?arena d?amija
(znana kao
Sulejmanija
), sredi?nja je d?amija
Travni?kog muftiluka
.
Arabeske na zidovima d?amije
Ulaz u d?amiju
Unutra?njost d?amije
Godine 1757. u
Travniku
vezir ?amil Ahmed-aga podi?e
d?amiju
na Donjoj
?ar?iji
, koju stanovnici mahom prozva?e ?amilija. ?amilija je izgorjela u po?aru
1815.
godine, a na njenom mjestu je novu d?amiju podigao bosanski vezir Sulejman-pa?a Skopljak.
?arena d?amija u osnovi predstavlja ne?to izdu?en ?etverougao s produ?etkom, uz munaru - pridodat trijem u zadnjem lijevom uglu. Sastoji se iz tri eta?e. U prizemlju je ispod ?itave d?amije kameni
bezistan
u kojem je ranije bilo 10 du?ana, koji su danas uklonjeni. Bezistan je podijeljen s dva reda (po 6 stupova sa svake strane) masivnih drvenih stupova na dvije treveje koje su nekada bile podijeljene na
du?ane
i sredi?nji kaldrmisan prolaz, unutra?nju ulicu. Danas je bezistan jedinstven prodajni prostor. D?amija u prizemlju ima dimenzije s vanjske strane 21,88 x 16 m. Bezistan u unutra?njosti ima dimenzije 12,30 x 8,20 m. ?arena d?amija predstavlja jedinstven primjer u osmanskoj arhitekturi gdje se ista građevina koristi u sakralne i svjetovne svrhe.
Minaret
se nalazi na lijevoj umjesto na desnoj strani d?amije kako je, ina?e pravilo
islamskih
bogomolja. Takav potez, mo?e se opravdati vla?nim i nestabilnim tlom za gradnju na zapadnoj, odnosno desnoj strani. Pretpostavlja se da je munara starija od d?amije i da potje?e od prethodne ?amilije.
Obnovom iz 1816. godine, d?amija je dobila dana?nji izgled, odnosno tom obnovom d?amija je dobila zidne dekoraciju na fasadama i unutar objekta. Naro?ito se isti?u lijepo slikane ornamentalne partije nad mihrabom i lu?nim poljima nad prozorima. Na galeriji iznad prozora u kaligrafski izvedenom arapskom pismu ispisana su imena najbli?ih ashaba
Muhameda
. ?ivopisno je ukra?ena kasetirana tavanica i drveni stubovi koji nose galeriju i stropnu konstrukciju. Upravo po toj dekoraciji d?amija je dobila naziv ?arena. Dekoracija je izvedena na finom malteru s mnogo kre?a i organske materije (pozder i pilotina). Osnovni crte? majstor je urezivao o?trim predmetom u malter, koji vjerojatno nije bio sasvim suh. Potom je izvodio dekoraciju u nedosljednoj freskotehnici, jer je pored toga ?to je malter ve? bio prosu?en, kao vezivo upotrebljavana jaj?ana tempera. Pigment se zbog toga nije solidno vezao za podlogu, te je tokom vremena ornamentika izlo?ena atmosferilijama pretrpjela takva o?te?enja i izmjene da je ve? u austrougarskom periodu bila prekrivena kre?nim premazom. Međutim, prema nekim znanstvenicima koji su pisali o ?arenoj d?amiji, dekoracija u doba
austrougarskog
razdoblja nije bila o?te?ena. Kao dokaz tome navodi se fotografija iz 1906. godine kada je Travnik dobio elektri?nu energiju. Na slici se vidi drveni stup elektri?ne mre?e, a u pozadini d?amija s dekoracijom u dobrom stanju.
[1]
Međutim, u austrougarskom razdoblju, dekoracija na fasadama i u unutra?njosti je prekre?ena, a potom je oslikana nanovo ?ablonskom ornamentikom. Kao vezivo ove dekoracije upotrebljavano je mlijeko, ali je i ona zbog slabe konzistencije vremenom i??ezla. Vremenom je op?i izgled bio toliko izmijenjen da su se boje i oblici jedva raspoznavali. Mjestimi?no su se nazirali prvi slikani slojevi.
1950-tih godina Zavod za za?titu spomenika kulture Bosne i Hercegovine udovoljio je zahtjevu
Vakufska direkcija
i dopustio je kre?enje fasade, s tim da se najstarija ornamentika ne smije uni?titi obijanjem. Smatralo se da je na taj na?in dekoracija za?ti?ena, jer ju je sloj kre?a trebao konzervirati i izolirati od atmosferilija. Dekoracija na fasadama i u unutra?njosti d?amije je ponovno otkrivena 1992. godine.
Sulejmaniju je neobja?njivo zaobi?ao katastrofalni po?ar 1903. godine. Zgrada je pretrpjela i nekoliko o?te?enja u
Drugom svjetskom ratu
, ali je vjerojatno najbolnije to da je poslije Drugog svjetskog rata zbog neodr?avanja oronula, da bi tek osamdesetih godina pro?log stolje?a bila izvr?ena restauracija, koja joj je povratila negda?nji izgled s nezaobilaznim biljnim ornamentima.
[1]