Radio
, u starijoj literaturi
krugoval
,
[1]
be?i?no je primanje i prijenos komunikacijskih signala
elektromagnetskim valovima
?ije su
frekvencije
ni?e od frekvencije vidljive
svjetlosti
.
Radiovalovi
putuju kroz homogen
prostor
(
zrak
ili
vakuum
) pravocrtno, u svim pravcima. Ako postoje diskontinuiteti, kao ?to je
ionosfera
u
Zemljinoj atmosferi
, dolazi do odbijanja, a isto takvo odbijanje se događa i od povr?ine
Zemlje
. Kada se radiovalovi usmjere prema
komunikacijskom satelitu
, oni se tu hvataju, poja?avaju i oda?ilju natrag prema Zemlji.
Informacija
se prenosi sustavnim mijenjanjem neke osobine radiovalova, kao ?to je
amplituda
,
frekvencija
ili
faza
. To se mijenjanje zove
modulacija
. Takav elektri?ni signal se onda uvodi u
rezonantni sklop
koji je priklju?en na
radio oda?ilja?
, odakle se oda?ilju radiovalovi u prostor.
Kada se
elektri?ni vodi?
nađe u
elektromagnetskome polju
radiovalova, ono
inducira
izmjeni?nu struju
u vodi?u. To se mo?e detektirati i transformirati u zvuk ili drugi signal koji nosi informaciju na na?in da se prvo uhvati ?to ve?a koli?ina
energije
radiovalova u
antenu
prijemnika, a zatim izvr?i proces obrnut od modulacije -
demodulacija
. Potom se dobije elektri?ni signal koji sadr?i neku korisnu informaciju.
- Stvoren je 1913. pokraj New Yorka, a redovito je preno?enje po?elo u SAD-u 1920.
- David E. Hughes
je prvi prenio
Morseov kod
be?i?no
1878.
godine. Međutim, njegov rad nije ispunio zahtjeve u vezi poznavanja prirodnog principa ili procesa koji je predmet novog fenomena.
- Između
1893.
i
1894.
Roberto Landell de Moura, brazilski
sve?enik
i znanstvenik, vr?io je eksperimente. Nije objavio svoje rezultate do
1900.
, ali je kasnije pribavio brazilske i ameri?ke patente.
- Aleksandar Stepanovi? Popov je 1894. napravio prvi
uređaj
koji je u prijamnom sklopu sadr?avao
koherer
. Ovaj uređaj je opisan kao detektor munja i predstavljen je Ruskom fizi?kom i kemijskom dru?tvu
7. svibnja
1895.
godine.
- Nikola Tesla
slu?beni je pronalaza? radija. On je prvi razvio i objasnio na?in proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni te javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je
1897.
godine dobio patent br. 645576 za uređaj opisan kao
sustav za be?i?ni prijenos podataka
.
- Guglielmo Marconi
jedan je od pionira
radiotelegrafije
. Ostvario je prvi prijenos radiovalova preko
Atlantskog oceana
i
1909.
godine dobio
Nobelovu nagradu
za taj doprinos znanosti. Osnovao je prvu tvrtku koja se bavila komercijalnom uporabom radio prijenosa. Do
1943.
godine smatran je izumiteljem radija, kada mu je Vrhovni sud oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli.
- Reginald Fessenden
i
Lee De Forest
prona?li su princip amplitudske modulacije, pa je tako vi?e radio stanica moglo slati signale i istovremeno biti prisutno u eteru (za razliku od prija?njeg obi?nog radija gdje je samo jedna radio stanica zauzimala cijeli raspon
spektra
).
- Edwin Armstrong otkrio je radio s frekvencijskim modulacijama, pa je signal postao otporniji na smetnje prouzro?ene elektri?nom opremom i atmosferskim utjecajima.
Elektromagnetski spektar
[
uredi
|
uredi kod
]
radiovalovi su oblik elektromagnetskog zra?enja koje se stvara kada
elektri?ki nabijen
objekt (u radio prijenosu
elektron
) ubrza s frekvencijom koja le?i u radiofrekvencijskom opsegu elektromagnetskog spektra (RF). U radiju ovo ubrzavanje izaziva izmjeni?na struja u anteni. radiovalovi zauzimaju raspon od nekoliko desetina herca do 300 GHz, iako komercijalno va?ne primjene koriste mali dio ovog spektra.
Ekstremno niska frekvencija (ELF)
|
3 Hz - 30 Hz
|
Super niska frekvencija (SLF)
|
30 Hz - 300 Hz
|
Ultraniska frekvencija (ULF)
|
300 Hz - 3 kHz
|
Vrlo niska frekvencija (VLF)
|
3 kHz - 30 kHz
|
Niska frekvencija (LF)
|
30 kHz - 300 kHz
|
Srednja frekvencija (MF)
|
300 kHz - 3 MHz
|
Visoka frekvencija (HF)
|
3 MHz - 30 MHz
|
Vrlo visoka frekvencija (VHF)
|
30 MHz - 300 MHz
|
Ultravisoka frekvencija (UHF)
|
300 MHz - 3 GHz
|
Supervisoka frekvencija (SHF)
|
3 GHz - 30 GHz
|
Ekstremno visoka frekvencija (EHF)
|
30 GHz - 300 GHz
|
Ostale vrste elektromagnetskog zra?enja, s frekvencijama iznad radiofrekvencijskog spektra, su
mikrovalovi
,
infracrveno zra?enje
, vidljiva svjetlost,
ultraljubi?asto zra?enje
,
x-zrake
i
gama zra?enje
. Po?to je energija pojedina?nog
fotona
u radiofrekvencijskom spektru premala da ukloni elektron iz atoma, radiovalovi se klasificiraju kao
neioniziraju?e zra?enje
.