Ovaj je ?lanak dio niza o ?tokavskom narje?ju hrvatskoga jezika
Dijalekti ?tokavskog narje?ja :
Zapadno?tokavski govori : Slavonski dijalekt Vlahijska oaza Zapadni dijalekt Govori moli?kih Hrvata Isto?nobosanski dijalekt Govori Hrvata okolice Pe?uha Isto?nohercegova?ko-kraji?ki Dubrova?ki ?umbera?ki
Isto?no?tokavski govori : Zetsko-ju?nosand?a?ki dijalekt ?umadijsko-vojvođanski dijalekt Kosovsko-resavski dijalekt
Prijelazni govori: Ilo?ki Bokeljski Reka?ki Kara?evsko-svinji?ki Janjeva?ko-letni?ki uredi

?tokavsko narje?je (?tokav?tina, ?tokavica), jedno od triju narje?ja hrvatskoga jezika , uz ?akavsko i kajkavsko . ?tokavsko je narje?je također osnova na kojoj su razvijeni suvremeni standardni jezici Hrvata , Srba , Bo?njaka i Crnogoraca .

Naziv potje?e od odnosno-upitne zamjenice ?to , srodne bjeloruskim zamjenicama што (?to), чо (?o), шо (?o); ruskim zamjenicama что (?to), чё (?o), чо (?o), шо (?o), rusinskoj zamjenici што (?to), ukrajinskim zamjenicama що (??o), шо (?o), што (?to), чо (?o), bugarskoj zamjenici що (?to), makedonskoj zamjenici што (?to), gornjolu?i?kosrpskoj zamjenici ?to , crkvenoslavenskoj zamjenici ??to , poljskoj zamjenici co , ?akavskoj zamjenici ?a . ^{[1] [2] [3]}

Podrijetlom iz praindoeuropskog *k ^? id , naknadno praslavenske zamjenice *?ь i *-to , u kona?nici *?ьto . Srodne etimologije su latinski quid i litavski kitas . ^{[1] [3]}

Rasprostranjenost [ uredi | uredi kod ]

?tokavskim narje?jem govori se u Hrvatskoj u Slavoniji i Baranji , na ve?em dijelu Banije , Kordunu , Lici i dalmatinskom kopnu ; na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine , Crne Gore , u Srbiji . ^{[4] [5]} Ovisno o autoru, torla?ki govori na jugoisto?nom prostoru Srbije smatraju se zasebnim torla?kim narje?jem ( Josip Lisac ^[5] , Iva Luke?i? ^[6] ) ili dijelom ?tokavskog narje?ja ( Aleksandar Beli? ^[7] , Pavle Ivi? ^[4] , Milo? Okuka ^[8] ).

• Na sjeverozapadu ?tokavsko narje?je grani?i s mađarskim jezikom i kajkavskim narje?jem . Granica je na Dravi kod Virovitice , prema okolici Bjelovara i ju?no do Jasenovca . ^[5]
• Zapadno granica ide prema Petrinji , okolici Karlovca i okolici Ogulina do Gorskog kotara gdje su ?tokavski govori Li?a , Sungera , Mrkoplja , Moravica i Gomirja . ^[5] Zapadno zaleđe Samobora i Ozlja , odnosno ?umbera?ka oaza prostor je ?tokavskih govora. ^{[9] [5]} ?tokavske oaze postoje u kajkavskom podru?ju između Kri?evaca i Koprivnice i u blizini ?azme . Najzapadnija oaza ?tokavskih govora je u okolici Peroja u Istri . ^[5]
• Ju?no na obali ?tokavski se govori jugoisto?no nakon Novog Vinodolskog , uz izuzetak ?akavskog Senja . ^[5] Govori okolice Zadra , u Novigradu , Privlaci , Bibinju i Suko?anu su jo? djelomi?no ?akavski. Na obali do Omi?a je ?akavski prostor sa ?tokavskim govorima Nina , Zatona , Svetog Petra na moru , Pirovca , ?ibenika s okolicom i Segeta . ^[5] ?tokavski je zapadni Pelje?ac , Mljet i otoci u blizini Dubrovnika , dio govora na Kor?uli , Hvaru , Bra?u i ?olti . ^[5]
• Jugoisto?na granica ide od De?ana , do u??a Laba u Sitnicu , do planine Pasja?e , zapadno od Prokuplja do Stala?a , do granice s Bugarskom isto?no od Zaje?ara . ^[5] Van ovog prostora granica ?tokavskog narje?ja se uglavnom poklapa s dr?avnim granicama Hrvatske, Srbije i Crne Gore. ^[5]

Izvan granica ?tokavskog jezi?nog podru?ja, ?tokavskim se narje?jem slu?e govornici u Italiji ( Molise , moli?kohrvatski govori ) ^[5] , u Austriji ( vlahijska oaza u Gradi??u ^[5] , sela ?toji , Bandol , Vlahi ) ^[10] , Mađarskoj ^[5] (u mađarskoj Podravini, Baranjskoj ?upaniji , u okolici Pe?uha , u selima uz mađarsko-srpsku granicu te u nekolicini sela oko Kalo?e i Budimpe?te ) ^[10] , Rumunjsko j ( Reka? , govori reka?kih Hrvata ) ^[5] , u Sloveniji ( Bojanci , Marindol u Beloj Krajini ) ^[5] , u Makedoniji ^[5] , u SAD -u ( Watsonville (Little Konavle), konavoski govori; New Orleans , govori iseljenika s podru?ja nekada?nje Dubrova?ke Republike ). ^[10]

