?ujica ?uica
?uji?ka dolina
Zastava Grb
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
?upanija	Hercegbosanska ?upanija
Prvi pisani spomen	1516. (u otomanskom popisu poreznih obveznika)
Nazvan po	rijeka ?ujica
Stanovni?tvo (2013.)
-  Grad	1.758
Po?tanski broj	80249
Pozivni broj	(+387) 034

?ujica (rabi se i naziv ?uica ) je naseljeno mjesto u op?ini Tomislavgrad , Federacija Bosne i Hercegovine , BiH . ^[1]

Naselje je nazvano po rijeci ?ujici . Sam naziv ?ujica ozna?ava ne samo naselje ?ujicu ve? i cijelo podru?je gornjeg toka rijeke ?ujice ( ?uji?ka dolina ) u kojem se nalazi nekoliko naselja unutar mjesne zajednice ?ujica na povijesnom raskri?ju Bosne, Dalmacije i Hercegovine.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

?uica i ?ui?ka dolina nalaze se na zapadu Bosne i Hercegovine unutar zemljopisno-povijesne pokrajine Tropolje, ugnje?deni između planina Dinarskih Alpi . Reljefno dolina se na sjeveru kroz Malovanski prijevoj otvara prema Kupre?kom polju , a na jugu kroz kanjon rijeke ?ujice prema Duvanjskom polju . Prema zapadu se uzdi?u planine Cincar , Malovan i visoravan Krug, a prema istoku planina Stra?benica.

Kroz naselje proti?e ponornica ?ujica . ?ujica je udaljena 15 km ^[2] od Tomislavgrada , 24 km ^[3] od Livna te 24 km Kupresa . ^[4]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Od antike do otomanske vlasti [ uredi | uredi kod ]

Podru?je ?uji?ke doline naseljeno je najkasnije od doba ilirskih plemena. Među arheolo?kim ostatcima ilirskog plemena Dalmata , kojima se sredi?te nalazilo na podru?ju dana?njeg Tomislavgrada , u dolini se nalazi nekoliko grobova. Vi?e arheolo?kih ostataka potje?e iz doba anti?ke rimske vlasti , među kojima su danas najvidljiviji ostaci trgova?ko-vojne anti?ke ceste koje je povezivala lu?ki grad Salonu sa Servitiumom. Cesta je prolazila isto?no od klisure Str?anj podno koje se nalazi izvor rijeke ?ujice. Na klisuri se nalaze ostatci anti?ke tvrđave koja je slu?ila kao stra?arska kula sve kroz srednji vijek i otomansko doba. ^[5] Str?anj je jedna od mogu?ih lokacija anti?kog Stridona, rodnog mjesta svetog Jeronima .

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stolje?u ovo podru?je nalazi se isprva u Ostrogotskom kraljevstvu do polovice 6. stolje?a, te zatim unutar nominalne vlasti Bizanta sve do dolaska Slavena u 7. stolje?u. Kroz rani srednji vijek podru?je dana?nje ?ujice pripada Livanjskoj ?upaniji u Hrvatskom Kraljevstvu . Godine 1326. vlast bosanskih kraljeva prote?e se na Tropolje ( Duvno , Glamo? i Livno ), a time i na ?uicu. Od tada ova geografska i kulturna podcjelina nosi i nazive Zapadne strane ili Zavr?je.

Otomansko Carstvo osvojit ?e ?ujicu po?etkom 16. stolje?a. Upravo je tada po prvi put zabilje?eno samo ime ?ujica, u otomanskom popisu poreznih obveznika iz 1516. godine. ?ujica se spominje kao naselje u nahiji Kupres u Neretvanskom kadiluku. Popis bilje?i sedam kr??anskih domova u ?ujici. Petnaest godina kasnije, drugi popis spominje 34 stanovnika ?ujice koji slu?e kao ?uvari klisure (najvjerojatnije Str?anja) i kao takvi oslobođeni su od svih poreza osim poreza na ?itarice. ^[6]

Godine 1550. zabilje?eno je da je na svom putovanju u Istanbul , u vrlo ugodnom gostinjcu u naselju Svizza odsjeo venecijanski veleposlanik Catarino Zeno. ^{[6] [7]}

Otomanski pisac Evlija ?elebi opisuje ?ujicu godine 1660. kao maleno selo na prostranoj i plodnoj dolini, a ?ui?ane kao vrlo sr?ane i hrabre. ^[6]

Biskup Pavao Dragi?evi? koji je bio u pastirskom pohodu uga?enoj Duvanjskoj biskupiji 1741. i 1742. godine pi?e o 5 domova s 46 stanovnika u naselju Suiza , dok ve? 1768. biskup Marijan Bogdanovi? pi?e o 14 domova s 161 stanovnikom. ^[6] ?ematizam Hercegova?ke franjeva?ke provincije iz 1867. godine bilje?i da se na ?uji?kom podru?ju nalaze naselja ?ujica (s 250 stanovnika), Bogda?i? (s 108 stanovnika), Malovan (s 28 stanovnika), Rili? (s 221 stanovnikom), Baljci (s 23 stanovnika) i Gale?i? (s 25 stanovnika) ^[6]

Austrijska vlast i 20. stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Kona?no 1881. godine, nakon Berlinskog kongresa , ?uica dolazi pod upravu Austro-Ugarske Monarhije . Cjelovito pripajanje izvr?eno je 1908. godine. Administrativnom podjelom ?uica je pripala Travni?koj oblasti. Austrougarska vlast donijela je otvaranje prve ?kolske ustanove u ?ujici, godine 1896.

