Amnesty International (skr. AI) je nevladina organizacija koja poduzima akcije u cilju za?tite i promicanja ljudskih prava . Osnovana 1961. u Londonu , nakon objave ?lanka Zaboravljeni zatvorenici Petera Benensona. ^[1] Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1977. za kampanju protiv mu?enja.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Do kraja prve godine djelovanja, ?lanovi Amnesty Internationala apelirali su za slobodu 210 “zato?enika savjesti”. Godinu dana poslije, preuzet je rad na 1300 slu?ajeva zatvorenika, od kojih je 330 oslobođeno. ^{[ nedostaje izvor ]}

U prvih 10 godina, Amnesty International porastao je na 70 000 ?lanova u 65 zemalja. Do 1981. g. Amnesty je imao vi?e od 300 000 ?lanova u 100 zemalja. Danas ima vi?e od 3 milijuna i 200 tisu?a ?lanova diljem cijelog svijeta. ^{[ nedostaje izvor ]}

Amnesty International jo? uvijek radi na oslobađanju zato?enika savjesti. No, Amnesty je u stalnom razvoju kojim odgovara na nove prijetnje ljudskim pravima, na nova shva?anja o tome ?to su ljudska prava, kao i na nove prilike za za?titu ljudskih prava. Budu?i da je Amnesty neovisan, demokratski pokret, ?lanovi uvijek odlu?uju o novim smjerovima misije ove organizacije. ^[2]

Razvoj organizacije [ uredi | uredi kod ]

Ovaj ?lanak ili dio ?lanka nije pokriven izvorima . Pomozite Wikipediji navođenjem odgovaraju?ih knjiga, ?lanaka u ?asopisima ili internetskih stranica .

1966. Amnesty po?inje s objavom upe?atljivih izvje?taja prikazuju?i primjenu mu?enja od strane vlada diljem svijeta, uklju?uju?i i vlade u Europi . Iskorjenjivanje mu?enja postaje klju?ni dio rada Amnestyja.

1973. Amnesty izdaje prvu Hitnu akciju u korist Luiza Rossija, zato?enog profesora u Brazilu kojem je prijetilo mu?enje. Rossi smatra da su mu apeli iz Amnestyja spasili ?ivot.

1970. ? 1980. Amnesty poma?e u isticanju globalnog problema politi?kih ubojstava i “nestanaka”. Povrede ljudskih prava presko?ile su zatvorske zidine. Ubrzo nakon toga, Amnesty pokre?e kampanje za spre?avanje masovnih povreda ljudskih prava, poput onih u Guatemali , Kambod?i i na Kosovu .

1977. Amnesty International dobiva Nobelovu nagradu za mir ^[3] te, godinu poslije, i priznanje Ujedinjenih naroda za ljudska prava. 1989. Amnesty objavljuje upe?atljiv izvje?taj o primjeni smrtne kazne diljem svijeta. Protivljenje smrtnoj kazni sredi?nji je dio misije Amnestyja.

1992. Amnesty pokre?e svoju prvu kampanju o ljudskim pravima autohtonih naroda ? ?to je i danas predmet rada organizacije.

1994. Amnesty organizira svoju prvu globalnu kampanju o ljudskim pravima ?ena ? ?to danas ?ini prioritetno podru?je rada ovog pokreta.

1990. ? 2000. Amnesty se pridru?uje drugim organizacijama koje se zala?u za uspostavu stalnog Međunarodnog kaznenog suda ? koji je utemeljen 2002. godine. Ovo je jedan od mnogih primjera kako Amnesty International poma?e u izgradnji jamstava za dugoro?nu za?titu ljudskih prava.

2000. Amnesty International pokre?e tre?u kampanju protiv mu?enja.

2001. Irene Khan imenovana Glavnom tajnicom Amnesty Internationala.

U 40. godini svog postojanja Amnesty International je izmijenio svoj Statut kako bi u svojoj misiji obuhvatio i rad na ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Na taj se na?in Amnesty posvetio promicanju univerzalnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava sadr?anih u Op?oj deklaraciji.

Mre?na stranica Amnesty Internationala “Stop mu?enju” osvojila je Revolution Award, priznanje za izvrsnost u digitalnom marketingu.

2002. Usvojen Dodatni protokol Konvencije o pravima djeteta o sudjelovanju djece u oru?anom sukobu (sama Konvencija o pravima djeteta usvojena je 1959.g.)