Povijesna rasprostranjenost [ uredi | uredi kod ]

Prije velikih seoba u 16. i 17. st. ?tokavsko narje?je grani?ilo je s kajkavskim i ?akavskim narje?jem na zapadu, mađarskim jezikom na sjeveru, torla?kim narje?jem , rumunjskim , bugarskim , makedonskim i albanskim jezikom na istoku i jugoistoku. ^[5]

Granica s kajkavskim narje?jem [ uredi | uredi kod ]

Od 11. st. do velikih seoba pretpostavlja se isto?na granica kajkavskog narje?ja sa ?tokavskim na jugu Slavonije , u Posavini i sredi?njoj Slavoniji do Po?e?kog gorja . ^[12] U slavonskoj Podravini kajkav?tina je isto?no sezala do Podravske Slatine . Pretpostavljeni prijelazni kajkavsko-zapadno?tokavski govori isto?nije od ovih podru?ja mogli su sezati najdalje do Donjeg Miholjca . ^{[12] [13] [6]}

Granica s ?akavskim narje?jem [ uredi | uredi kod ]

Granica s ?akavskim narje?jem pretpostavlja se isto?no od Une , ju?no prema Dinari , uz izbijanje na more isto?no od Cetine . ^[5] Zapadni Pelje?ac , Kor?ula i Lastovo su ?akavski, a isto?ni Pelje?ac, Mljet i otoci kod Dubrovnika ?tokavski. ^[5]

Isto?na i jugoisto?na granica [ uredi | uredi kod ]

Isto?na i jugoisto?na granica prote?e se od Albanije , preko Kosova i dana?njeg Stala?a do dana?njeg Donjeg Milanovca na Dunavu . ^[5]

Unutra?nje granice zapadne i isto?ne ?tokav?tine [ uredi | uredi kod ]

Granica između zapadne ?tokav?tine i isto?ne ?tokav?tine najvjerojatnije je i?la Dunavom , do podru?ja ne?to zapadno od Drine i dalje nedaleko od dana?nje Fo?e . Odatle je granica i?la prema Neretvi , ali tako da je Neretva s okolicom bila u zapadnoj ?tokav?tini; zatim je odijelila zapadno?tokavsko Dubrova?ko primorje od zaleđa i izlazi na more u Boki kotorskoj . ^[5]

Neke od jezi?nih zna?ajki kojima se dijele zapadno i isto?no ?tokavsko narje?je su: ??akavizam , ?takavizam , akcentuacija ( neoakut ). ^{[5] [6]}

Migracije govornika ?tokavskog narje?ja [ uredi | uredi kod ]

Ove su povijesne granice izmjenjene raseljavanjem stanovni?tva za turskog prodiranja polovicom 16. st. ^{[5] [6]} Govornici ?tokavskog narje?ja povla?e se pred Turcima prema sjeverozapadu pri ?emu dolazi do novih jezi?nih inovacija u kontaktu govornika razli?itih dijalekata. ^[6]

Pri ovim migracijama ?tokavskih govornika nastaju:

• jugozapadni istarski dijalekt ?akavskog narje?ja, ?akaviziran ?tokavski dijalekt iseljenika s makarskog primorja , sa ?takavskim supstratom ^[6]
• isto?nohercegova?ko-kraji?ki dijalekt, prostorno najra?ireniji ?tokavski dijalekt kojim se govori u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori ^{[6] [5]}
• govor Peroja u Istri, ?tokavski govor zetsko-ju?nosand?a?kog dijalekta ^[5]

Razvoj [ uredi | uredi kod ]

Rano razdoblje do 11. st. [ uredi | uredi kod ]

U doba doseljenja Slavena na podru?je dana?nje Hrvatske i Bosne (6-7. st.), ondje se govorio jo? razmjerno jedinstven praslavenski jezik . ^{[14] [12]}

Pretpostavlja se kako su se protojedinice budu?ih narje?ja ve? u razdoblju 7. i 8. st. razlikovala po razvoju praslavenskih jotiranih dentala, *t' i *d' i po razvoju suglasni?kih skupina *?t' i *?d'. ^[6]

Razvoj praslavenskih jotiranih dentala *t' i *d' i suglasni?kih skupina *?t' i *?d' ^[6]

praslavenski	?akavska protojedinica	kajkavska protojedinica	zapadno?tokavska protojedinica	isto?no?tokavska protojedinica
*t'	t' (not', pet')	? (no?, pe?)	? (no?, pe?)	? (no?, pe?)
*d'	/	j (meja, tuji), d?, đ	đ (međa, tuđi), j	đ (međa, tuđi)
*?t'	?t' (ognji?t'e, i?t'ete), ?	?? (ognji??e, i??ete)	?? (ognji??e, i??ete)	?t (ognji?te, i?tete)
*?d'	/	?j (de?ja), ?d?, ?j, ?	?đ (mo?đani)	?d (mo?dani)

