≫Sabor≪ preusmjerava ovamo. Za ostala zna?enja pojma Sabor, pogledajte
Sabor (razdvojba)
.
Hrvatski sabor
jednodomno je
zastupni?ko
tijelo
građana
, te nositelj
zakonodavne vlasti
u
Republici Hrvatskoj
. Zgrada Hrvatskoga sabora,
Saborska pala?a
, nalazi se na
Gornjem gradu
u
Zagrebu
. Sabor ima najmanje 100, a najvi?e 160 zastupnika, koji se biraju na osnovu
izravnog
i jednakog
bira?kog prava
tajnim glasovanjem na razdoblje od ?etiri godine. 140 zastupnika se bira po
izbornim jedinicama
, 3 zastupni?ka mjesta ?ine
dijaspora
i
Hrvati Bosne i Hercegovine
, te osam mjesta ?ine
nacionalne manjine
. Saborom predsjedava predsjednik, kojemu poma?e najmanje jedan dopredsjednik (obi?no ?etiri ili pet zamjenika).
[1]
Ovlasti Sabora definirane su
Ustavom
i uklju?uju: određivanje
gospodarskih
, pravnih i politi?kih odnosa u Hrvatskoj, o?uvanje i kori?tenje njezine ba?tine te sklapanje saveza. Sabor ima pravo upu?ivanja
Oru?anih snaga RH
u inozemstvo, a mo?e ograni?iti neka ustavna prava i slobode u ratnom vremenu ili u slu?aju neminovnog rata ili
elementarnih nepogoda
. Sabor mijenja granice Hrvatske ili Ustava, donosi
zakone
, donosi
dr?avni prora?un
, objavljuje rat i odlu?uje o prekidu neprijateljstava, donosi saborske rezolucije i podzakonske akte, donosi dugoro?ne strategije
nacionalne sigurnosti
i obrane, provodi civilni nadzor nad oru?anim snagama i sigurnosnim slu?bama, raspisuje
referendume
, provodi izbore i imenovanja u skladu s Ustavom i va?e?im zakonodavstvom, nadzire rad
Vlade
i drugih dr?avnih slu?bi nadle?nih Saboru, daje
amnestiju
za kaznena djela i obavlja druge du?nosti određene Ustavom.
[2]
Prema
Ustavu Republike Hrvatske
, Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja:
Izvan razdoblja redovnoga zasjedanja, Sabor mo?e zasjedati i izvanredno na zahtjev
Predsjednika Republike
,
Vlade
ili ve?ine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora mo?e uz prethodno pribavljeno mi?ljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. Na po?etku svakog redovitog zasjedanja Sabora izvodi se
himna
Republike Hrvatske: "
Lijepa na?a domovino
". Ako Sabor ne odredi druk?ije, sjednice Sabora traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda osam dana prije odr?avanja sjednice. Dnevni red sjednice Sabora predla?e predsjednik Sabora. Na predlo?eni dnevni red, koji je upu?en uz poziv za sjednicu, mogu?e je podnijeti pisani prigovor, najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Hrvatskoga sabora. Ako sjednica Sabora traje dulje od jednog dana, predsjednik Sabora mo?e naknadno predlo?iti da se dnevni red dopuni novim temama, a du?an je to u?initi na tra?enje jedne tre?ine ukupnog broja zastupnika.
[3]
Po?etci i protosabori u ranom srednjem vijeku
[
uredi
|
uredi kod
]
Nema dovoljno sa?uvanih povijesnih vrela iz vremena
ranoga srednjeg vijeka
na osnovu kojih bi pouzdano mogli potvrditi postojanje institucije sabora na prostoru od
Drave
do
Jadrana
. Skupovi na kojima su se okupljali predstavnici svjetovne i crkvene vlasti da bi raspravljali o va?nim pitanjima odr?avani su rijetko, uglavnom u iznimnim situacijama.
Ri?anski placit
iz
804.
godine svjedo?i o rje?avanju sporova između
romanskog stanovni?tva
i
hrvatskih do?ljaka
, te o drugim pitanjima poput pla?anja poreza, uređenju posjeda i sli?no. Iz
frana?kih
je izvora poznato da
Borninog
ne?aka
Vladislava
(o. 821. ? 835.) za
kneza
Dalmacije
i
Liburnije
821.
godine bira "narod", a izbor potvrđuje car
Ludovik I. Pobo?ni
. Pritom treba imati na umu da je "narod" u ovom slu?aju ozna?avao uzak krug odli?nika, a ne cjelokupno stanovni?tvo.
[4]
[5]
Mo?e se pretpostaviti da su se saborovanja u nekom obliku odr?avala i onda kada je knez
Trpimir
(o. 845. ? 864.) potvrdio i darovao posjede
splitskom nadbiskupu
ili kada je njegov sin
Muncimir
(892. ? 910.) presuđivao u sporu između splitskog nadbiskupa i
ninskog biskupa
, ali sastav tih najranijih sabora nije nam dovoljno poznat, iako je zasigurno da su uz
?upane
i dvorske dostojanstvenike, saborima prisustvovali i istaknutiji ratnici te predstavnici kr??anske Crkve.
