.000 stanovnika. ^[2]

Drevni Bam 2002. god.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Ime je "Bam" dobio najvjerojatnije prema izrazu "izboj crva", gdje se vjerojatno mislilo na dudovog svilca jer je grad bio poznat po svili . Prema vjerovanju, Bam je osnovao Hafvad, kojemu se pripisuje dono?enje svile i tkanja u pokrajinu Kerman, a koji je ?ivio u vrijeme Arda?ira Babakana , osniva?a Sasanidskog Perzijskog Carstva ( 224. ? 651. ). No, sam Bam vjerojatno potje?e prije vremena Partskog carstva ( 247. pr. Kr. - 224. ), ali je Citadela je izgrađena u to vrijeme, a ve?ina okolnih građevina za vrijeme Safavida ( 1501. ? 1736. ). Gospodarski, Bam je oduvijek bio va?no trgova?ko mjesto, poznato po svojim visokokvalitetnim tkaninama i proizvodnji odje?e, ali i kao poljoprivredno sredi?te gdje su se uzgajale datulje i agrumi zahvaljuju?i navodnjavanju mre?om kanata (podzemnih kanala).

Grad je bio napu?ten nakon invazije Afganaca 1722. godine. Nakon ?to je ponovno naseljen, napu?ten je nakon napada iz ?iraza 1762. godine. Od tada je cijeli grad pretvoren u vojne barake do 1850. godine. Grad je polako napredovao kao poljoprivredno, a kasnije i industrijsko sredi?te, sve do katastrofalnog potresa 2003. godine. Danas se polako obnavlja i postaje turisti?ko mjesto zahvaljuju?i prilivu mnogih posjetitelja koji dolaze vidjeti drevnu citadelu.

Dana 16. o?ujka 2007. godine, pje??ana oluja od 130 km/sat je iznenada pogodila Bam, pri ?emu su se ugu?ila dva djeteta, poginulo dvoje u automobilskoj nesre?i, a 14 je ozlijeđeno. ^[3]

Odlike [ uredi | uredi kod ]

Citadela Arg-e Bam je zapravo utvrda sa zidinama visine 6-7 i du?ine 1815 metara, ukupne povr?ine 180,000 m². Pored dva visoka tornja poznatih kao "budni ?uvari", utvrda ima ukupno 38 tornjeva. Glavni ulaz je s ju?ne strane, a ima jo? tri. Opkop okru?uje zidine s vanjske strane i nastavlja se oko "Guvernerske ?etvrti" i Starog grada. Guvernerska ?etvrt se nalazi na 45 metara visokoj stijeni i okru?eno je dvostrukim zidinama. Stambena ?etvrt starog grada se nalazi na sjevernom dijelu obzida, a zna?ajne građevine su:

• Bazar (tr?nica) koji se pru?a od ju?nog ulaza u citadelu do Guvernerske ?etvrti na sjevernu
• Utvrda djeva ( Qal'eh Dokhtar ) iz 7. stolje?a
• Mauzolej Emamzadeh Zeyd (11. ? 12. st.)
• Mauzolej Emamzadeh Asiri (12. st.)
• Saborna d?amija je jedna od najstarijih u Iranu (8. ? 9. st.), a obnovljena je u 17. st.
• Kompleks Mirza Na'im (18. st.)
• Ku?a Mir

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Adobe
• Kanat
• Zra?na luka Bam

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Davood Yousofzadeh, Bam: M. Mohammadi-zade , Nimrokhi az Arge Bam (Bam Citadel at a Glance), 1998., str. 160.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Bam

• ( hrv. ) Iranski kulturni centar (Zagreb): Bam ^{[ neaktivna poveznica ]}
• ( engl. ) Travel magazine o Bamu
• ( engl. ) BBC story: "Bam: Jewel of Iranian heritage"
• ( engl. ) Arg e Bam - dokumentarac o obnovi citadele

v  • u Svjetska ba?tina u Iranu Kulturna ba?tina (24) Armenski samostan sv. Tadeja i sv. Stjepana (2008.) ? Bam s okolicom (2004.) ? Behistunski natpisi (2006.) ? Elamitski zigurat i drevni grad ?oga Zanbil (1979.) ? Golestanska pala?a (2013.) ? Gonbad-e Kabus (2012.) ? Povijesni grad Jazd (2017.) ? Kulturolo?ki krajolik Majmanda (2015.) ? Trg Nak?-e D?ahan u Isfahanu (2012.) ? Pasargad (2004.) ? Perzepolis (1979.) ? Perzijski kanati (2016.) ? Perzijski vrtovi (2011.) ? Grobnica ?ejha Safija (2010.) ? Saborna d?amija u Isfahanu (1979.) ? Sultanija (2005.) ? Suza (205.) ? ?u?tarski hidrauli?ki sustav (2009.) ? Tabri?ki bazar (2010.) ? Taht-e Sulejman (2003.) ? Transiranska ?eljeznica (2021.) ? Kulturni krajolik Uramanata (2021.) Prirodna ba?tina (2) Da?t-e Lut (2016.) ? Hirkanijske ?ume (2019.) Nematerijalna svjetska ba?tina (10) Glazba Bak?ija iz Korasana (2010.) ? Kali?ujanski rituali Ma?hade ardehala u Ka?anu (2012.) ? Naqq?li , iransko dramsko pripovijedanje* (2011.) ? Proslava iranske Nove godine Novruz 1) (2009.) ? Rituali Pahlevani i Zurhanei (2010.) ? Iranski glazbeni reportoar tradicijski skladbi Radif (2009.) ? Ritualna dramska umjetnost Ta‘z?ye (2012.) ? Tradicionalno vezenje tepiha u Farsu (2010.) ? Tradicionalno vezenje tepiha u Ka?anu (2010.) ? Tradicionalne vje?tine izgradnje i jedrenja iranskim lend? brodovima u Perzijskom zaljevu* (2011.) 1)   Slavi se u jo? desetak dr?ava sa zna?ajnim udjelom iranskog stanovni?tva.   * Svjetska ba?tina u opasnosti