Govori ju?nih Slavena idu?ih se stolje?a razvijaju u zapadnoju?noslavenske (pretci slovenskog , hrvatskog , srpskog , bo?nja?kog i crgonorskog jezika ) i isto?noju?noslavenske govore (pretci bugarskog i makedonskog jezika ). ^[13]

Pretpostavlja se kako je slovenski jezik razvio jezi?ne inovacije u 9.st. i 10.st ^[13] . kojima se odvojio od ostalih zapadnoju?noslavenskih govora, nakon ?ega je slijedilo raslojavanje ostalih govora u kajkavsko narje?je , ?akavsko narje?je , zapadno?tokavsko narje?je i isto?no?tokavsko narje?je . ^{[13] [14]}

Prema mi?ljenju Ivi?a ^[4] i Luke?i? ^[6] , ?takavski refleks suglasni?kih skupina *?t’ > ?t i *?d’ > ?d nastao je na prostoru isto?nih ju?noslavenskih jezika (bugarski i makedonski), a s vremenom se ?irio prema zapadu na isto?nu ?tokav?tinu i s vremenom zapadnu ?tokav?tinu.

12. - 15. st. [ uredi | uredi kod ]

U razdoblju do 15. st. ?tokavsko narje?je razvija fonem ? (d?). ^[6]

• Primjer: * sr?ba > sr?ba (srd?ba)

Zajedni?ka inovacija kajkavskog, ?akavskog i ?tokavskog narje?ja u ovom razdoblju je neoakut pri povla?enju naglaska s nagla?enih slabih poluglasa . U pro?losti se ova inovacija smatrala ograni?enom na zapadno?tokavske govore ^[6] , ali novija dijalektolo?ka istra?ivanja potvrđuju inovaciju i na isto?no?tokavskom podru?ju. ^[15]

U ovom razdoblju se s podru?ja Huma kre?u ?iriti dvije jezi?ne inovacije , povla?enje naglasaka pri ?emu nastaju dva nova naglaska ( dugouzlazni i kratkouzlazni ) i sinkretizam , odnosno ujedna?avanje oblika dativa , lokativa i instrumentala mno?ine. ^[6] ?irenjem ovih inovacija ?tokavsko ?e se narje?je u narednom razdoblju rascjepiti na novo?tokavske i nenovo?tokavske govore. ^[6]

Ovo razdoblje prethodi velikim migracijama pred Turcima , a prema Ivi Luke?i? na kraju 15. st. mo?emo govoriti o narednim povijesnim dijalektima na zapadno?tokavskom podru?ju: ^[6]

• slavonski dijalekt , ??akavski, s govorima razli?itog ostvaraja jata i onima u kojima je jat jo? nezamijenjen
• sjeverozapadnobosanski , ??akavski, ikavski
• livanjsko-vrbaski , ??akavski, ikavski
• makarskoprimorski , ??akavski, ikavski
• zapadnohumski , ?takavski, ikavski
• biokovsko-cetinski , ?takavski, ikavski
• isto?nobosanski , ??akavski, ijekavski
• poneretvanski/isto?nopelje?ki , ?takavski ijekavsko-ikavski
• dubrova?ko-mljetski , ?takavski, (i)jekavski

Podjela ?tokavskog narje?ja [ uredi | uredi kod ]

Podjele ?tokavskog narje?ja na dijalekte

Aleksandar Beli? (1909.) [7]	Pavle Ivi? (1988.) [4]	Josip Lisac (2003.) [5]	Milo? Okuka (2008.) [8]	Iva Luke?i? (2012.) [6]
Kriterij podjele: refleksi jata isto?ni, staro?tokav?tina a timo?ki ju?nomoravski zapadni, novo?tokav?tina isto?ni (ekavski) kosovsko-resavski ?umadijski govori ju?ni (jekavski) zetski hercegova?ki govori zapadni (ikavski) govori ?akav?tina b isto?ni (ikavski) zapadni (ekavski) ju?ni (jekavski) lastovski dijalekt Napomene: a) Aleksandar Beli? smatra govore torla?kog narje?ja ?tokavskim govorima. b) Pitanje pripadnosti ?akavskih dijalekata i status ?akavskog narje?ja nije bilo rije?eno do 1977. godine. [16]	Kriteriji podjele: akcentuacija i refleksi jata isto?nohercegova?ki zetsko-ju?nosand?a?ki isto?nobosanski ?umadijsko-vojvođanski smederevsko-vr?a?ki kosovsko-resavski prizrensko-ju?nomoravski svrlji?ko-zaplanjski timo?ko-lu?ni?ki mlađi ikavski slavonski Napomena: Pavle Ivi? smatra govore torla?kog narje?ja ?tokavskim govorima. [4]	Kriteriji podjele: akcentuacija , ??akavizam i refleksi jata slavonski zapadni isto?nobosanski isto?nohercegova?ko-kraji?ki zetsko-ju?nosand?a?ki ?umadijsko-vojvođanski kosovsko-resavski vlahijska oaza	Kriteriji podjele: akcentuacija , ??akavizam , refleksi jata i etnicitet Novo?tokavski dijalekti isto?nohercegova?ko-kraji?ki ?umadijsko-vojvođanski Staro?tokavski dijalekti zetsko-ra?ki kosovsko-resavski Srednjo?tokavski dijalekti prizrensko-ju?nomoravski svrlji?ko-zaplanjski timo?ko-lu?ni?ki Hrvatski ?tokavski dijalekti zapadnohercegova?ko-primorski slavonski srednjobosanski Napomena: Milo? Okuka smatra govore torla?kog narje?ja ?tokavskim govorima. Ova podjela koristi etnicitet kao vanjezi?ni kriterij podjele. [6]	Kriteriji podjele: ??akavizam i refleksi jata Predmigracijski dijalekti nastali prije 15. st. slavonski isto?nobosanski ikavski ju?ni jekavski Dijalekti nastali tijekom i nakon migracija od 15. st. (i)jekavski kraji?ki (i)jekavski perojski dubrova?ki Napomena: Iva Luke?i? u svojoj podjeli ?tokavskih dijalekata ne uklju?uje isto?no?tokavske dijalekte. [6]