[6]
U
Splitu
su
925.
,
928.
i
1060.
godine odr?ani
crkveni sabori
na kojima su raspravljana razli?ita crkvena pitanja. Krunidbe hrvatskih kraljeva također su bile prilike da se na jednom mjestu okupi ve?i broj crkvenih i svjetovnih odli?nika i da se raspravlja o va?nim pitanjima. U tim prigodama, hrvatski kraljevi su potvrđivali privilegije Crkvi i davali joj donacije, te su se donosile odluke o raznim aspektima svakodnevnog ?ivota, npr. o regulaciji bra?nih odnosa, za?titi udovica i siro?adi, suzbijanju trgovine ljudima i sli?no. Uređivali su se i odnosi sa stranim vladarima. Na temelju podataka sa?uvanih u zavjernici kralja
Zvonimira
(
1075.
) poznato je da papa hrvatskom vladaru preko poslanika predaje znakove kraljevske vlasti, a hrvatski kralj postaje papinski vazal.
[7]
Poznat je i krunidbeni sabor kralja
Stjepana II.
(1089. ? 1091.) koji se odr?ao u
?ibeniku
, a na kojem su sudjelovali "svi plemi?i kraljevstva", a va?an je bio i sabor iz
1102.
u
Biogradu
, na kojem je hrvatsko plemstvo izabralo i okrunilo mađarskog kralja
Kolomana
za
kralja Hrvatske i Dalmacije
.
[8]
Hrvatski i slavonski sabori u razvijenom srednjem vijeku
[
uredi
|
uredi kod
]
Budu?i da je kraljevstvo od druge polovice
13. stolje?a
bilo razdijeljeno na dvije upravne jedinice (dukat Slavonija i kraljevina Hrvatska i Dalmacija), postojala su dva zasebna sabora:
slavonski
i
hrvatski
. U
Zagrebu
je
19. travnja
1273.
godine. odr?an prvi poznati
sabor
, sa sa?uvanim zapisnikom i zaklju?cima. Tada je utvrđen i naziv sabora: "Op?i sabor ?itave kraljevine Slavonije" (
Congregatio Regni tocius Sclavonie generalis
), a njegove se odluke nazivaju
statuta et constitutiones
(odredbe sa zakonskom snagom). Odluke Sabora svojim pe?atom potkrepljivao je
ban
.
[9]
Na tom saboru sudjelovali su predstavnici
Zagreba?ke
,
Vara?dinske
,
Kri?eva?ke
i
Viroviti?ke ?upanije
, a sastajao se ponajvi?e u
Kri?evcima
, Zagrebu i
?azmi
.
[10]
Hrvatski sabor (
Congregatio regnorum Dalmatiae et Croatiae generalis
) u izvorima se prvi put pouzdano javlja oko
1350.
godine. Tada je kod sela
Podbri?ane
, koje se nalazilo ju?no od
Benkovca
u Lu?koj ?upaniji, odr?ana skup?tina (
congregatio
) na kojoj je plemenu Virevi?a potvrđena pripadnost
instituciji dvanaest plemena
(
Nobiles duodecim generationum regni Croatie
).
[11]
Hrvatski sabor sastajao se u
Kninu
,
Ninu
i
Biha?u
, a kasnije u
Topuskom
i u Rip?u kraj Biha?a. Saborima je predsjedao redovito
herceg
ili
ban
, a ponekad i
kralj
(kralj
?igmund
sudjelovao je na
krvavom kri?eva?kom saboru
1397.
godine, na kojem su ubijeni hrvatski ban
Stjepan Lackovi?
i kralju suprotstavljeni plemi?i,
Matija? Korvin
je predsjedao saborima u Kri?evcima
1466.
i u Zagrebu
1481.
godine, a
Vladislav II.
saboru u
Virovitici
1495.
godine).
[12]
Dva sabora su uglavnom funkcionirala odvojeno, a zajedno su vije?ala samo u osobito va?nim prilikama. Slavonski sabor je
1515.
odbio pomo? banu
Petru Berislavi?u
za obranu prostora ju?no od
Velebita
uz obrazlo?enje da su slavonski stale?i ?po starom obi?aju du?ni braniti samo svoju kraljevinu,“ dakle Slavoniju, ali ne i Hrvatsku. S druge strane, slavonski je sabor birao svoje predstavnike na ugarski sabor, ?to hrvatski sabor nije ?inio. Takav odnos je u potpunosti kuliminirao po?etkom
1527.
godine kada je
hrvatski sabor u Cetinu
samostalno izabrao
Ferdinanda Habsbur?kog
za hrvatskog kralja, a slavonski u Dubravi
Ivana Zapolju
.
