Accra

Koordinate : 5°33′N 0°12′W  /  5.550°N 0.200°W  / 5.550; -0.200
Izvor: Wikipedija
Accra
Slavoluk neovisnosti u Accri
Slavoluk neovisnosti u Accri
Slavoluk neovisnosti u Accri
Koordinate : 5°33′N 0°12′W  /  5.550°N 0.200°W  / 5.550; -0.200
Dr?ava Gana
Distrikt Accra Metropolis
Povr?ina
 -  Ukupna 185 km²
Visina 60 m
Stanovni?tvo (2000.)
 -  Grad 1.658.937
 -  Gusto?a 8967 stan./km²
 - Metropolitansko podru?je 2.905.726
Vremenska zona GMT ( UTC±0 )
Slu?bena stranica ama.ghanadistricts.gov.gh
Zemljovid
Accra na zemljovidu Gane
Accra
Accra
Accra na karti Gane

Accra je glavni i najve?i grad Gane . Administrativno je, komunikacijsko i ekonomsko sredi?te dr?ave. Smje?tena je na obali Gvinejskog zaljeva , 180 km zapadno od Lomea , prijestolnice Togoa . Godine 2000. imala je 1.658.937 stanovnika.

Klima [ uredi | uredi kod ]

Podru?je ima savansku klimu, koju karakterizira izmjena ki?nih i su?nih razdoblja. Za vrijeme su?nih razdoblja (od studenog do o?ujka) iz Sahare pu?e vru?i vjetar Harmattan .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Grad je osnovan krajem 15. stolje?a . Vremenom je postao va?an trgova?ki centar europskih naroda, najprije Portugalaca , a zatim i ?veđana , Nizozemaca , Francuza , Britanaca te Danaca . Od 1877. glavni je grad britanske kolonije Zlatne obale . [1] Britanci su polo?ili ?eljezni?ku prugu kojom su preva?ali poljoprivredne proizvode i mineralne sirovine iz unutra?njosti. Do 1961. i izgradnje luke u obli?njoj Temi , Accra je bila i glavna luka Gane.

Godine 1948. u Accri su po?eli nemiri protiv britanske vlasti, koji su u kona?nici doveli do stjecanja neovisnosti Gane 1957. godine. [1]

Promet [ uredi | uredi kod ]

Sjeveroisto?no od centra grada nalazi se međunarodna zra?na luka Kotoka. ?eljeznica Accru povezuje s Kumasijem i Sekondi-Takoradijem .

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Uz brojne osnovne i srednje ?kole, u Accri se nalaze i dva sveu?ili?ta : University of Ghana i Ashesi University .

?port [ uredi | uredi kod ]

Iz Accre je i najpoznatiji ganski nogometni klub te jedan od najpoznatijih u Africi , Accra Hearts of Oak SC , osvaja? CAF Lige prvaka 2000. godine. Osim njih, na Sportskom stadionu Accra svoje doma?e utakmice igra i ganska nogometna reprezentacija .

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Neke od znamenitosti Accre su Nacionalni muzej, u kojem se nalaze izlo?ci od prapovijesti do modernih vremena, modernisti?ko Narodno kazali?te, Trg neovisnosti sa Slavolukom neovisnosti, mauzolej Kwame Nkrumaha , ribarsko naselje Jamestown (nekad britanska Utvrda James) i tr?nica Makola.

U Accri se nalaze dvije (od nekada tri) utvrde - dvorca koji su jo? 1979. godine upisani na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Africi kao Kolonijalne utvrde i dvorci u Gani : Utvrda Osu (danas predsjedni?ka pala?a) i Utvrda Ussher .

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Prema popisu iz 2000. godine, Accra je imala 1.658.937 stanovnika. [2] Velika ve?ina stanovnika su kr??ani .

Gradovi prijatelji [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. a b Accra Ghana History . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 30. travnja 2009 . Pristupljeno 22. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  2. Ghana: City Population

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Accra

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]