Prema dostupnim podjelama ?tokavskog narje?ja, naj?e??e kori?teni kriteriji za podjelu ?tokavskog narje?ja na dijalekte su refleksi jata , akcentuacija i ??akavizam/?takavizam . Određeni autori koriste nejezi?ne kriterije kao ?to su etnicitet kao jedan od kriterija podjele ?tokavskog narje?ja na dijalekte ^[8] ili isklju?ivanja pojedinih dijalekata iz svojih podjela. ^[6] Pitanje pripadnosti ?akavskih dijalekata i status ?akavskog narje?ja nije bilo rije?eno do 1977. godine. ^[16] Do tad se ?akavsko narje?je smatralo dijelom ?tokavskoga narje?ja.

Prou?avanje ?tokavskih govora zapo?elo je u osamdesetim godinama 19. stolje?a . Dosada je objavljen niz rasprava i studija o raznim aspektima ?tokav?tine i o pojedinim ?tokavskim govorima koje su napisali:

• Pero Budmani , Milan Re?etar ( Der ?tokavische Dialekt , Be?, 1907. )
• Aleksandar Beli? ( Zum heutigen Stande der serbokroatischen Dialektologie (Mit einer Karte) , 1909.)
• Stjepan Iv?i? ( Dana?nji posavski govor , 1913. )
• Josip Hamm ( ?tokav?tina donje Podravine , 1949. )
• Dalibor Brozovi? ( Govor u dolini rijeke Fojnice , 1957. )
• Mate ?imundi? ( Govor Imotske krajine i Bekije , 1971. )
• Bo?idar Finka i Antun ?ojat ( Hrvatski ekavski govori jugozapadno od Vinkovaca , 1975. )
• Pavle Ivi? , Dalibor Brozovi? ( Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski , 1988.)
• Josip Lisac ( Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori ?tokavskog narje?ja, 2003. )
• Milo? Okuka ( Srpski dijalekti, 2008. )
• Iva Luke?i? ( Zajedni?ka povijest hrvatskih narje?ja 1. Fonologija, 2012.).

Ostale podjele ?tokavskog narje?ja [ uredi | uredi kod ]

Ovisno o kriterijima podjele, ?tokavsko narje?je je mogu?e podijeliti u ?ire skupine govora, odnosno dijalekata.

Akcentuacija [ uredi | uredi kod ]

Koriste?i akcentuaciju kao kriterij podjele, ?tokavsko narje?je mo?e se podijeliti na novo?tokavske i staro?tokavske dijalekte . ^[15] Novo?tokavski dijalekti image ?etiri novo?tokavska naglaska i dosljedno provedeno povla?enje naglaska prema po?etku rije?i u primjerima poput lop?ta > lopata . ^[15] Govori bez novo?tokavske retrakcije naglasaka nazivaju se staro?tokavskima. Unutar staro?tokavskih govora postoje naglasni sustavi razli?itih stupnjeva starosti te se zbog toga staro?tokavski govori nekad nazivaju i  nenovo?tokavskima . ^{[15] [5]}

Podjela ?tokavskih dijalekata po akcentuaciji ^[15]

novo?tokavski dijalekti	staro?tokavski (nenovo?tokavski) dijalekti
isto?nohercegova?ki	slavonski
zapadni ikavski	isto?nobosanski
?umadijsko-vojvođanski	smederevsko-vr?a?ki
	kosovsko-resavski
	zetsko-ju?nosand?a?ki

Refleksi jata [ uredi | uredi kod ]

Koriste?i reflekse jata kao kriterij podjele, ?tokavsko narje?je mo?e se podijeliti na (i)jekavske , ekavske i ikavske dijalekte . ^[5] Slavonski dijalekt se izdvaja iz ove podjele jer su unutar njega mogu?i razli?iti refleksi jata (ikavski, ikavsko-jekavski i ekavski) i govori s neizmijenjenim jatom . ^[5]

Podjela ?tokavskih dijalekata po refleksima jata ^[5]

ijekavski dijalekti	ekavski dijalekti	ikavski dijalekti	razli?iti refleksi jata
isto?nohercegova?ki	?umadijsko-vojvođanski	zapadni dijalekt	slavonski
isto?nobosanski	kosovsko-resavski
zetsko-ju?nosand?a?ki

Govori Hrvata ?tokavaca koriste sva tri refleksa jata.