Ujedinjeni Hrvatsko-dalmatinsko-slavonski sabor u ranom novom vijeku
[
uredi
|
uredi kod
]
Zbog
osmanske
invazije po?eo se su?avati politi?ki i geografski prostor Kraljevine Hrvatske i Dalmacije, zbog ?ega se stanovni?tvo i plemstvo po?elo povla?iti prema sjeveru na prostor Kraljevine Slavonije. Zbog potrebe koordinirane obrane hrvatskih zemalja, po?inju se u?estalo zajedni?ki sastajati hrvatski i slavonski sabor (prvi zajedni?ki sabor pod
habsbur?kom
vla??u, sastao se u Zagrebu
1533.
godine pod predsjedanjem zajedni?kog bana).
[13]
Od
1558.
godine zasjedaju hrvatski i slavonski sabor isklju?ivo zajedno. Od
1681.
godine puni je naziv, "Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" (
Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae
), a taj se naziv zadr?ao do
1918.
godine.
Posebno zna?ajan bio je hrvatski sabor koji se sastao
9. o?ujka
1712.
godine na poziv
zagreba?kog biskupa
, grofa
Emerika Eszterhazyja
, a na kojemu je hrvatsko plemstvo donijelo
Hrvatsku pragmati?nu sankciju
, kojom su, neovisno o Ugarskoj, priznali nasljedno pravo na krunu ?enskim ?lanovima dinastije Habsburg, ?ime je jasno izra?eno da dr?avna zajednica između Hrvatske i Ugarske postoji samo dok ih ve?e zajedni?ki vladar. Kralj
Karlo III.
(1711. ? 1740.) prihvatio je hrvatski dekret i zauzvrat potvrdio i zajam?io u svoje ime i u ime svojih nasljednika da ?e se po?tovati izvr?avati prava i privilegiji hrvatskog kraljevstva.
[14]
Politi?ko djelovanje sabora u 18. i 19. stolje?u
[
uredi
|
uredi kod
]
Godine
1739.
, stra?na je
kuga
harala
Moslavinom
u vlastelinstvu grofova Erdody, koje je bilo pod banskom jurisdikcijom. U sedam je mjeseci preminulo oko 4500 ljudi. Na Hrvatskom saboru u
Vara?dinu
, u prosincu 1739. odlu?eno je, da se u
Ludbregu
izgradi
kapela
, ako
Svevi?nji
zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Kuga je prestala, ali zavjet nije odmah u?injen, vjerojatno iz objektivnih razloga i s vremenom je pao u zaborav. Ispunjen je tek
1996.
godine, kada je sagrađeno
Sveti?te Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu
.
Za vrijeme vladavine kralja
Josipa II.
(1780. ? 1790.), mađarski je nacionalizam po?eo prijetiti pravima i povlasticama
Kraljevine Hrvatske i Slavonije
. Nesvjesno politi?ke situacije, ali i upla?eno nametanjem
dvorskog apsolutizma
i
germanizacije
, hrvatsko plemstvo je na saboru
1790.
godine podvrgnulo Hrvatsku ugarskoj vladi, ?to je mađarska strana iskoristila na po?unskom saboru kako bi nametnula
mađarski jezik
u hrvatske ?kole.
[15]
Godine 1815. car i kralj
Franjo II.
(1792. ? 1835.) obnovio je
apsolutizam
i obustavio rad hrvatskog sabora, a rad sabora obnovljen je tek nakon pada apsolutizma
1825.
godine.
Na hrvatskom saboru sazvanom za
22. kolovoza
1825.
godine u Zagrebu, hrvatski poslanici za zajedni?ki sabor u
Po?unu
rebali su tra?iti sjedinjenje Dalmacije i
Vojne krajine
s Hrvatskom i da ubudu?e tri slavonske ?upanije pla?aju porez kao hrvatske, jer pripadaju banskoj vlasti. Hrvatski poslanici na saboru u Po?unu uspjeli su obraniti
latinski jezik
kao slu?beni za Hrvatsku pred pritiskom Mađara da se za slu?beni u upravi i ?kolstvu u Hrvatskoj uvede mađarski jezik. Međutim, ve? je hrvatski sabor odr?an
1830.
godine prihvatio zakon o obaveznom u?enju mađarskog jezika u hrvatskim ?kolama.
[16]
Godine
1847.
sastao se posljednji hrvatski stale?ki sabor na kojem je hrvatski jezik progla?en slu?benim jezikom u Hrvatskoj, umjesto latinskog jezika.
[17]
Hrvatski sabor iz 1848. godine
bio je prvi predstavni?ki sabor ?iji su poslanici birani putem izbora. Tijekom
lipnja
i
srpnja
1848. godine revolucionarni Sabor donio je niz dalekose?nih odluka, poput one o ukidanju kmetstva, ujedinjenju Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, po?tovanju građanskih sloboda i potvrdu odluke bana
Jela?i?a
o prekidu odnosa s Ugarskom.
Prvi govor(i) na hrvatskom jeziku u 19. stolje?u
[
uredi
|
uredi kod
]
Pojava
hrvatskog narodnog preporoda
u prvoj polovici
19. stolje?a
ozna?ila je novo doba u djelovanju hrvatskog sabora. Prije prvog cjelovitog govora na hrvatskom jeziku, kojeg je
2. svibnja
1843.
godine odr?ao zastupnik
Ivan Kukuljevi? Sakcinski
, hrvatski je jezik javno govoren u ?ak dvije prigode.
[18]
Tako je
19. sije?nja
1809.
godine barun
Vinko Kne?evi?
prilikom imenovanja za potkapetana
Kraljevine Hrvatske
zahvalio govorom na
hrvatskom jeziku
?ime je postao prva osoba koja je javno progovorila hrvatski u Hrvatskom saboru u novijoj povijesti.
[19]
Ne?to vi?e od dva desetlje?a kasnije
11. studenoga
1832.
, ponovno prilikom imenovanja za potkapetana Kraljevstva,
Juraj Rukavina Vidovgradski
također je na hrvatskom jeziku zahvalio Saboru i banu
Franji Vla?i?u
na novoj du?nosti.
[20]
Između dva svjetska rata
[
uredi
|
uredi kod
]
Na sjednici 29. listopada 1918. Hrvatski sabor je jednoglasno donio sljede?e odluke, da : Hrvatski dr?avni sabor na temelju potpunog prava narodnog samoodređenja, koje je danas priznato od svih zara?enih vlasti, stvara ovaj zaklju?ak: Raskidaju se sve dr?avnopravne veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s kraljevinom Ugarskom i carevinom Austrijom. Da ?e sveop?a narodna ustavotvorna skup?tina svega ujedinjenoga naroda SHS odlu?iti unaprijed određenom kvalificiranom ve?inom, koja ?e u potpunosti za?tititi od svakog majoriziranja, o kona?noj formi vladavine, kao i unutra?njem dr?avnom ustrojstvu na?e dr?ave, utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba. Na to je Hrvatski sabor priznao zagreba?kom Narodnom vije?u Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu vlast.
Time je ova sve?ana, povijesna sjednica zavr?ena i zaklju?eno je, "naredna (sjednica) da se odr?i u vrijeme, kada to potrebe uzi?tu". Dakle, sjednicom 29. X. 1918. Hrvatski sabor nije prestao opstojati, nego je i dalje ostao predstavnikom i nosiocem hrvatske dr?avnosti. Tvorci ujedinjenja nisu se usuđivali sazvati Hrvatski sabor da to odobri (po?to je va?an akt) iako je taj postojao i bio raspu?ten tek 28. studenoga 1920. Srpska narodna skup?tina je odobrila ujedinjenje mjesec dana nakon raspu?tanja Hrvatskog sabora, 29. prosinca 1920.
[21]
Sabor postoji u unitaristi?ki uređenoj
Prvoj Jugoslaviji
, dok ga kralj slu?beno nije raspustio
30. studenog
1920.
godine. Nakon
Sporazuma Cvetkovi?-Ma?ek
i stvaranja
Banovine Hrvatske
, bilo je predviđeno da se raspi?u izbori i ponovo konstituira Sabor, ali zbog izvanrednih okolnosti i politi?kih natezanja 1939. ? 1941. to nije provedeno do
Travanjskog rata
.
U
Nezavisnoj Dr?avi Hrvatskoj
zabranjene su sve stranke, nisu postojali izbori ni birano zaknodavno tijelo. Sve zakonske odredbe donosio je i vladu postavljao
poglavnik
Ante Paveli?
. Godine 1942. sazvano je reprezentativno savjetodavno tijelo nazvano
Hrvatski dr?avni sabor
koje se sastalo manje od 5 puta.
Nasuprot postojanju NDH,
Narodnooslobodila?ki pokret
osniva godine 1943.
Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Hrvatske
(ZAVNOH). ZAVNOH obnavlja dr?avnost Hrvatske, ali ne samostalne: progla?ava da je Hrvatska federalna dr?ava u sastavu
Demokratske federativne Jugoslavije
.
Sabor SRH 1945. ? 1990. godine
[
uredi
|
uredi kod
]
Godine 1945. ZAVNOH mijenja ime u Hrvatski narodni sabor. Nakon dono?enja novog ustava
Federativne Narodne Republike Jugoslavije
godine
1946.
Hrvatska se uspostavlja kao
Narodna Republika Hrvatska
. Prema prvom Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947. godine Sabor je bio jednodomno tijelo, ustavni zakon iz 1953. definira dva doma: Republi?ko vije?e i Vije?e proizvođa?a, po Ustavu iz 1963. godine Sabor ?ini pet (5) vije?a:
- Republi?ko vije?e
- Privredno vije?e
- Prosvjetno-kulturno vije?e
- Socijalno-zdravstveno vije?e
- Organizaciono-politi?ko vije?e
Ustavni amandmani iz 1971. uvode Predsjedni?tvo Sabora SRH koje (uz ostale du?nosti) predstavlja Republiku Hrvatsku u inozemstvu.
[22]
Ustav iz 1974. ukida dva vije?a, te sad Sabor ?ini Vije?e udru?enog rada sa 160 zastupnika, Vije?e op?ina te Dru?tveno-politi?ko vije?e s 80 zastupnika.
Iako je u razdoblju od 1947. do 1990. godine u svim ustavnim tekstovima ozna?avan kao najvi?e tijelo dr?avne vlasti, Sabor to prakti?no nije bio, nego je stvarna vlast tada?njega jednostrana?koga sustava bila koncentrirana u Centralnom komitetu (Komunisti?ke partije) Saveza komunista Hrvatske i njegovom Predsjedni?tvu.
[23]
Po?etkom 1990., nakon odluke Kongresa
Saveza komunista Hrvatske
(SKH), donesene su promjene zakona o izborima i zakona o dru?tvenim organizacijama i udru?enjima građana, te jo? neke zakonske promjene i uredbe, kojima su omogu?eni slobodni izbori. Na izborima, odr?anim
22. travnja
i
6. svibnja
1990., ve?inu mandata osvaja
Hrvatska demokratska zajednica
(HDZ). Novi sabor konstituira se
30. svibnja
1990.
U srpnju 1990. amandmanom na Ustav SRH mijenja ime dr?ave odbacivanjem pridjeva "socijalisti?ka", donosi u prosincu 1990. novi
demokratski Ustav
te
25. lipnja
1991.
donosi odluku o osamostaljenju, koja nakon međunarodnih pritisaka biva "zamrznuta" i kona?no stupa na snagu 8. listopada. Tako postoji pravni i politi?ki kontinuitet Sabora, pa i hrvatske dr?ave (koja nije "stvorena"
1991.
, nego se te godine osamostalila).
Preambula
ili izvori?ne osnove Ustava iz 1990., opisuje dr?avnopravne tradicije hrvatskoga naroda i njegovu dr?avnost u razli?itim dr?avnopravnim ustrojima. Preambula nije dio normativnopravnoga teksta.
Prvi demokratski vi?estrana?ki izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su
1990.
godine.
Temeljem Ustava iz iste godine Sabor Republike Hrvatske (kako je prvotno bio naziv za Hrvatski sabor, uveden jo? amandmanima na Ustav
SR Hrvatske
1990. godine) imao je dva doma: Zastupni?ki dom i
?upanijski dom
. Sabor je jo? do
1992.
zadr?ao sustav od prije definirana tri vije?a, a
1993.
ustanovljen je ?upanijski dom kao regionalno predstavni?tvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljena svaka ?upanija (imao je 68 zastupnika: po tri iz svake ?upanije i grada Zagreba, te do pet koje je mogao imenovati predsjednik republike). Izbori za ?upanijski dom Sabora bili su provedeni 1993. i 1997. godine.
Sabor je do danas mijenjao naziv jo? dva puta:
1997.
postaje
Hrvatski dr?avni sabor
(pri tom ne treba mije?ati naziv s Hrvatskim dr?avnim saborom koji je postojao za vrijeme
NDH
), a
2000.
Hrvatski sabor
. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je ?upanijski dom te Hrvatski sabor postaje jednodoman (biv?i "Zastupni?ki dom" postaje jednostavno "Hrvatski sabor").
[24]
Sazivi Zastupni?kog doma
*
*
Ustavnim promjenama 2001. ukida se ?upanijski dom te Zastupni?ki dom postaje jednostavno Hrvatski sabor
Sazivi ?upanijskog doma
- ukinut ustavnim promjenama 2001. godine
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od
?etiri godine
. Trajanje mandata zastupnicima mo?e se zakonom produ?iti samo u slu?aju
rata
ili u slu?ajevima neposredne ugro?enosti neovisnosti i jedinstvenosti dr?ave, te velikih prirodnih nepogoda, kada Sabor ne mo?e normalno funkcionirati. Danom po?etka obna?anja zastupni?ke du?nosti uzima se dan konstituiranja Sabora. Zamjenik zastupnika po?inje obna?ati zastupni?ku du?nost danom kada Sabor utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem prisege.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezuju?i mandat. To u prvom redu zna?i da oni glasuju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali. Drugo, to zna?i da njihov mandat ne pripada
stranci
kojoj pripadaju.
Zastupnici imaju imunitet. Treba naglasit da zastupni?ki imunitet nije povlastica zastupnika, ve? sredstvo za osiguranje neovisnog djelovanja predstavni?kog tijela. Postoje dva oblika zastupni?kog imuniteta: imunitet neodgovornosti i imunitet nepovredivosti. Zastupnik ne mo?e biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili ka?njen za izra?eno mi?ljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru (
imunitet neodgovornosti
). Zastupnik ne mo?e biti pritvoren niti se protiv njega mo?e pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik mo?e biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zate?en da vr?i ka?njivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju du?em od pet godina. O takvom se slu?aju izvje??uje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik li?i slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlu?uje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time ?to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor (
imunitet nepovredivosti
).
Zastupnik ima prava i du?nosti:
- sudjelovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasovati,
- podnositi prijedloge i postavljati pitanja,
- postavljati pitanja
predsjedniku Vlade
i ?lanovima
Vlade
,
- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je ?lan i glasovati,
- prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor,
- na stalnu nov?anu naknadu te na naknadu određenih materijalnih tro?kova.
Zastupniku miruje zastupni?ki mandat za vrijeme dok obna?a du?nost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupni?kom du?no??u (
inkopatibilnost
, npr. naj?e??i je primjer ako zastupnik bude izabran za ministra), odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupni?ki mandat u mirovanje.
Zastupniku prestaje zastupni?ki mandat:
- ako podnese ostavku,
- ako mu je pravomo?nom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,
- ako je pravomo?nom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju du?em od 6 mjeseci,
- smr?u.
Danom konstituiranja Sabora prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Sabora.
Vidi također i:
Izbori zastupnika u Hrvatski sabor
Nakon odr?anih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru (
parlamentarni izbori
) i progla?enja pravomo?nih kona?nih rezultata izbora, Sabor na prvu, konstituiraju?u sjednicu saziva
Predsjednik Republike Hrvatske
. Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje mora se odr?ati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazo?na ve?ina zastupnika (bez tog uvjeta Sabor ne bi bio valjano konstituiran). Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva. Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom.
Na konstituiraju?oj sjednici Sabor bira također i
Mandatno-imunitetno povjerenstvo
. Mandatno-imunitetno povjerenstvo na konstituiraju?oj sjednici podnosi izvje??e Saboru o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupni?ku du?nost, o imenima zastupnika koji obna?aju du?nost nespojivu sa zastupni?kom du?no??u pa im zastupni?ki mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih po?inju obna?ati zastupni?ku du?nost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora (dakle, onog iz prija?njeg saziva) 24 sata prije po?etka konstituiraju?e sjednice. Na konstituiraju?oj sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, nazo?ni su zamjenici zastupnika. Sabor zaklju?kom prihva?a izvje??e Mandatno-imunitetnog povjerenstva.
Nakon ?to Sabor prihvati izvje??e Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima zastupnici daju prisegu.
Unutarnje ustrojstvo i na?in rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom.
Predsjednik, potpredsjednik i Predsjedni?tvo
[
uredi
|
uredi kod
]
Hrvatski sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika.
Predsjednik Sabora
obi?no je iz redova parlamentarne ve?ine. Predsjednik Sabora:
- predstavlja Hrvatski sabor,
- saziva i predsjeda sjednicama Sabora,
- upu?uje prijedloge ovla?tenih predlagatelja u propisani postupak,
- predla?e dnevni red sjednice Sabora,
- brine se o postupku dono?enja zakona i drugih akata,
- usklađuje rad radnih tijela,
- potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor,
- upu?uje donesene zakone Predsjedniku Republike radi progla?enja,
- brine o odnosima Sabora i Vlade,
- supotpisuje rje?enje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju ?lanova Vlade,
- prihva?a se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora,
- odobrava, vode?i ra?una o raspolo?ivim sredstvima, putovanja zastupnika izvan dr?ave kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upu?en od neke dr?avne ili inozemne organizacije,
- usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,
- na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavni?kim tijelima i organizacijama,
- određuje sastav privremenog izaslanstva u slu?aju kad je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Sabora,
- određuje predstavnike Sabora u sve?anim i drugim prigodama,
- na prijedlog tajnika Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stru?ne slu?be Sabora,
- brine se o za?titi prava i o ispunjavanju du?nosti zastupnika,
- prima prisege izabranih i imenovanih du?nosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom,
Potpredsjednici Sabora
poma?u u radu predsjedniku Sabora te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti.
Predsjednik i potpredsjednici Sabora ?ine
Predsjedni?tvo Sabora
. Na sjednice predsjedni?tva mogu se potvati tajnik Sabora i predsjednici radnih tijela i predsjednici klubova zastupnika.
Klub zastupnika
u Saboru mogu osnovati:
- politi?ka stranka koja ima najmanje tri zastupnika,
- dvije ili vi?e politi?kih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika,
- najmanje tri nezavisna zastupnika,
- zastupnici iz reda nacionalnih manjina.
Zastupnik mo?e biti ?lan samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina mo?e biti i ?lan kluba stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak.
Radna tijela Sabora su
odbori
i
povjerenstva
.
U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za dono?enje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora.
Radno tijelo prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela ?iji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu. Radno tijelo raspravlja o izvje??ima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Saboru. Radno tijelo Sabora, nakon provedene rasprave zauzima stajali?te, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvje??uje Sabor.
Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj ?lanova iz reda zastupnika.
Sabor ima 25 radnih tijela, a to su:
- - Odbor za Ustav,
- - Poslovnik i politi?ki sustav,
- - Odbor za zakonodavstvo,
- - Odbor za vanjsku politiku,
- - Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
- - Odbor za financije i dr?avni prora?un,
- - Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,
- - Odbor za turizam,
- - Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
- - Odbor za pravosuđe,
- - Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,
- - Odbor za obitelj, mlade? i ?port,
- - Odbor za useljeni?tvo,
- - Odbor za ratne veterane,
- - Odbor za prostorno uređenje i za?titu okoli?a,
- - Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
- - Odbor za poljoprivredu i ?umarstvo,
- - Odbor za pomorstvo, promet i veze,
- - Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,
- - Odbor za predstavke i pritu?be,
- - Odbor za međuparlamentarnu suradnju,
- - Odbor za europske integracije,
- - Odbor za informiranje, informatizaciju i medije,
- - Odbor za ravnopravnost spolova,
- - Odbor za lokalnu i podru?nu (regionalnu) samoupravu,
- - Mandatno-imunitetno povjerenstvo.
Hrvatski sabor mo?e osnivati istra?na povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istra?nog povjerenstva bira ve?ina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.
Tajni?tvo i Stru?na slu?ba
[
uredi
|
uredi kod
]
Na ?elu Tajni?tva i Stru?ne slu?be Sabora nalazi se tajnik Sabora. Tajnika te njegovog zamjenika imenuje na vrijeme od ?etiri godine, odnosno razrje?uje du?nosti, Sabor na prijedlog Predsjedni?tva Sabora.
Tajnik Sabora obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedni?tvo Sabora. Vodi Stru?nu slu?bu Sabora i upravlja njezinim radom. Stru?nu slu?bu ?ine:
- Slu?ba za pripremu i obradu sjednica Sabora
- Slu?ba za pripremu akata Sabora za objavu
- Slu?ba za radno-pravne poslove
- Slu?ba za odnose s javno??u
- Informacijsko-dokumentacijske slu?ba, istra?ivanja i informacijske mre?e
- Knji?nica
- Internet redakcija i
- Stra?a.
Također su ustrojeni i Uredu predsjednika Sabora, Uredima potpredsjednika Sabora te
Uredu za protokol
Sabora.
Hrvatski sabor:
- odlu?uje o dono?enju i promjeni Ustava,
- donosi zakone,
- donosi dr?avni prora?un,
- odlu?uje o ratu i miru,
- donosi akte kojima izra?ava politiku Hrvatskoga sabora,
- donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
- odlu?uje o promjeni granica Republike Hrvatske,
- raspisuje referendum,
- obavlja izbore, imenovanja i razrje?enja, u skladu s Ustavom i zakonom,
- nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih du?nosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
- daje amnestiju za kaznena djela,
- obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
Sjednicu Sabora saziva predsjednik Sabora. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice Sabora odr?avaju se jednom mjese?no, a ako je to potrebno i ?e??e.
Dnevni red sjednice Sabora predla?e predsjednik Sabora. Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na po?etku sjednice.
Sjednici Sabora predsjeda predsjednik Sabora, a kad je on odsutan ili sprije?en, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Sabora.
Hrvatski sabor donosi:
- Ustav,
- zakone,
- dr?avni prora?un,
- odluke,
- deklaracije,
- rezolucije,
- povelje,
- preporuke
- zaklju?ke,
- poslovnik o svom radu,
- daje vjerodostojna tuma?enja zakona.
Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Sabora, vjerodostojno tuma?enje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrje?enju i opozivu du?nosnika koje bira ili imenuje Sabor, odluka o obrascu zastupni?ke iskaznice, deklaracije i rezolucije objavljuju se u
Narodnim novinama
.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske. Postupak dono?enja zakona pokre?e se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora.
Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, prijedlog najprije razmatra radno tijelo.
Prvo ?itanje zakona je prvi dio u postupku dono?enja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Prvo ?itanje zakona obuhva?a uvodno izlaganje predlagatelja, op?u raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uklju?uje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajali?tima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te dono?enje zaklju?ka o potrebi dono?enja zakona.
Na osnovi zaklju?ka Sabora o prihva?anju prijedloga zakona, predlagatelj ?e sa?initi kona?ni prijedlog zakona, odnosno kona?ni prijedlog zakona sa?init ?e drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Kona?ni prijedlog zakona predlagatelj je du?an podnijeti u roku od ?est mjeseci od dana prihva?anja prijedloga zakona, u protivnom se smatra da je zakonodavni postupak obustavljen.
Drugo ?itanje zakona je drugi dio u postupku dono?enja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Drugo ?itanje zakona obuhva?a raspravu o tekstu kona?nog prijedloga zakona, stajali?tima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlu?ivanje o amandmanima i dono?enje zakona.
Nakon provedene rasprave i odlu?ivanja o amandmanima, zaklju?uje se rasprava i odlu?uje se o dono?enju zakona.
Tre?e ?itanje zakona je poseban dio u postupku dono?enja zakona. Tre?e ?itanje zakona provodi se po odluci Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slu?ajevima kada je na tekst kona?nog prijedloga zakona podnesen ve?i broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadr?aj kona?nog prijedloga zakona.
Iznimno, zakon se mo?e donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dr?avni razlozi, odnosno kada je to nu?no radi sprje?avanja ili otklanjanja ve?ih poreme?aja u gospodarstvu. U hitnom se postupku objedinjuje prvo i drugo ?itanje zakona.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu kona?nog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazlo?enjem. Pravo podno?enja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada.
Ustav RH predviđa tri na?ina dono?enja odluka, s obzirom na pitanja koja se tim odlukama uređuju:
- obi?nom ve?inom (50%+1) uz zadovoljavanje kvoruma (kvorum ozna?ava broj zastupnika koji je potreban nazo?iti glasovanju da bi odluka bila valjana, a to je ve?ina svih zastupnika - 50%+1 )
- dvotre?inskom ve?inom svih zastupnika
- ve?inom glasova svih zastupnika.
Hrvatski sabor donosi
odluke
ve?inom glasova
ako je na sjednici nazo?na ve?ina zastupnika.
Organski zakoni
kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi
dvotre?inskom ve?inom glasova svih zastupnika
.
Organski zakoni
kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i na?in rada dr?avnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podru?ne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi
ve?inom glasova svih zastupnika
.
Poslovnik Hrvatskog sabora donosi se ve?inom glasova svih zastupnika.
Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke, poimeni?nim ili elektroni?kim glasovanjem. Zastupnici glasuju osobno.
Zastupni?ka pitanja i interpelacija
[
uredi
|
uredi kod
]
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupni?ka pitanja. Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom ?lanu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme
Aktualnog prijepodneva
.
Aktualno prijepodne
odr?ava se na po?etku svake sjednice Sabora.
Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora mo?e podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog ?lana. Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od op?eg stajali?ta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike.
Preno?enje djelokruga na izvr?nu vlast
[
uredi
|
uredi kod
]
Hrvatski sabor mo?e, najvi?e na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i na?in rada dr?avnih tijela i lokalne samouprave.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlu?i druk?ije.
Raspu?tanje Hrvatskog sabora
[
uredi
|
uredi kod
]
Hrvatski sabor mo?e se raspustiti radi raspisivanja
prijevremenih izbora
, ako to odlu?i ve?ina svih zastupnika.
Predsjednik Republike
mo?e raspustiti Hrvatski sabor (ujedno i raspisuju?i prijevremene izbore), na prijedlog Vlade i uz supotpis
predsjednika Vlade
, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka ako Hrvatski sabor Vladi na njeno tra?enje ne izglasa povjerenje ili ako u roku od 120 dana od dana predlaganja ne prihvati dr?avni prora?un. Predsjednik Republike raspisuje nove (prijevremene) izbore i nakon ostavke Vlade ili njenog predsjednika ili odluke Sabora o nepovjerenju Vladi (ili njenom predsjedniku) ako se nova Vlada ne mo?e formirati u roku od 30 dana, kao i ako se nova Vlada ne mo?e formirati nakon izbora u ustavno maksimalno utvrđenim rokovima (potencijalno 4 mjeseca od dana povjeravanja mandata za sastav Vlade prvom mandataru od strane Predsjednika Republike).
Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora
konstituiran je
2024.
godine izborom
Gordana Jandrokovi?a
za predsjednika Hrvatskog sabora.
- Najdulje trajanje sjednice
Hrvatskoga sabora na određenu temu zapo?elo je nekoliko minuta prije pono?i s
1.
na
2. o?ujka
2018.
godine. Sjednica Sabora trajala je cijelu no? te je zavr?ila oko 16:30 sati toga dana ?ime je sru?en dosada?nji rekord koji je bio trajanje rasprave do 3:25 sati ujutro. Tema o kojoj su zastupnici raspravljali bila je Prijedlog izmjena Poslovnika Hrvatskog Sabora. Tijekom no?noga zasjedanja i odugovla?enja među strankama bilo je prisutno po nekoliko zastupnika
Mosta nezavisnih lista
,
HDZ-a
,
?ivog zida
,
SDP-a
i
GLAS-a
dok su Sjednice vodili
Milijan Brki?
i
?eljko Reiner
iz
HDZ-a
.
[27]
- Dana
26. sije?nja
2023.
odr?an je okrugli stol i susret predstavnika svih kr??anskih zajednica u Hrvatskoj, zalaganjem zastupnika Martina Mileti?a, prvi takav događaj od 1991. Sli?ni susreti događali su se vi?e puta od 1979. do 1991., o ?emu svjedo?e zapisi iz saborskoga arhiva.
[28]
- ↑
Potpredsjednici
.
Hrvatski sabor
. Pristupljeno 21. velja?e 2022.
- ↑
Ovlasti
.
Hrvatski sabor
. Pristupljeno 21. velja?e 2022.
- ↑
Sjednice
.
Hrvatski sabor
. Pristupljeno 21. velja?e 2022.
- ↑
Budak, Neven,
Hrvatski sabor
, Zagreb 2010., str. 7
- ↑
Budak, Neven i Raukar, Tomislav, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, ?kolska knjiga, Zagreb, 2006., str. 146.
- ↑
Budak, Neven i Raukar, Tomislav, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, ?kolska knjiga, Zagreb, 2006., str. 148.
- ↑
Budak, Neven,
Hrvatski sabor
, Zagreb 2010., str. 8
- ