Hrvatski sabor
Vrsta
Domovi	jednodomni
Povijest
Osnovano	19. travnja 1273. ? prvi poznati slavonski sabor
Po?etak novog saziva	16. svibnja 2024.
Vodstvo
predsjednik sabora	Gordan Jandrokovi? , HDZ Od 5. svibnja 2017.
potpredsjednici sabora	?eljko Reiner , HDZ
	Ivan Penava , DP
	Furio Radin , Nez.
Struktura
Mandati	151
Politi?ke grupe	Vlada (70)      HDZ (58) [a]      DP (12) [b] Potpora vladi (8)      HSLS i nez. (3) [c]      HNS i nez. (3) [d]      Nez. (2) [e] Oporba (73)      SDP (37)      Mo?emo! (10)      Most (7)      Centar - NPS (4) [f]      Fokus i nez. (3) [g]      HS - PiP (3) [h]      HSS - GLAS - DO SiP (3) [i]      IDS (3) [j]      SDSS (3) [k]
Lokacija
Saborska pala?a , Markov trg , Zagreb
Web stranica
https://www.sabor.hr/

≫Sabor≪ preusmjerava ovamo. Za ostala zna?enja pojma Sabor, pogledajte Sabor (razdvojba) .

Ovaj ?lanak dio je serije Politika i dr?avne institucije u Republici Hrvatskoj

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast Hrvatski sabor

Pu?ki pravobranitelj

Izvr?na vlast Predsjednik Republike Zoran Milanovi? Vlada Republike Hrvatske Predsjednik Vlade Andrej Plenkovi? Dr?avna uprava

Sudbena vlast Vrhovni sud Republike Hrvatske Dr?avno sudbeno vije?e Dr?avno odvjetni?tvo

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i podru?na (regionalna) samouprava ?upanije Op?ine i gradovi

Politi?ke stranke

Izbori Parlamentarni izbori Predsjedni?ki izbori Lokalni izbori Izbori za EP

Hrvatski sabor jednodomno je zastupni?ko tijelo građana , te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj . Zgrada Hrvatskoga sabora, Saborska pala?a , nalazi se na Gornjem gradu u Zagrebu . Sabor ima najmanje 100, a najvi?e 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu izravnog i jednakog bira?kog prava tajnim glasovanjem na razdoblje od ?etiri godine. 140 zastupnika se bira po izbornim jedinicama , 3 zastupni?ka mjesta ?ine dijaspora i Hrvati Bosne i Hercegovine , te osam mjesta ?ine nacionalne manjine . Saborom predsjedava predsjednik, kojemu poma?e najmanje jedan dopredsjednik (obi?no ?etiri ili pet zamjenika). ^[1]

Ovlasti Sabora definirane su Ustavom i uklju?uju: određivanje gospodarskih , pravnih i politi?kih odnosa u Hrvatskoj, o?uvanje i kori?tenje njezine ba?tine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upu?ivanja Oru?anih snaga RH u inozemstvo, a mo?e ograni?iti neka ustavna prava i slobode u ratnom vremenu ili u slu?aju neminovnog rata ili elementarnih nepogoda . Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi zakone , donosi dr?avni prora?un , objavljuje rat i odlu?uje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoro?ne strategije nacionalne sigurnosti i obrane, provodi civilni nadzor nad oru?anim snagama i sigurnosnim slu?bama, raspisuje referendume , provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i va?e?im zakonodavstvom, nadzire rad Vlade i drugih dr?avnih slu?bi nadle?nih Saboru, daje amnestiju za kaznena djela i obavlja druge du?nosti određene Ustavom. ^[2]

Prema Ustavu Republike Hrvatske , Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:

• 15. sije?nja ? 15. srpnja
• 15. rujna ? 15. prosinca .

Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor mo?e zasjedati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike , Vlade ili ve?ine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora mo?e uz prethodno pribavljeno mi?ljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. Na po?etku svakog redovitog zasjedanja Sabora izvodi se himna Republike Hrvatske: " Lijepa na?a domovino ". Ako Sabor ne odredi druk?ije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda osam dana prije odr?avanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predla?e predsjednik Sabora. Na predlo?eni dnevni red, koji je upu?en uz poziv za sjednicu, mogu?e je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje dulje od jednog dana, predsjednik Sabora mo?e naknadno predlo?iti da se dnevni red dopuni novim temama, a du?an je to u?initi na tra?enje jedne tre?ine ukupnog broja zastupnika. ^[3]

Povijest Sabora [ uredi | uredi kod ]

Po?etci i protosabori u ranom srednjem vijeku [ uredi | uredi kod ]

Nema dovoljno sa?uvanih povijesnih vrela iz vremena ranoga srednjeg vijeka na osnovu kojih bi pouzdano mogli potvrditi postojanje institucije sabora na prostoru od Drave do Jadrana . Skupovi na kojima su se okupljali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti da bi raspravljali o va?nim pitanjima odr?avani su rijetko, uglavnom u iznimnim situacijama. Ri?anski placit iz 804. godine svjedo?i o rje?avanju sporova između romanskog stanovni?tva i hrvatskih do?ljaka , te o drugim pitanjima poput pla?anja poreza, uređenju posjeda i sli?no. Iz frana?kih je izvora poznato da Borninog ne?aka Vladislava (o. 821. ? 835.) za kneza Dalmacije i Liburnije 821. godine bira "narod", a izbor potvrđuje car Ludovik I. Pobo?ni . Pritom treba imati na umu da je "narod" u ovom slu?aju ozna?avao uzak krug odli?nika, a ne cjelokupno stanovni?tvo. ^{[4] [5]}

