한국   대만   중국   일본 
?amerija ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

?amerija

Izvor: Wikipedija
Migracije Albanaca u Epir

?amerija ( albanski : Cameria , gr?ki : Τσαμουρι? ) je toponim koji koriste uglavnom Albanci za dijelove priobalja Epira na jugu Albanije i sjeverozapadne Gr?ke , na kojem ?ive ?ami ( Albanci). Najve?i dio ?amerije nalazi se u gr?kim prefekturama Tesprocija i Preveza uz nekoliko sela u isto?nom dijelu prefekure Janjina , te na krajnjem jugu Albanije u distriktu Saranda .U Gr?koj ovo ime nije po?eljno, jer se vezuje uz albanski iredentizam , ve? se koriste isklju?ivo gr?ki toponimi Epir i Tesprocija, koji se koriste jo? od antike .

Ime, granica i zemljopisne osobine ?amerije [ uredi | uredi kod ]

Etimologija naziva ?amerija [ uredi | uredi kod ]

Regija je dobila ime po ?amima (albancima posebnog dijalekta, koji su je nastanjivali), dodavanjem sufiksa-erija, koji u albanskom jeziku ozna?ava Zemlju ?ama . Ime ?amerija se uglavnom koristilo kao naziv za ovaj kraj za vrijeme osmanske vladavine. [1] Ime - ?am , je vrlo vjerojatno izvedeno po rijeci Thiamis (albanski: ?am), tako naime Albanci zovu rijeku.

Granice ?amerije [ uredi | uredi kod ]

?amerija je naziv za anti?ku ali i dana?nju gr?ku prefekturu Tesprocia , koja se u srednjem vijeku zvala Vagenecija . ?amerija le?i sjeverno od Ambracijskog zaljeva i zapadno od Janjinskih planina.

Za antike sjeverna granica Tesprocije bila je rijeka Thiamis , ali je za srednjeg vijeka izgleda granica i?la sjevernije. Vagenecija je uklju?ivala i dijelove dana?nje ju?ne Albanije; Sarandski distrikt te Delvinski distrikt .

No danas je kraj u kojem ?ive ?ami bitno smanjen, u Albaniji su to samo dvije male op?ine; Markat i Konispol na krajnjem jugu. U Gr?koj su to prefekture Tesprocija i Preveza u sjeverozapadnoj Gr?koj, te nekoliko naselja u prefekturi Janjina . [2]

Zemljopisne osobine [ uredi | uredi kod ]

?amerija je uglavnom planinski kraj, i to izrazitije na svom ju?nom dijelu, dok je na sjeveru vi?e obradive zemlje.U kraju postoji pet rijeka, Pavllo na sjeveru, Aheront , Luros, Araktos i Thiamis . ?etiri od njih su u Gr?koj, te samo jedna u Albaniji.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Za antike [ uredi | uredi kod ]

U antici se taj kraj zvao Tesprocija, po gr?kom plemenu Tesproti, koji su ga nastanjivali. Prema Strabonu , Tesproti su uz Kaone i Molosite bili najpoznatije od ?etrnaest anti?kih plemenima Epira. Kaoni su bili prvi vladari Epira , potom su ih naslijedili Tesproti i Molositi.

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Za srednjeg vijeka ovaj kraj bio je poznat kao Vagenecija , jedno vrijeme bio je u sklopu rimskog a kasnije bizantskog carstva. Mihajlo I. Komnen Doukas , brati? bizantskih careva Izaka II. Angela i Aleksija III. utemeljio je Epirsku Despotovinu , koja se odr?ala do kraja 15. stolje?a . Vagenecija kao cijeli Epir ubrzo je postala novi dom mnogih gr?kih izbjeglica iz Carigrada , Tesalije i Peloponeza , koji su tu na?li uto?i?te nakon osmanskih osvajanja.

Prva pojava albanskih plemena u 14 stolje?u [ uredi | uredi kod ]

U ovom razdoblju su zabilje?ena prva doseljavanja Albanaca i Vlaha (Aromuna) u kraj. [3] Epirska Despotovina vodila je niz ratova uglavnom s Bugarskim i Nicejskim carstvom i vlastelom iz ju?ne Italije an?uvincima . Bizant je ubrzo zahvatio građanski rat između Ivana V. Paleologa i Ivana VI. Kantakuzena pa je Epir osvojio srpski car Du?an 1348. godine. Sve to je dokinuto kad je 1479. godine Vagenecija podpala pod otomansku vlast.