Ostvarena 60. ratifikacija Rimskog statuta , ?to je otvorilo put stupanju na snagu Međunarodnog kaznenog suda 1. srpnja 2002.

Amnesty International pokre?e kampanju u Ruskoj Federaciji protiv brojnih povreda ljudskih prava po?injenih u razdoblju u kojem su po?initelji istih prolazili neka?njeno.

2003. Amnesty International, Oxfam i International Action Network on Small Arms (IANSA) pokre?u globalnu kampanju ?Kontrola nad oru?jem“.

2004. Amnesty International pokre?e kampanju ?Stop nasilju nad ?enama“.

2005. Amnesty International pokre?e kampanju ?Neka vas ?uju (Make Some Noise)“ ? glazba, slavlje i akcija kao potpora radu Amnesty Internationala. Yoko Ono daruje Amnesty Internationalu autorska prava na pjesmu Imagine i cjelovitu solo pjesmaricu Johna Lennona .

Izvje?taj Amnesty Internationala Okrutna. Nehumana. Degradira nas sve ? Zaustavimo mu?enje i zlostavljanje u “ratu protiv terora” osporava tvrdnju da su, suo?ene s teroristi?kim prijetnjama, dr?ave izuzete od prethodno preuzetih obveza i standarda o ljudskim pravima .

2006. U Izvje?taju Amnesty Internationala Partneri u zlo?inu: uloga Europe u izru?enjima Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava detaljno je prikazano sudjelovanje europskih dr?ava u ameri?kim akcijama u kojima se, bez odgovaraju?e procedure, u tajnosti otimaju i zatvaraju osumnji?enici za teroristi?ka djela.

Milijunta osoba koja se i slikom potpisala u peticiji Milijun lica kampanje ?Kontrola nad oru?jem“, kojom se poziva na Sporazum o trgovini oru?jem, predstavila je ovu peticiju Glavnom tajniku UN-a, K. Annanu . Do kraja te godine jo? je 250 000 ljudi potpisalo spomenutu peticiju.

Amnesty International i partneri u kampanji Kontrola nad oru?jem posti?u veliku pobjedu u trenutku kad je UN ve?inom izglasao po?etak rada na sporazumu.

Ujedinjeni narodi usvajaju Međunarodnu konvenciju za za?titu svih osoba od prisilnih nestanaka.

2007. Amnesty International pokre?e globalnu peticiju kojom poziva sudansku vladu na za?titu civila u Darfuru i objavljuje CD s 30 glazbenika svjetskog glasa za mobilizaciju potpore. Naziv kampanje bio je Neka vas ?uju: kampanja za spas Darfura. Op?a skup?tina Ujedinjenih naroda usvaja Deklaraciju o pravima autohtonih naroda.

Godine 2018. glavnim tajnikom Amnesty Internationala imenovan je Kumi Naidoo. ^[4]

Amnesty International Hrvatske [ uredi | uredi kod ]

Amnesty International u Hrvatskoj zapo?eo je s radom 1993. kada je stvorena lokalna grupa AI Zagreb . Nakon toga, 1994. osniva se Amnesty International Hrvatske (AIH) koji se danas sastoji od podr?avaju?ih ?lanova, lokalnih grupa i Mre?e hitnih akcija. U rujnu 1995. otvoren je ured AIH-a u Zagrebu. Grupe AIH-a postoje u Zagrebu, Rijeci i Fa?ani. ^{[ nedostaje izvor ]}

Djelokrug [ uredi | uredi kod ]

Postoji ?est klju?nih podru?ja kojima se bavi Amnesty: ^{[ nedostaje izvor ]}

• za?tita prava ?ena, djece, autohtonih naroda i manjina
• borba protiv mu?enja
• ukidanje smrtne kazne
• prava izbjeglica
• prava zatvorenika savjesti
• za?tita ljudskog dostojanstva

Za situacije u kojima je nu?no brzo i u?inkovito djelovanje, Amnesty je organizirao Mre?u hitnih akcija. ?lanovi Mre?e hitnih akcija u vi?e od 150 zemalja pi?u i ?alju pisma, e-po?tu i faksove mnogim vladinim du?nosnicima koji su u poziciji da mogu osigurati sigurnost i po?teno postupanje prema onima koje AI nastoji za?tititi.

Izvori [ uredi | uredi kod ]