Mo?e se pretpostaviti da su se saborovanja u nekom obliku odr?avala i onda kada je knez Trpimir (o. 845. ? 864.) potvrdio i darovao posjede splitskom nadbiskupu ili kada je njegov sin Muncimir (892. ? 910.) presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i ninskog biskupa , ali sastav tih najranijih sabora nije nam dovoljno poznat, iako je zasigurno da su uz ?upane i dvorske dostojanstvenike, saborima prisustvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kr??anske Crkve. ^[6]

U Splitu su 925. , 928. i 1060. godine odr?ani crkveni sabori na kojima su raspravljana razli?ita crkvena pitanja. Krunidbe hrvatskih kraljeva također su bile prilike da se na jednom mjestu okupi ve?i broj crkvenih i svjetovnih odli?nika i da se raspravlja o va?nim pitanjima. U tim prigodama, hrvatski kraljevi su potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, te su se donosile odluke o raznim aspektima svakodnevnog ?ivota, npr. o regulaciji bra?nih odnosa, za?titi udovica i siro?adi, suzbijanju trgovine ljudima i sli?no. Uređivali su se i odnosi sa stranim vladarima. Na temelju podataka sa?uvanih u zavjernici kralja Zvonimira ( 1075. ) poznato je da papa hrvatskom vladaru preko poslanika predaje znakove kraljevske vlasti, a hrvatski kralj postaje papinski vazal. ^[7] Poznat je i krunidbeni sabor kralja Stjepana II. (1089. ? 1091.) koji se odr?ao u ?ibeniku , a na kojem su sudjelovali "svi plemi?i kraljevstva", a va?an je bio i sabor iz 1102. u Biogradu , na kojem je hrvatsko plemstvo izabralo i okrunilo mađarskog kralja Kolomana za kralja Hrvatske i Dalmacije . ^[8]

Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku [ uredi | uredi kod ]

Budu?i da je kraljevstvo od druge polovice 13. stolje?a bilo razdijeljeno na dvije upravne jedinice (dukat Slavonija i kraljevina Hrvatska i Dalmacija), postojala su dva zasebna sabora: slavonski i hrvatski . U Zagrebu je 19. travnja 1273. godine. odr?an prvi poznati sabor , sa sa?uvanim zapisnikom i zaklju?cima. Tada je utvrđen i naziv sabora: "Op?i sabor ?itave kraljevine Slavonije" ( Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis ), a njegove se odluke nazivaju statuta et constitutiones (odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pe?atom potkrepljivao je ban . ^[9] Na tom saboru sudjelovali su predstavnici Zagreba?ke , Vara?dinske , Kri?eva?ke i Viroviti?ke ?upanije , a sastajao se ponajvi?e u Kri?evcima , Zagrebu i ?azmi . ^[10]

Hrvatski sabor ( Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis ) u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko 1350. godine. Tada je kod sela Podbri?ane , koje se nalazilo ju?no od Benkovca u Lu?koj ?upaniji, odr?ana skup?tina ( congregatio ) na kojoj je plemenu Virevi?a potvrđena pripadnost instituciji dvanaest plemena ( Nobiles duodecim generationum regni Croatie ). ^[11] Hrvatski sabor sastajao se u Kninu , Ninu i Biha?u , a kasnije u Topuskom i u Rip?u kraj Biha?a. Saborima je predsjedao redovito herceg ili ban , a ponekad i kralj (kralj ?igmund sudjelovao je na krvavom kri?eva?kom saboru 1397. godine, na kojem su ubijeni hrvatski ban Stjepan Lackovi? i kralju suprotstavljeni plemi?i, Matija? Korvin je predsjedao saborima u Kri?evcima 1466. i u Zagrebu 1481. godine, a Vladislav II. saboru u Virovitici 1495. godine). ^[12]

Dva sabora su uglavnom funkcionirala odvojeno, a zajedno su vije?ala samo u osobito va?nim prilikama. Slavonski sabor je 1515. odbio pomo? banu Petru Berislavi?u za obranu prostora ju?no od Velebita uz obrazlo?enje da su slavonski stale?i ?po starom obi?aju du?ni braniti samo svoju kraljevinu,“ dakle Slavoniju, ali ne i Hrvatsku. S druge strane, slavonski je sabor birao svoje predstavnike na ugarski sabor, ?to hrvatski sabor nije ?inio. Takav odnos je u potpunosti kuliminirao po?etkom 1527. godine kada je hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsbur?kog za hrvatskog kralja, a slavonski u Dubravi Ivana Zapolju .

Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku [ uredi | uredi kod ]

Zbog osmanske invazije po?eo se su?avati politi?ki i geografski prostor Kraljevine Hrvatske i Dalmacije, zbog ?ega se stanovni?tvo i plemstvo po?elo povla?iti prema sjeveru na prostor Kraljevine Slavonije. Zbog potrebe koordinirane obrane hrvatskih zemalja, po?inju se u?estalo zajedni?ki sastajati hrvatski i slavonski sabor (prvi zajedni?ki sabor pod habsbur?kom vla??u, sastao se u Zagrebu 1533. godine pod predsjedanjem zajedni?kog bana). ^[13] Od 1558. godine zasjedaju hrvatski i slavonski sabor isklju?ivo zajedno. Od 1681. godine puni je naziv, "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" ( Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae ), a taj se naziv zadr?ao do 1918. godine.

Posebno zna?ajan bio je hrvatski sabor koji se sastao 9. o?ujka 1712. godine na poziv zagreba?kog biskupa , grofa Emerika Eszterhazyja , a na kojemu je hrvatsko plemstvo donijelo Hrvatsku pragmati?nu sankciju , kojom su, neovisno o Ugarskoj, priznali nasljedno pravo na krunu ?enskim ?lanovima dinastije Habsburg, ?ime je jasno izra?eno da dr?avna zajednica između Hrvatske i Ugarske postoji samo dok ih ve?e zajedni?ki vladar. Kralj Karlo III. (1711. ? 1740.) prihvatio je hrvatski dekret i zauzvrat potvrdio i zajam?io u svoje ime i u ime svojih nasljednika da ?e se po?tovati izvr?avati prava i privilegiji hrvatskog kraljevstva. ^[14]

Politi?ko djelovanje sabora u 18. i 19. stolje?u [ uredi | uredi kod ]

Godine 1739. , stra?na je kuga harala Moslavinom u vlastelinstvu grofova Erdody, koje je bilo pod banskom jurisdikcijom. U sedam je mjeseci preminulo oko 4500 ljudi. Na Hrvatskom saboru u Vara?dinu , u prosincu 1739. odlu?eno je, da se u Ludbregu izgradi kapela , ako Svevi?nji zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Kuga je prestala, ali zavjet nije odmah u?injen, vjerojatno iz objektivnih razloga i s vremenom je pao u zaborav. Ispunjen je tek 1996. godine, kada je sagrađeno Sveti?te Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu .

Za vrijeme vladavine kralja Josipa II. (1780. ? 1790.), mađarski je nacionalizam po?eo prijetiti pravima i povlasticama Kraljevine Hrvatske i Slavonije . Nesvjesno politi?ke situacije, ali i upla?eno nametanjem dvorskog apsolutizma i germanizacije , hrvatsko plemstvo je na saboru 1790. godine podvrgnulo Hrvatsku ugarskoj vladi, ?to je mađarska strana iskoristila na po?unskom saboru kako bi nametnula mađarski jezik u hrvatske ?kole. ^[15] Godine 1815. car i kralj Franjo II. (1792. ? 1835.) obnovio je apsolutizam i obustavio rad hrvatskog sabora, a rad sabora obnovljen je tek nakon pada apsolutizma 1825. godine.

Na hrvatskom saboru sazvanom za 22. kolovoza 1825. godine u Zagrebu, hrvatski poslanici za zajedni?ki sabor u Po?unu rebali su tra?iti sjedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom i da ubudu?e tri slavonske ?upanije pla?aju porez kao hrvatske, jer pripadaju banskoj vlasti. Hrvatski poslanici na saboru u Po?unu uspjeli su obraniti latinski jezik kao slu?beni za Hrvatsku pred pritiskom Mađara da se za slu?beni u upravi i ?kolstvu u Hrvatskoj uvede mađarski jezik. Međutim, ve? je hrvatski sabor odr?an 1830. godine prihvatio zakon o obaveznom u?enju mađarskog jezika u hrvatskim ?kolama. ^[16]

Godine 1847. sastao se posljednji hrvatski stale?ki sabor na kojem je hrvatski jezik progla?en slu?benim jezikom u Hrvatskoj, umjesto latinskog jezika. ^[17]

Hrvatski sabor iz 1848. godine bio je prvi predstavni?ki sabor ?iji su poslanici birani putem izbora. Tijekom lipnja i srpnja 1848. godine revolucionarni Sabor donio je niz dalekose?nih odluka, poput one o ukidanju kmetstva, ujedinjenju Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, po?tovanju građanskih sloboda i potvrdu odluke bana Jela?i?a o prekidu odnosa s Ugarskom.

Prvi govor(i) na hrvatskom jeziku u 19. stolje?u [ uredi | uredi kod ]

Pojava hrvatskog narodnog preporoda u prvoj polovici 19. stolje?a ozna?ila je novo doba u djelovanju hrvatskog sabora. Prije prvog cjelovitog govora na hrvatskom jeziku, kojeg je 2. svibnja 1843. godine odr?ao zastupnik Ivan Kukuljevi? Sakcinski , hrvatski je jezik javno govoren u ?ak dvije prigode. ^[18] Tako je 19. sije?nja 1809. godine barun Vinko Kne?evi? prilikom imenovanja za potkapetana Kraljevine Hrvatske zahvalio govorom na hrvatskom jeziku ?ime je postao prva osoba koja je javno progovorila hrvatski u Hrvatskom saboru u novijoj povijesti. ^[19] Ne?to vi?e od dva desetlje?a kasnije 11. studenoga 1832. , ponovno prilikom imenovanja za potkapetana Kraljevstva, Juraj Rukavina Vidovgradski također je na hrvatskom jeziku zahvalio Saboru i banu Franji Vla?i?u na novoj du?nosti. ^[20]

Između dva svjetska rata [ uredi | uredi kod ]

Na sjednici 29. listopada 1918. Hrvatski sabor je jednoglasno donio sljede?e odluke, da : Hrvatski dr?avni sabor na temelju potpunog prava narodnog samoodređenja, koje je danas priznato od svih zara?enih vlasti, stvara ovaj zaklju?ak: Raskidaju se sve dr?avnopravne veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s kraljevinom Ugarskom i carevinom Austrijom. Da ?e sveop?a narodna ustavotvorna skup?tina svega ujedinjenoga naroda SHS odlu?iti unaprijed određenom kvalificiranom ve?inom, koja ?e u potpunosti za?tititi od svakog majoriziranja, o kona?noj formi vladavine, kao i unutra?njem dr?avnom ustrojstvu na?e dr?ave, utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba. Na to je Hrvatski sabor priznao zagreba?kom Narodnom vije?u Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu vlast.

Time je ova sve?ana, povijesna sjednica zavr?ena i zaklju?eno je, "naredna (sjednica) da se odr?i u vrijeme, kada to potrebe uzi?tu". Dakle, sjednicom 29. X. 1918. Hrvatski sabor nije prestao opstojati, nego je i dalje ostao predstavnikom i nosiocem hrvatske dr?avnosti. Tvorci ujedinjenja nisu se usuđivali sazvati Hrvatski sabor da to odobri (po?to je va?an akt) iako je taj postojao i bio raspu?ten tek 28. studenoga 1920. Srpska narodna skup?tina je odobrila ujedinjenje mjesec dana nakon raspu?tanja Hrvatskog sabora, 29. prosinca 1920. ^[21]

Sabor postoji u unitaristi?ki uređenoj Prvoj Jugoslaviji , dok ga kralj slu?beno nije raspustio 30. studenog 1920. godine. Nakon Sporazuma Cvetkovi?-Ma?ek i stvaranja Banovine Hrvatske , bilo je predviđeno da se raspi?u izbori i ponovo konstituira Sabor, ali zbog izvanrednih okolnosti i politi?kih natezanja 1939. ? 1941. to nije provedeno do Travanjskog rata .

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

U Nezavisnoj Dr?avi Hrvatskoj zabranjene su sve stranke, nisu postojali izbori ni birano zaknodavno tijelo. Sve zakonske odredbe donosio je i vladu postavljao poglavnik Ante Paveli? . Godine 1942. sazvano je reprezentativno savjetodavno tijelo nazvano Hrvatski dr?avni sabor koje se sastalo manje od 5 puta.

Nasuprot postojanju NDH, Narodnooslobodila?ki pokret osniva godine 1943. Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH). ZAVNOH obnavlja dr?avnost Hrvatske, ali ne samostalne: progla?ava da je Hrvatska federalna dr?ava u sastavu Demokratske federativne Jugoslavije .

Sabor SRH 1945. ? 1990. godine [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Sabor SR Hrvatske

Godine 1945. ZAVNOH mijenja ime u Hrvatski narodni sabor. Nakon dono?enja novog ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije godine 1946. Hrvatska se uspostavlja kao Narodna Republika Hrvatska . Prema prvom Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. godine Sabor je bio jednodomno tijelo, ustavni zakon iz 1953. definira dva doma: Republi?ko vije?e i Vije?e proizvođa?a, po Ustavu iz 1963. godine Sabor ?ini pet (5) vije?a:

• Republi?ko vije?e
• Privredno vije?e
• Prosvjetno-kulturno vije?e
• Socijalno-zdravstveno vije?e
• Organizaciono-politi?ko vije?e

Ustavni amandmani iz 1971. uvode Predsjedni?tvo Sabora SRH koje (uz ostale du?nosti) predstavlja Republiku Hrvatsku u inozemstvu. ^[22] Ustav iz 1974. ukida dva vije?a, te sad Sabor ?ini Vije?e udru?enog rada sa 160 zastupnika, Vije?e op?ina te Dru?tveno-politi?ko vije?e s 80 zastupnika. Iako je u razdoblju od 1947. do 1990. godine u svim ustavnim tekstovima ozna?avan kao najvi?e tijelo dr?avne vlasti, Sabor to prakti?no nije bio, nego je stvarna vlast tada?njega jednostrana?koga sustava bila koncentrirana u Centralnom komitetu (Komunisti?ke partije) Saveza komunista Hrvatske i njegovom Predsjedni?tvu. ^[23]

Po?etkom 1990., nakon odluke Kongresa Saveza komunista Hrvatske (SKH), donesene su promjene zakona o izborima i zakona o dru?tvenim organizacijama i udru?enjima građana, te jo? neke zakonske promjene i uredbe, kojima su omogu?eni slobodni izbori. Na izborima, odr?anim 22. travnja i 6. svibnja 1990., ve?inu mandata osvaja Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Novi sabor konstituira se 30. svibnja 1990. U srpnju 1990. amandmanom na Ustav SRH mijenja ime dr?ave odbacivanjem pridjeva "socijalisti?ka", donosi u prosincu 1990. novi demokratski Ustav te 25. lipnja 1991. donosi odluku o osamostaljenju, koja nakon međunarodnih pritisaka biva "zamrznuta" i kona?no stupa na snagu 8. listopada. Tako postoji pravni i politi?ki kontinuitet Sabora, pa i hrvatske dr?ave (koja nije "stvorena" 1991. , nego se te godine osamostalila). Preambula ili izvori?ne osnove Ustava iz 1990., opisuje dr?avnopravne tradicije hrvatskoga naroda i njegovu dr?avnost u razli?itim dr?avnopravnim ustrojima. Preambula nije dio normativnopravnoga teksta.

Poslije 1990. godine [ uredi | uredi kod ]

Prvi demokratski vi?estrana?ki izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. godine.

Temeljem Ustava iz iste godine Sabor Republike Hrvatske (kako je prvotno bio naziv za Hrvatski sabor, uveden jo? amandmanima na Ustav SR Hrvatske 1990. godine) imao je dva doma: Zastupni?ki dom i ?upanijski dom . Sabor je jo? do 1992. zadr?ao sustav od prije definirana tri vije?a, a 1993. ustanovljen je ?upanijski dom kao regionalno predstavni?tvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljena svaka ?upanija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake ?upanije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za ?upanijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine.

Sabor je do danas mijenjao naziv jo? dva puta: 1997. postaje Hrvatski dr?avni sabor (pri tom ne treba mije?ati naziv s Hrvatskim dr?avnim saborom koji je postojao za vrijeme NDH ), a 2000. Hrvatski sabor . Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je ?upanijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (biv?i "Zastupni?ki dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor"). ^[24]

Sazivi Zastupni?kog doma ^*

^* Ustavnim promjenama 2001. ukida se ?upanijski dom te Zastupni?ki dom postaje jednostavno Hrvatski sabor

v  • u Politi?ke stranke u Hrvatskom saboru ( 10. saziv ) Vlada HDZ ? SDSS Potpora vladi HDSSB ? HDS ? HNS ? HSLS ? NS-R Oporba SDP ? SD ? DP ? MOST ? Mo?emo! ? Suverenisti ? IDS ? HSS ? Fokus ? GLAS ? HSU ? Centar ? IP ? NL ? RF ? OiP

Sazivi ?upanijskog doma - ukinut ustavnim promjenama 2001. godine

Zastupnici [ uredi | uredi kod ]

Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od ?etiri godine . Trajanje mandata zastupnicima mo?e se zakonom produ?iti samo u slu?aju rata ili u slu?ajevima neposredne ugro?enosti neovisnosti i jedinstvenosti dr?ave, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne mo?e normalno funkcionirati. Danom po?etka obna?anja zastupni?ke du?nosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika po?inje obna?ati zastupni?ku du?nost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem prisege.

Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezuju?i mandat. To u prvom redu zna?i da oni glasuju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to zna?i da njihov mandat ne pripada stranci kojoj pripadaju.

Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasit da zastupni?ki imunitet nije povlastica zastupnika, ve? sredstvo za osiguranje neovisnog djelovanja predstavni?kog tijela. Postoje dva oblika zastupni?kog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne mo?e biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili ka?njen za izra?eno mi?ljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru ( imunitet neodgovornosti ). Zastupnik ne mo?e biti pritvoren niti se protiv njega mo?e pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik mo?e biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zate?en da vr?i ka?njivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju du?em od pet godina. O takvom se slu?aju izvje??uje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik li?i slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlu?uje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time ?to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor ( imunitet nepovredivosti ).

Zastupnik ima prava i du?nosti:

• sudjelovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasovati,
• podnositi prijedloge i postavljati pitanja,
• postavljati pitanja predsjedniku Vlade i ?lanovima Vlade ,
• sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je ?lan i glasovati,
• prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor,
• na stalnu nov?anu naknadu te na naknadu određenih materijalnih tro?kova.

Zastupniku miruje zastupni?ki mandat za vrijeme dok obna?a du?nost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupni?kom du?no??u ( inkopatibilnost , npr. naj?e??i je primjer ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupni?ki mandat u mirovanje.

Zastupniku prestaje zastupni?ki mandat:

• ako podnese ostavku,
• ako mu je pravomo?nom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,
• ako je pravomo?nom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju du?em od 6 mjeseci,
• smr?u.

Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora.

Vidi također i: Izbori zastupnika u Hrvatski sabor

Konstituiranje [ uredi | uredi kod ]

Nakon odr?anih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru ( parlamentarni izbori ) i progla?enja pravomo?nih kona?nih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituiraju?u sjednicu saziva Predsjednik Republike Hrvatske . Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se odr?ati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.

Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazo?na ve?ina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom.

Na konstituiraju?oj sjednici Sabor bira također i Mandatno-imunitetno povjerenstvo . Mandatno-imunitetno povjerenstvo na konstituiraju?oj sjednici podnosi izvje??e Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupni?ku du?nost, o imenima zastupnika koji obna?aju du?nost nespojivu sa zastupni?kom du?no??u pa im zastupni?ki mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih po?inju obna?ati zastupni?ku du?nost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prija?njeg saziva) 24 sata prije po?etka konstituiraju?e sjednice. Na konstituiraju?oj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, nazo?ni su zamjenici zastupnika. Sabor zaklju?kom prihva?a izvje??e Mandatno-imunitetnog povjerenstva.

Nakon ?to Sabor prihvati izvje??e Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima zastupnici daju prisegu.

Ustrojstvo [ uredi | uredi kod ]

Unutarnje ustrojstvo i na?in rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom.

Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika.

Predsjednik Sabora obi?no je iz redova parlamentarne ve?ine. Predsjednik Sabora:

• predstavlja Hrvatski sabor,
• saziva i predsjeda sjednicama Sabora,
• upu?uje prijedloge ovla?tenih predlagatelja u propisani postupak,
• predla?e dnevni red sjednice Sabora,
• brine se o postupku dono?enja zakona i drugih akata,
• usklađuje rad radnih tijela,
• potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor,
• upu?uje donesene zakone Predsjedniku Republike radi progla?enja,
• brine o odnosima Sabora i Vlade,
• supotpisuje rje?enje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju ?lanova Vlade,
• prihva?a se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora,
• odobrava, vode?i ra?una o raspolo?ivim sredstvima, putovanja zastupnika izvan dr?ave kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upu?en od neke dr?avne ili inozemne organizacije,
• usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,
• na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavni?kim tijelima i organizacijama,
• određuje sastav privremenog izaslanstva u slu?aju kad je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Sabora,
• određuje predstavnike Sabora u sve?anim i drugim prigodama,
• na prijedlog tajnika Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stru?ne slu?be Sabora,
• brine se o za?titi prava i o ispunjavanju du?nosti zastupnika,
• prima prisege izabranih i imenovanih du?nosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom,

Potpredsjednici Sabora poma?u u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti.

Predsjednik i potpredsjednici Sabora ?ine Predsjedni?tvo Sabora . Na sjednice predsjedni?tva mogu se potvati tajnik Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika.

Klubovi zastupnika [ uredi | uredi kod ]

Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati:

• politi?ka stranka koja ima najmanje tri zastupnika,
• dvije ili vi?e politi?kih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika,
• najmanje tri nezavisna zastupnika,
• zastupnici iz reda nacionalnih manjina.

Zastupnik mo?e biti ?lan samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina mo?e biti i ?lan kluba stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak.

Radna tijela [ uredi | uredi kod ]

Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva .

U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za dono?enje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Radno tijelo prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela ?iji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu. Radno tijelo raspravlja o izvje??ima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajali?te, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvje??uje Sabor.

Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj ?lanova iz reda zastupnika.

Sabor ima 25 radnih tijela, a to su:

- Odbor za Ustav,

- Poslovnik i politi?ki sustav,

- Odbor za zakonodavstvo,

- Odbor za vanjsku politiku,

- Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,

- Odbor za financije i dr?avni prora?un,

- Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,

- Odbor za turizam,

- Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,

- Odbor za pravosuđe,

- Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,

- Odbor za obitelj, mlade? i ?port,

- Odbor za useljeni?tvo,

- Odbor za ratne veterane,

- Odbor za prostorno uređenje i za?titu okoli?a,

- Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,

- Odbor za poljoprivredu i ?umarstvo,

- Odbor za pomorstvo, promet i veze,

- Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,

- Odbor za predstavke i pritu?be,

- Odbor za međuparlamentarnu suradnju,

- Odbor za europske integracije,

- Odbor za informiranje, informatizaciju i medije,

- Odbor za ravnopravnost spolova,

- Odbor za lokalnu i podru?nu (regionalnu) samoupravu,

- Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

Hrvatski sabor mo?e osnivati istra?na povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istra?nog povjerenstva bira ve?ina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.

Tajni?tvo i Stru?na slu?ba [ uredi | uredi kod ]

Na ?elu Tajni?tva i Stru?ne slu?be Sabora nalazi se tajnik Sabora. Tajnika te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od ?etiri godine, odnosno razrje?uje du?nosti, Sabor na prijedlog Predsjedni?tva Sabora.

Tajnik Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedni?tvo Sabora. Vodi Stru?nu slu?bu Sabora i upravlja njezinim radom. Stru?nu slu?bu ?ine:

• Slu?ba za pripremu i obradu sjednica Sabora
• Slu?ba za pripremu akata Sabora za objavu
• Slu?ba za radno-pravne poslove
• Slu?ba za odnose s javno??u
• Informacijsko-dokumentacijske slu?ba, istra?ivanja i informacijske mre?e
• Knji?nica
• Internet redakcija i
• Stra?a.

Također su ustrojeni i Uredu predsjednika Sabora, Uredima potpredsjednika Sabora te Uredu za protokol Sabora.

Temeljne ovlasti [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski sabor:

• odlu?uje o dono?enju i promjeni Ustava,
• donosi zakone,
• donosi dr?avni prora?un,
• odlu?uje o ratu i miru,
• donosi akte kojima izra?ava politiku Hrvatskoga sabora,
• donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
• odlu?uje o promjeni granica Republike Hrvatske,
• raspisuje referendum,
• obavlja izbore, imenovanja i razrje?enja, u skladu s Ustavom i zakonom,
• nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih du?nosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
• daje amnestiju za kaznena djela,
• obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Sjednice [ uredi | uredi kod ]

Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora odr?avaju se jednom mjese?no, a ako je to potrebno i ?e??e.

Dnevni red sjednice Sabora predla?e predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na po?etku sjednice.

Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili sprije?en, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora.

Akti Sabora [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski sabor donosi:

• Ustav,
• zakone,
• dr?avni prora?un,
• odluke,
• deklaracije,
• rezolucije,
• povelje,
• preporuke
• zaklju?ke,
• poslovnik o svom radu,
• daje vjerodostojna tuma?enja zakona.

Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tuma?enje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrje?enju i opozivu du?nosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupni?ke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u Narodnim novinama .

Zakonodavni postupak [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Zakonodavni postupak u Republici Hrvatskoj

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak dono?enja zakona pokre?e se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora.

Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo.

Prvo ?itanje [ uredi | uredi kod ]

Prvo ?itanje zakona je prvi dio u postupku dono?enja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo ?itanje zakona obuhva?a uvodno izlaganje predlagatelja, op?u raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uklju?uje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajali?tima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te dono?enje zaklju?ka o potrebi dono?enja zakona.

Na osnovi zaklju?ka Sabora o prihva?anju prijedloga zakona, predlagatelj ?e sa?initi kona?ni prijedlog zakona, odnosno kona?ni prijedlog zakona sa?init ?e drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Kona?ni prijedlog zakona predlagatelj je du?an podnijeti u roku od ?est mjeseci od dana prihva?anja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen.

Drugo ?itanje [ uredi | uredi kod ]

Drugo ?itanje zakona je drugi dio u postupku dono?enja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo ?itanje zakona obuhva?a raspravu o tekstu kona?nog prijedloga zakona, stajali?tima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlu?ivanje o amandmanima i dono?enje zakona.

Nakon provedene rasprave i odlu?ivanja o amandmanima, zaklju?uje se rasprava i odlu?uje se o dono?enju zakona.

Tre?e ?itanje [ uredi | uredi kod ]

Tre?e ?itanje zakona je poseban dio u postupku dono?enja zakona. Tre?e ?itanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slu?ajevima kada je na tekst kona?nog prijedloga zakona podnesen ve?i broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadr?aj kona?nog prijedloga zakona.

Hitni postupak [ uredi | uredi kod ]

Iznimno, zakon se mo?e donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dr?avni razlozi, odnosno kada je to nu?no radi sprje?avanja ili otklanjanja ve?ih poreme?aja u gospodarstvu. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo ?itanje zakona.

Amandmani [ uredi | uredi kod ]

Prijedlog za izmjenu ili dopunu kona?nog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazlo?enjem. Pravo podno?enja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada.

Dono?enje odluka [ uredi | uredi kod ]

Ustav RH predviđa tri na?ina dono?enja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju:

• obi?nom ve?inom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum ozna?ava broj zastupnika koji je potreban nazo?iti glasovanju da bi odluka bila valjana, a to je ve?ina svih zastupnika - 50%+1 )
• dvotre?inskom ve?inom svih zastupnika
• ve?inom glasova svih zastupnika.

Hrvatski sabor donosi odluke ve?inom glasova ako je na sjednici nazo?na ve?ina zastupnika.

Organski zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotre?inskom ve?inom glasova svih zastupnika .

Organski zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i na?in rada dr?avnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podru?ne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi ve?inom glasova svih zastupnika .

Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se ve?inom glasova svih zastupnika.

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke, poimeni?nim ili elektroni?kim glasovanjem. Zastupnici glasuju osobno.

Zastupni?ka pitanja i interpelacija [ uredi | uredi kod ]

Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupni?ka pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom ?lanu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme Aktualnog prijepodneva . Aktualno prijepodne odr?ava se na po?etku svake sjednice Sabora.

Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora mo?e podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog ?lana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od op?eg stajali?ta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike.

Preno?enje djelokruga na izvr?nu vlast [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski sabor mo?e, najvi?e na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i na?in rada dr?avnih tijela i lokalne samouprave.

Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.

Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlu?i druk?ije.

Raspu?tanje Hrvatskog sabora [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski sabor mo?e se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora , ako to odlu?i ve?ina svih zastupnika.

Predsjednik Republike mo?e raspustiti Hrvatski sabor (ujedno i raspisuju?i prijevremene izbore), na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade , a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka ako Hrvatski sabor Vladi na njeno tra?enje ne izglasa povjerenje ili ako u roku od 120 dana od dana predlaganja ne prihvati dr?avni prora?un. Predsjednik Republike raspisuje nove (prijevremene) izbore i nakon ostavke Vlade ili njenog predsjednika ili odluke Sabora o nepovjerenju Vladi (ili njenom predsjedniku) ako se nova Vlada ne mo?e formirati u roku od 30 dana, kao i ako se nova Vlada ne mo?e formirati nakon izbora u ustavno maksimalno utvrđenim rokovima (potencijalno 4 mjeseca od dana povjeravanja mandata za sastav Vlade prvom mandataru od strane Predsjednika Republike).

Aktualni saziv [ uredi | uredi kod ]

Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 2024. godine izborom Gordana Jandrokovi?a za predsjednika Hrvatskog sabora.

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

• Najdulje trajanje sjednice Hrvatskoga sabora na određenu temu zapo?elo je nekoliko minuta prije pono?i s 1. na 2. o?ujka 2018. godine. Sjednica Sabora trajala je cijelu no? te je zavr?ila oko 16:30 sati toga dana ?ime je sru?en dosada?nji rekord koji je bio trajanje rasprave do 3:25 sati ujutro. Tema o kojoj su zastupnici raspravljali bila je Prijedlog izmjena Poslovnika Hrvatskog Sabora. Tijekom no?noga zasjedanja i odugovla?enja među strankama bilo je prisutno po nekoliko zastupnika Mosta nezavisnih lista , HDZ-a , ?ivog zida , SDP-a i GLAS-a dok su Sjednice vodili Milijan Brki? i ?eljko Reiner iz HDZ-a . ^[27]
• Dana 26. sije?nja 2023. odr?an je okrugli stol i susret predstavnika svih kr??anskih zajednica u Hrvatskoj, zalaganjem zastupnika Martina Mileti?a, prvi takav događaj od 1991. Sli?ni susreti događali su se vi?e puta od 1979. do 1991., o ?emu svjedo?e zapisi iz saborskoga arhiva. ^[28]

Unutarnje poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Popis predsjednika Hrvatskog sabora
• Hrvatski sabor 1848.
• Pu?ki pravobranitelj u Hrvatskoj - ovla?tenik Hrvatskoga sabora
• Drugi saziv Hrvatskog sabora
• Tre?i saziv Hrvatskog sabora
• ?etvrti saziv Hrvatskog sabora
• Peti saziv Hrvatskog sabora
• ?esti saziv Hrvatskog sabora
• Sedmi saziv Hrvatskog sabora
• Osmi saziv Hrvatskog sabora
• Deveti saziv Hrvatskog sabora

Izvori [ uredi | uredi kod ]

20. http://www.vecernji.hr/hrvatska/predsjednica-kolinda-grabar-kitarovic-od-9-sati-drzi-konzultacije-s-predstavnicima-klubova-i-zastupnicima-1092884

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Hrvatski sabor

• Slu?bene stranice Hrvatskog sabora
• Prijenos plenarnih sjednica Hrvatskog sabora

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

v  • u Predsjednici Hrvatskog sabora od 1990. do danas Predsjednici sabora ?arko Domljan ( 1. saziv ) ? Stjepan Mesi? / Nedjeljko Mihanovi? ( 2. saziv ) ? Vlatko Pavleti? ( 3. saziv ) ? Zlatko Tom?i? ( 4. saziv ) ? Vladimir ?eks ( 5. saziv ) ? Luka Bebi? ( 6. saziv ) ? Boris ?prem / Josip Leko ( 7. saziv ) ? ?eljko Reiner ( 8. saziv ) ? Bo?o Petrov / Gordan Jandrokovi? ( 9. saziv ) ? Gordan Jandrokovi? ( 10. saziv i 11. saziv ) Predsjednici ?upanijskog doma Hrvatskog sabora (ukinut ustavnim promjenama 2001. godine) Josip Manoli? / Katica Ivani?evi? (1. saziv) ? Katica Ivani?evi? (2. saziv)

v  • u Hrvatska povijest Hrvatska prije Hrvata ? rana povijest Hrvata ? Primorska Hrvatska ? Panonska Hrvatska ? Hrvatsko Kraljevstvo ? Neretvanska kne?evina ? Zahumlje ? Travunija ? Istarska marka ? Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo ? Dubrova?ka Republika ? Kraljevina Hrvatska u Habsbur?koj monarhiji ? Međimurje pod ugarskom vla??u ? Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ? Dr?ava Slovenaca, Hrvata i Srba ? Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji ? Banovina Hrvatska ? Drugi svjetski rat ? Nezavisna Dr?ava Hrvatska ? Socijalisti?ka Republika Hrvatska ? Referendum o hrvatskoj samostalnosti ? Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske ? Međunarodno priznanje Hrvatske ? Domovinski rat ? Hrvatska u Sjevernoatlantskom savezu ? Hrvatska u Europskoj uniji ? Hrvatska i euro zemljopis flora ? jezera ? klima ? krajnje zemljopisne to?ke ? minska polja ? nacionalni parkovi i parkovi prirode ? otoci ? paleontolo?ka nalazi?ta i pronađeni organizmi ? planine ? rijeke ? sisavci ? topografija politika upravna podjela ( ?upanije ? gradovi ? op?ine ) ? izbori ? ljudska prava ? međunarodni odnosi ? oru?ane snage ? policija ? politi?ke stranke ? Predsjednik RH ( inauguracija ) ? Sabor ? sigurnosno-obavje?tajni sustav ? sudbena vlast ? Ustav ? Vlada ( Predsjednik Vlade ) gospodarstvo energetika ? HGK ? HRK ? HNB ? porezni sustav ? industrija ? izumi ? Izvorno hrvatsko ? pretvorba i privatizacija ? promet ? telekomunikacije ? turizam ? Zagreba?ka burza ? znanost dru?tvo etni?ke skupine ? HAZU ? Hrvati ? Hrvatski Crveni kri? ? iseljeni?tvo ? obrazovanje ? religija ? stanovni?tvo ? zdravstvo ? ?ene kultura arhitektura ? blagdani i spomendani ? glazba ? kuhinja ? Hrvatska na Olimpijskim igrama ? hrvatski jezik ? kinematografija ? knji?evnost ? Ladarice ? LADO ? likovna umjetnost ? Matica hrvatska ? manjinski jezici ? naivna umjetnost ? radijske postaje ? ?port ? televizija ? Zagreba?ka ?kola crtanog filma simboli i identitet grb ? zastava ? narodne no?nje ? pleter ? Lijepa na?a domovino ? odlikovanja i priznanja