?amerija za osmanske vladavine [ uredi | uredi kod ]

Za vrijeme osmanske vladavine ?amerija je bila u sastavu vilajeta Janjina , a kasnije pod Janjinskim pa?alukom. [4]

Pri kraju 18. stolje?a , mo? Osmanskog carstva je oslabila, naro?ito sredi?nje vlasti u Istanbulu , to je iskoristio i Ali Pa?a Tepelena albanski namjesnik toga kraja ( pa?a ), koji se toliko osilio da je svoj pa?aluk vodio gotovo kao potpuno nezavisnu dr?avu od 1788. godine. Na kraju ga je to stajalo ?ivota, i vlasti 1823. Ali Pa?a, koji na?elno nije trpio nikakvu centralnu vlast, vrlo o?tro se borio protiv onih koji bi tu vlast njemu osporavali, tako se ?itav niz godina borio protiv zajednice Suliota (gor?taka mje?anog etni?kog sastava) koji su osporavali njegovu vlast. Nakon brojnih neuspjelih poku?aja, zauzeo je njihov kraj 1803. godine. [5]

Nakon propasti Ali Pa?inog pa?aluka , ?amerija je ostala pod vla??u Osmanskog Carstva. I Gr?ka i Albanija su imale aspiracija na cijeli Epir i ?eljela ga uklju?iti u svoje budu?e dr?ave. Nakon Balkanskih ratova - Epir je podijeljen 1913. , na Londonskoj mirovnoj konferenciji , ve?i dio pripao je Kraljevini Gr?koj, a bitno manji u?ao je u sastav novoosnovane dr?ave Albanije.

?amerija za modernih vremena [ uredi | uredi kod ]

Kad je kraj u?ao u sastav Kraljevine Gr?ke , velik dio njegova stanovni?tva govorio je kojekako; gr?ki , albanski , romski , vla?ki . U razdoblju nakon 1923. godine u ?ameriju se naselilo puno gr?kih izbjeglica iz Male Azije , za velike razmjene stanovni?tva između Gr?ke i Turske , nakon Gr?ko-turskog rata 1919. ? 1922. [6] 1936. godine, tada?nja prefektura Janjina, podijeljena je na dva dijela,- novi dio dobio je anti?ko ime Tesprocija (koje dugo nitko nije upotrebljavao). Albanski ?ami dobili su status vjerske, ali ne i etni?ke manjine. Ali u to vrijeme nije bilo nekih direktnih dr?avnih progona i pritisaka na ?ame.

Dio muslimanskih ?ama preseljen je u Tursku za vrijeme velike razmjene stanovni?tva a njihovu imovinu preuzela je gr?ka vlada. Pravoslavni ?ami dr?ani su za Grke, i bili su pritisnuti velikom asimilacijom. [7]

Tijekom okupacije Gr?ke ( 1941. ? 1944. ) od strane osovinskih sila , dobar dio muslimanskih ?ama surađivao je s talijanskim i njema?kim okupacionim snagama, te po?inio niz ratnih zlo?ina . [8] Po okonj?anju Drugog svjetskog rata , gotovo svi muslimanski ?ami iz Gr?ke su bili protjerani u Albaniju, zbog kolaboracije s okupatorima Gr?ke. [9]

Postojao je i drugi dio muslimanskih ?ama koji su stali na stranu Gr?ke narodnooslobodila?ke armije , a veliki dio naroda dr?ao se tradiconalno po strani od bilo kojeg sukoba.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Ve? od srednjeg vijeka, stanovni?tvo ?amerije je bilo vrlo izmije?ano brojnim narodima, tako da etni?ke granice nisu bile jasno ocrtane. Podatci o etni?kom sastavu regije nedostaju za nekoliko stolje?a, a po mnogo ?emu ne bi se uklapali u standardni nacionalni uzorak , kako su to 19. stoljetni revolucionarni nacionalisti?ki pokreti uobra?avali.

Broj stanovnika kroz povijest [ uredi | uredi kod ]

Po pravilima gr?kog popisa stanovni?tva, samo muslimani iz ove regije broje se kao Albanci . [10] Prema gr?kom popisu stanovni?tva iz 1913. godine, 25.000 Muslimana ?ivjelo je u to vrijeme u regiji ?amerija, ukupni broj ?itelja toga kraja bio je oko 60.000 stanovnika, dok je popis iz 1923. godine zabilje?io 20.319 muslimanskih ?ama. Popisu stanovni?tva iz 1928. godine, izbrojao je 17.008 muslimana, kojima je albanski bio materinji jezik.

Jedini popis stanovni?tva po kojem su i pravoslavni stanovnici ovog kraja brojani kao ?ami (zbog jezika), upitne je vrijednosti jer ga je napravila fa?isti?ka Italija 1941. godine.(Ona je nakraju imala i teritorijalne pretenzije prema Gr?koj; Jonski otoci , Dodekanez , Cikladi ). Ovaj popis izbrojao je 54.000 ?ama (od kojih je 26.000 bilo pravoslavnih 28.000 muslimana ) te 20.000 Grka. [11] Poslijeratni gr?ki popisi stanovni?tva, dali su sljede?e rezultate; 1947. bilo je 113 ?ama (muslimana) a 1951. godine 127.

Broj ?ama danas [ uredi | uredi kod ]

To?an broj Albanaca koji ?ive u ?ameriji danas nije znan, jer gr?ke vlasti ne uklju?uju manjine (etni?ke i jezi?ne) u bilo koji slu?beni popis stanovni?tva. Prema pro-albanskoj [12] [13] nastrojenoj autorici Mirandi Vickers, pravoslavnih ?ama ima oko 40.000. Albanski jo? uvijek govori dobar dio stanovnika Igumenice i okolice. [14] Ukupno oko 10.000 ludi iz Epira (uz one u selu Lehovo i u gradu Florini ).

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ NGL Hammond, Epirus: the Geography, the Ancient Remains, the History and Topography of Epirus and Adjacent Areas, Published by Clarendon P., 1967, str. 31
  2. ↑ Miranda Vickers, The Albanians: A Modern History, I.B.Tauris, 1999, ISBN 1860645410 , 9781860645419
  3. ↑ Kazhdan, Alexander (Ed.). 1991. Oxford Dictionary of Byzantium . Oxford University Press. str. 52?53. ISBN   978-0-19-504652-6 CS1 odr?avanje: dodatni tekst: authors list ( link )
  4. ↑ Survey of international affairs , By Arnold Joseph Toynbee, Veronica Marjorie Toynbee, Royal Institute of International Affairs. Published by Oxford University Press, 1958
  5. ↑ Fleming, Katherine Elizabeth. The Muslim Bonaparte: Diplomacy and Orientalism in Ali Pasha's Greece. Princeton University Press, 1999, ISBN 0691001944 , str. 59.
  6. ↑ "Onur Yildirim ">Onur Yildirim, Diplomacy and Displacement: Reconsidering the Turco-Greek Exchange of Populations, 1922-1934, CRC Press, 2006, ISBN 041597982X , ISBN 9780415979825 , str.121
  7. ↑ Ktistakis Yiorgos: "Τσ?μηδε? - Τσαμουρι?. Η ιστορ?α και τα εγκλ?ματα του?" [Chams - Chameria. Their History and Crimes]
  8. ↑ Meyer, Hermann Frank (2008) (in German). Blutiges Edelweiß: Die 1. Gebirgs-division im zweiten Weltkrieg [Bloodstained Edelweiss. The 1st Mountain-Division in WWII]. Ch. Links Verlag. ISBN 9783861534471 . http://books.google.com/books?id=_Hpr-PK39UkC&dq=
  9. ↑ Victor Roudometof: Collective memory, national identity, and ethnic conflict . Greenwood Publishing Group, 2002. ISBN 9780275976484 , str. 182 also the Cham collaboration with Germans is a fact, not a accusation .
  10. ↑ Dimitri Pentzopoulos, The Balkan Exchange of Minorities and Its Impact on Greece, C. Hurst & Co. Publishers, 2002, ISBN 1850656746 , ISBN 9781850656746 , str. 128
  11. ↑ Ktistakis, Yiorgos. "Τσ?μηδε? - Τσαμουρι?. Η ιστορ?α και τα εγκλ?ματα του?" [Chams - Chameria. Their History and Crimes], Paramythia Online   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 12. travnja 2010. ( Wayback Machine ) .
  12. ↑ Brian D. Joseph. When languages collide: perspectives on language conflict, language competition, and language coexistence . Ohio State University Press, 2003. ISBN 9780814209134 , str. 281
  13. ↑ Jewish currents . 2000, str. 34.
  14. ↑ Vickers, Miranda and Petiffer, James. The Albanian Question . I.B. Tauris, 2007, ISBN 1860649742 , str. 238.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Konrad Clewing: Camen. In: Lexikon zur Geschichte Sudosteuropas. hrsg. v. Edgar Hosch u. a. Wien & Koln 2004. str. 162. ( njem. )
  • Albania at War, 1939-45 , Bernd I. Fischer, p. 85. C. Hurst & Co, 1999. ( engl. )
  • Historical Atlas of Central Europe , 2nd. ed. Paul Robert Magocsi. Seattle: U. of Washington Press, 2002. ( engl. )
  • Roudometof, Victor. Collective Memory, National Identity, and Ethnic Conflict: Greece, Bulgaria, and the Macedonian Question . ( engl. )
  • Clogg, Richard. A Concise History of Greece . Cambridge University Press, 2002. ( engl. )
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=?amerija&oldid=6687354 "