• ikavci: u unutra?njosti sjeverne i srednje Dalmacije , na potezu zapadno od rijeka Fojnice, Bosne i Neretve u Bosni i Hercegovini, u jugozapadnom dijelu Like i Podvelebitskog primorja, u ju?noj Slavoniji . ^{[ nedostaje izvor ]}
• jekavci: u jugoisto?noj Hercegovini (Popovo polje, Ravno, Stolac, Neum), na isto?noj polovici poluotoka Pelje?ca, na otoku Mljet, u dubrova?kom primorju i Dubrovnik u, Konavlima, Hrvati u Boki kotorskoj, te na ?irokom podru?ju od srednje Bosne do Posavine (isto?nobosanski dijalekt), sa sredi?tima u kojima ?ive Hrvati kao ?to su Fojnica, Kiseljak, Kre?evo, Vare?, Kakanj, ?ep?e, Br?ko, Usora, okolica Tuzle te oazama u Hrvatskoj Kostajnici, Virovitici i Pe?uhu . ^{[ nedostaje izvor ]} Zatim na ?umberku, na Kordunu potez od Plitvica, Rakovice, Slunja, Vojni?a do Topuskog. U isto?noj Lici od Korenice, Udbine i Donjeg Lapca do Gra?aca. U sjevernoj Dalmaciji oko Knina, Skradina i Kistanja do Benkova ^{[ nedostaje izvor ]} gdje u novije vrijeme ikavica pitiskuje jekavicu. ^{[ nedostaje izvor ]} Na Banovini od Gline, Petrinje, Sunje do Dvora u hrvatskom Pounju. ^{[ nedostaje izvor ]} U Bjelovarsko-bilogorskom kraju, te zapadnoj Slavoniji na potezu od Jasenovca, preko Lipika, Pakraca, Daruvara, Grubi?nog Polja do Vo?ina i Slatine. ^{[ nedostaje izvor ]} U isto?noj Slavoniji na potezu od Baranje preko Osijeka i ?epina do Vinkovaca. ^{[ nedostaje izvor ]}
• ekavci: ekavski govor slavonskog dijalekta rasprostire se slavonskoj Podravini oko Na?ica, Valpova i Orahovice ^{[ nedostaje izvor ]} te ekavska oaza oko Iloka, u zapadnom Srijemu , te dijelom i u hrvatskim govorima po isto?nom Srijemu. ^{[ nedostaje izvor ]}

??akavizam i ?takavizam [ uredi | uredi kod ]

Koriste?i ??akavizam i ?takavizam kao kriterije podjele, ?tokavsko narje?je mo?e se podijeliti na ??akavske i ?takavske govore. ^[5] Zapadni dijalekt se izdvaja iz ove podjele jer je jednim dijelom ??akavski i ?takavski. ^[5] Kriterij ??akavizma i ?takavizma koristi se i pri podjeli ?tokavskih govora na zapadno?tokavske govore i isto?no?tokavske govore . ^{[5] [6]}

Podjela ?tokavskih dijalekata po ??akavizmu/?takavizmu ^[5]

??akavski dijalekti	?takavski dijalekti
slavonski	isto?nohercegova?ko-kraji?ki
isto?nobosanski	?umadijsko-vojvođanski
	kosovsko-resavski
	zetsko-ju?nosand?a?ki

Osobine [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ka osobina svih ?tokavskih govora je kori?tenje zamjeni?ke rije?i ?to ili ?ta ^[5] , uz ostale osobine koje se mogu prona?i u ve?em ili manjem broju ?tokavskih govora. ^[5]

Fonologija [ uredi | uredi kod ]

Naglasni sustav [ uredi | uredi kod ]

Naglasni sustav iz kojeg je potekao ?tokavski naglasni sustav je sustav s tri stara naglaska (?, ?, ?) i sa starim mjestom naglaska, bez fonetskih retrakcija . ^[15] Primjeri: nog?, tr?v?, junak , a ne noga, trava, jun?k , s prednaglasnim duljinama primjer v?l?, sa zanaglasnim duljinama primjer g?l?b . ^[15] Ovaj naglasni sustav ne nalazimo u suvremenim ?tokavskim govorima ^[15] , ali mo?emo ga prona?i u mnogim ?akavskim govorima i nekim kajkavskim govorima . ^[15]

U suvremenim ?tokavskim govorima mo?emo prona?i sljede?e naglasne sustave:

• stariji tronaglasni sustav (?, ?, ?) ? u nekim govorima na sjeveru slavonskoga staro?tokavskoga dijalekta u Podravini ^[15]
• ?etveronaglasni sustav ne-novo?tokavskog tipa (?, ?, ?, ´) ? u nekim govorima slavonskoga staro?tokavskoga dijalekta u Posavini i u Podravini ^[15]
• peteronaglasni sustav (?, ?, ?, ` , ´) ? u velikom broju govora slavonskog dijalekta u Posavini i u staro?tokavskom isto?nobosanskom dijalektu <sup>[15]</sup>
• ?esteronaglasni sustav (?, ? , ?, ?, ` , ´) ? u kladanjskom kraju isto?nobosanskog dijalekta ^[15]
• dvonaglasni sustav (?, ?) ? u nekim staro?toavskim govorima u Crnoj Gori ^[15]
• mlađi tronaglasni sustav (?, ?, ´) ? u nekim govorima u Crnoj Gori i ve?em dijelu isto?ne i ju?ne Srbije i Kosova ^[15]
• ?etveronaglasni sustav novo?tokavskog tipa (?, ?, ` , ´) ? Dalmatinska zagora , Lika , Kordun , Banija , sredi?nja Slavonija , ju?na Baranja i Vojvodina , cijela BiH osim isto?nobosanskog dijalekta u srednjoisto?noj Bosni i dijela bosanske Posavine , sjeverna Crna Gora i dio zapadne sredi?nje Srbije, jugoistok Crne Gore ^[15]

Prema tipu naglasnog sustava ?tokavske dijalekte dijelimo na novo?tokavske i staro?tokavske , odnosno nenovo?tokavske ^{[15] [5]}

Neke od osnovnih osobina ?tokavske akcentuacije su:

• naglasak "pomaknut" s posljednjega sloga ^[5]
• razlikovanje dvaju dugih i dvaju kratkih naglasaka u ve?em dijelu govora ^[5]
• sa?uvane nenagla?ene duljine u dijelu govora ^[5]

Samoglasnici [ uredi | uredi kod ]

Osnovni ?tokavski samoglasni?ki trokut [5]
i				u
	e		o
		a

Osnovni ?tokavski samoglasni?ki trokut sastoji se od 5 samoglasnika. ^[5] Mo?emo prona?i ?tokavske govore sa 6 ( Govori reka?kih Hrvata ). ^[5] Svaki samoglasnik mo?e stajati na svakom mjestu u rije?i, nositi svaki naglasak i stajati uz svaki suglasnik. ^[5]

Neke od osnovnih osobina ?tokavskog vokalizma su:

• prijelaz ? i slogotvornog l u u ^[5] , izuzev sredi?nje Bosne gdje se javlja i diftong uo ^[5] , primjeri put , ruka ; vuk , sunce .
• v + slabi poluglas na po?etku rije?i daju u , npr. praslavenski *vъnukъ -> ?tokavski unuk ^[5]
• zamjena poluglasa s a ( pas , magla ), izuzev zetsko-ju?nosand?a?kog dijalekta ^[5]
• zamjena l s o (u nekim dijalektima a ) na kraju sloga ( pisal > pisao , govoril > govorio , govorija ), izuzev jugozapada slavonskog dijalekta ^[5]

Suglasnici [ uredi | uredi kod ]

Glavnina dijalekata ?tokavskog ima sljede?i sustav suglasnika ^[17]

Mjesto tvorbe ?	labijalni		koronalni		dorsalni
▼ Na?in tvorbe	bilabijalni	labiodent.	alveolarni	postalv.	palatalni	velarni
nazali	m		n		nj
plozivi	p   b		t   d			k   g
frikativi		( f )	s   z	?   ?		( h )
afrikate			c	?   d?	?   đ
aproksimanti		v			j
vibranti			r
lateralni aproks.			l		lj

Neke od osnovnih osobina ?tokavskog suglasni?kog sustava su:

• premetanje praslavenskog *vьse u sve ^[5]
• prijelaz ?r- u cr izuzev slavonskog dijalekta, govora moli?kih Hrvata i vlahijske oaze ^[5]
• promjena cr- u tr- u rije?i tre?nja (?re?nja->cre?nja->tre?nja) uz iznimke u Slavoniji, Mađarskoj i Rumunjskoj ^[5]
• promjena praslavenskog d’ u đ uz mnoge iznimke ^[5]
• ? i đ od jt i jd ( po?i, pođem ), uz odstupanja u slavonskom i isto?nobosanskom dijalektu ^[5]
• novo jotovanje dentalnih i labijalnih suglasnika uz odstupanja u Slavoniji i Bosni
• Gubljenje suglasnika h , primjeri o?u , ajde , uz znatna odstupanja ^[5]

Morfologija [ uredi | uredi kod ]

Neke od osnovnih osobina ?tokavskog morfolo?kog sustava su:

• nastavak -a u genitivu mno?ine imenica mu?kog i ?enskog roda, uz odstupanja ^[5]
• nastavak -u u lokativu jednine imenica mu?kog i ?enskog roda, u gradu, u selu ^[5]
• umetak -ov- / -ev- u mno?ini ve?eg dijela imenica mu?koga roda ( krajevi / putovi ), uz mnoga odstupanja, primjerice između Neretve i Dubrovnika ^[5]
• sinkretizam dativa , lokativa i instrumentala u mno?ini (na primjer dativ mno?ina selima , lokativ (o) selima , instrumental selima ), uz odstupanja ^[5]
• ?uvanje nastavka -og(a) u genitivu i akuzativu jednine mu?koga roda i srednjeg roda zamjeni?ko-pridjevske deklinacije , primjer drugoga , uz odstupanja na livanjskom i dubrova?kom podru?ju ^[5]
• oblik s nastavkom -a za srednji rod mno?ine zamjeni?ko-pridjevske deklinacije, primjer ova sela umjesto *ove sela ^[5]
• ?uvanje aorista , izuzev Dubrovnika ^[5]
• posebne konstrukcije uz brojeve 2 do 4 ^[5]

Leksikologija [ uredi | uredi kod ]

Ovom je odjeljku potrebna dopuna . Mo?ete pomo?i dodavanjem sadr?aja .

Jedna od osnovnih osobina ?tokavske leksikologije je pove?an broj turcizama. ^[5] Zapadni ?tokavski govori dijele dio leksika s ?akavskim, kajkavskim i slovenskim govorima. ^[5]

Najstariji zapisi [ uredi | uredi kod ]

Staroslavenski tekstovi ?tokavske redakcije [ uredi | uredi kod ]

Najstarije zapise ?tokav?tine mo?emo prona?i u staroslavenskim zapisima ?tokavske redakcije . U takvim tekstovima, rije? je tek o pojedinim ?tokavkim elementima koji ukazuju da su ti staroslavenski tekstovi nastali na ?tokavskom podru?ju. Primjerice, zamjena prijedloga u i vъ u Gr?kovi?evom odlomku apostola . ^[18] Velik volumen ovih zapisa potje?e iz Dubrovnika, ?iji arhiv ?uva pravne tekstove podrijetlom iz Hum a, grada Dubrovnika, Ra?ke i Bosne. ^{[19] [20]} Najstariji tekstovi sa ?tokavskim elementima potje?u iz podru?ja dana?njeg Dubrovnika i ju?ne Dalmacije, Bosne i Hercegovine (Bosna, Hum, Zavr?je, Donji Kraji), ju?ne i zapadne Srbije, Kosova i Crne Gore. ^{[ nedostaje izvor ]} Slavonija je jedno od ?tokavskih podru?ja iz kojih nema tekstova iz razdoblja prije turske invazije. ^{[ nedostaje izvor ]} Staroslavenski tekstovi ?tokavske redakcije u pravilu nisu nacionalno obilje?eni te se klasificiraju kao zajedni?na hrvatska, srpska, crnogorska i bo?nja?ka jezi?no-kulturna ba?tina. ^{[ nedostaje izvor ]}

Staroslavenski zapisi ?tokavske redakcije
Ime zapisa	Lokacija zapisa	Datiranje	Pismo zapisa	?tokavske osobine
prvi list Kijevskih listi?a [21]	?e?ka (Kijevski listi?i), jugoistok Hrvatske (prvi list) [21]	10. st. (Kijevski listi?i), 11.-12. st. (prvi list) [21]	glagoljica
Natpis iz ?upe dubrova?ke [22]	?upa Dubrova?ka , Hrvatska [22]	11. st. [22]	glagoljica	?tokavska zamjena f u p, Sopie, Stepan [22]
Temni?ki natpis [23]	Gornji Katun , Varvarin , Srbija [23]	11. st. [23]	?irilica	?uvanje nastavka -og(a) u akuzativu
Blagajska plo?a	Blagaj , Bosna i Hercegovina	12. st.	bosan?ica
Gr?kovi?ev odlomak apostola [18]	iso?na Bosna , Zahumlje ili Zeta [18]	12. st. [18]	glagoljica	zamjena prijedloga u i vъ [18]
Mihanovi?ev odlomak Apostola [24]	Bosna ili Zeta [24]	12. st. [24]	glagoljica
Povelja Kulina bana	Bosna	29. kolovoza 1189. godine	bosan?ica
Pe?at humskoga kneza Miroslava	Humac , Bosna i Hercegovina	kasno 12. st.	bosan?ica
Miroslavljevo evanđelje	Ra?ka	kasno 12. st.	?irilica
Pravni tekstovi dubrova?kog arhiva [19] [20]	Hum , grad Dubrovnik, Ra?ka i Bosna [19] [20]	1214.-1396. godine [19] [20]	?irilica [19]	tvorba prezenta [19]

Najraniji ?tokavski tekstovi [ uredi | uredi kod ]

Ovom je odjeljku potrebna dopuna . Mo?ete pomo?i dodavanjem sadr?aja .

Nakon razdoblja staroslavenskih tekstova u kojima mo?emo prona?i ?tokavske elemente, slijedi razdoblje ?tokavskih tekstova koji koriste elemente staroslavenske tradicije. Najstarijim ?tokavskim tekstom smatra se Vatikanski hrvatski molitvenik ^[25] , dok je najstariji hrvatski tiskani tekst na hrvatskoj ?irilici Oficij s molitvama Bogorodici iz 1512. godine, pisan ?tokavsko-jekavski s osobinama dubrova?koga govora. ^[26]

Najstariji ?tokavski zapisi
Ime zapisa	Lokacija zapisa	Datiranje	Pismo zapisa
Vatikanski hrvatski molitvenik [25]	Dubrovnik	1400. godina (procjena)	Latinica
Oficij s molitvama Bogorodici [26]	Venecija , tiskara Giorgio Rusconi; izdava? Dubrov?anin Fran?esko Ratkov Micalovi? [26]	1512. godine, kolovoz [26]	Hrvatska ?irilica tj. bosan?ica [26]
Libro od mnozijeh razloga [27]	Dubrovnik [27]	1520. godina [27]	rukopisna ?irilica dubrova?koga tipa [27]

?tokavski u hrvatskom standardnom jeziku [ uredi | uredi kod ]

Prva knji?evna djela pisana zapadno?tokavskom stilizacijom nastala su u Dubrovniku ( ?i?ko Men?eti? , D?ore Dr?i? , Marin Dr?i? , Dominko Zlatari? ). Njima se pridru?uju drugi pisci s podru?ja Dalmacije, te Bosne i Hercegovine (knji?evna djelatnost franjevaca od Matije Divkovi?a nadalje), a u po?etku 18. stolje?a i pisci iz Slavonije. ^{[ nedostaje izvor ]} Tradiciju pisanja na ?tokavskom nastavljaju Ivan Gunduli? , Ivan Buni? Vu?i? i Junije Palmoti? u Dubrovniku, Andrija Ka?i? Mio?i? u Dalmaciji i Matija Antun Relkovi? u Slavoniji.

Gramati?ki opis hrvatske ?tokav?tine s elementima ?akav?tine zapo?eo je prvom hrvatskom gramatikom "otac hrvatskoga jezikoslovlja" katoli?ki sve?enik i Isusovac Bartol Ka?i? ( Institutionum linguae illyricae libri duo , Rim, 1604. ), a nastavljen je do 1836. gramati?arskim (slovni?arskim) radom niza hrvatskih autora iz svih hrvatskih ?tokavskih krajeva:

• iz Slavonije ( Bla? Tadijanovi? , Matija Antun Relkovi? , Marijan Lanosovi? )
• iz Dalmacije ( Josip Jurin , Ardelio della Bella , Franjo Marija Appendini )
• iz Bosne i Hercegovine ( Lovro ?itovi? Ljubu?ak).

Hrvatski ?tokavski leksik uz kajkavski i ?akavski donose prakti?ki svi dopreporodni hrvatski rje?nici, (Ka?i?, Mikalja , Belostenec , Stulli ).

Hrvatska dijalektna knji?evnost na hrvatskim govorima ?tokavskog narje?ja, kao i u druga dva hrvatska narje?ja afirmira se u djelima Matije Divkovi?a i inih hrvatskih pisaca, koja je u jasnoj oprjeci prema hrvatskom standardnom jeziku.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Kolo   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. svibnja 2013. ( Wayback Machine ) Prilog poznavanju ?tokavskoga narje?ja i njegovih dijalekata
• Kolo   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 17. velja?e 2008. ( Wayback Machine ) Josip Lisac: ?tokavsko narje?je: prostiranje i osnovne zna?ajke
• Croatia.ch   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. rujna 2008. ( Wayback Machine ) Sanja Vuli?: Odnos dijalekta i standardnoga jezika s posebnim osvrtom na Hrvate u Ba?koj
• Kolo   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. kolovoza 2007. ( Wayback Machine ) Josip Lisac: Prou?avanja hrvatskih ?tokavskih organskih idioma

v  • u Hrvatska dijalektologija Hrvatski jezik ?akavsko narje?je sjeverno?akavski dijalekt   · buzetski dijalekt   · srednjo?akavski dijalekt   · ju?no?akavski dijalekt   · lastovska oaza   · jugozapadni istarski dijalekt kajkavsko narje?je zagorsko-međimurski dijalekt   · turopoljsko-posavski dijalekt   · kri?eva?ko-podravski dijalekt   · prigorski dijalekt   · donjosutlanski dijalekt   · goranski dijalekt   · zapadnoslavonski dijalekt † ?tokavsko narje?je zapadno?tokavski govori   · slavonski dijalekt   · zapadni dijalekt   · isto?nobosanski dijalekt   · isto?nohercegova?ko-kraji?ki dijalekt   · vlahijska oaza isto?no?tokavski govori   · zetsko-ju?nosand?a?ki dijalekt   · ?umadijsko-vojvođanski dijalekt   · kosovsko-resavski dijalekt Dijalektologija Hijerarhija govora jezik ← narje?je ← dijalekt ← poddijalekt ← mjesni govor ← idiolekt Osnovni pojmovi izoglosa   · jezi?na inovacija   · arhaizam   · jezi?na karta   · superstrat   · supstrat   · alijetet   · alteritet Povijest prva palatalizacija   · druga palatalizacija   · progresivna palatalizacija   · Iv?i?ev zakon   · Havlikov zakon   · monoftongizacija diftonga u praslavenskom jeziku   · ruki pravilo   · refleksi jata   · razvoj praslavenskih jotiranih dentala   · razvoj praslavenskih suglasni?kih skupina   · metateza likvida   · praslavenski naglasni tipovi   · kajkavske metatonije   · prva kajkavska jednad?ba   · druga kajkavska jednad?ba   · sjeverno?akavska metatonija   · pravilo Jakubinski-Meyer   · proteze (j-proteza, v-proteza, h-proteza)  · kanova?ko duljenje   · intervokalno j   · hijat (zijev)  · poluglas Izoglose refleksi jata   · ??akavizam   · ?takavizam   · adrijatizam   · slavonizam   · cakavizam   · ?akavska jaka vokalnost