Nakon Prvog svjetskog rata raspadom Austro-Ugarske Monarhije, stvorena je Dr?ava Slovenaca, Hrvata i Srba kojoj ?e ?ujica tijekom njezinog kratkog vijeka pripadati i s njom nakon ujedinjena s Kraljevinom Srbijom postati dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca . Sve do ustavnih promjena 1929. ?ujica pripada Travni?koj oblasti, a nakon 1929. kada Kraljevina mijenja ime u Kraljevina Jugoslaviji ?ujica je dio Primorske banovine . Godine 1939. ujedinjenjem Savske i Primorske banovine stvorena je Banovina Hrvatska . Tijekom ratnih zbivanja Drugog svjetskog rata , iako je nominalno dio velike ?upe Pliva-Rama unutar Nezavisne Hrvatske Dr?ave , ?ujica je velikim dijelom rata bila pod upravom partizanskog pokreta . Krajem rata 1945. ?ujica je pripala Socijalisti?koj Republici Bosni i Hercegovini , tj. njezinom kotaru Livno.

Dana 5. svibnja 1991. godine dok se u Hrvatskoj zapo?injao Domovinski rat , a u Bosni i Hercegovini politi?ko i međuetni?ko stanje postajalo sve napetije, ?ui?ani su blokirali dr?avnu cestu i zaustavili ulazak tenkova Jugoslavenske narodne armije u Livno. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992. ? 1995.) ?uica se nalazila na boji?noj liniji. Hrvatske snage koje su se nalazile u ?uici uspjele su zaustaviti jugoslavenske i srpske snage nakon njihove pobjede u bitci za Kupres 1992. godine ?ime je zaustavljen njihov prodor prema Livnu, Splitu i dalmatinskoj obali. ^[8] Rat je ?uici donio brojne ljudske ?rtve i materijalne ?tete.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Popisi 1971. ? 1991. [ uredi | uredi kod ]

Popis 2013. [ uredi | uredi kod ]

Dru?tveni ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Među zna?ajnijim dru?tvenim institucijama je rimokatoli?ka ?upna zajednica svetog Antuna Padovanskog koja okuplja ve?inu stanovni?tva u promicanju i ?ivljenju duhovnih i dru?tvenih vrijednosti. Sredi?te okupljana ?upne zajednice je crkva svetog Antuna Padovanskog u samom naselju ?uica izgrađena 1969. nakon ru?enja stare kamene crkve iz 1872.

Rimokatoli?ka zajednica odr?ava tri groblja : Kolakovo groblje , groblje Gale?i? i Mio?evo groblje .

Kulturne organizacije Hrvatsko kulturno-umjetni?ko dru?tvo "Sveti Jeronim" i Hrvatsko kulturno-umjetni?ko dru?tvo "Sitan tanac" nositelji su kulturnog ?ivota mjesne zajednice. Ve?ina kulturnih zbivanja događa se u zgradi Hrvatskog doma "Stjepan Radi?"

?port [ uredi | uredi kod ]

U mjesnoj zajednici postoji nogometni klub ?ujica , osnovan 16. listopada 1972., koji se natje?e u među?upanijskoj ligi Hercegbosanske i Zapadnohercegova?ke ?upanije. ^[10]

Godine 2008. osnovan je taekwondo klub ?ujica . ^[11]

Svake godine odr?ava se i ?uji?ki polumaraton , trka?ki polumaraton, koji kre?e od Kupres, prolazi preko Kupre?kog polja i zavr?ava u ?ujici. Među poznatijim sudionicima su Lisa Nemec , đuro Kod?o , Milan Bandi? i Marija Vraji? . ^{[12] [13]}

Mjesna zajednica ?ujica [ uredi | uredi kod ]

Mjesna zajednica ?ujica najsjevernija je od 29 mjesnih zajednica op?ine Tomislavgrad. Na podru?ju mjesne zajednice nalaze se tri naseljena i jedno napu?teno naselje :

Grb	Naselje	Zaselci	Stanovni?tvo (1991.)	Stanovni?tvo (2013.)
	?ujica	Novo selo, Solila, Brdina, Dolac, Podgaj, Potkula, Mio?evo selo, ?arampov, Draga	1446	1758
	Bogda?i?	Glu??evine, Str?anj, Blatan?i?i	404	346
	Gale?i?	Mali Gale?i?, Veliki Gale?i?	280	279
	Baljci		43	-

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

• Ivi? Pa?ali? , hrvatski politi?ar
• Franjo Nevisti? , hrvatsko- argentinski novinar, pisac i politi?ar

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi ?ujica (Tomislavgrad, BiH)

• Satelitska snimka   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. o?ujka 2021. ( Wayback Machine )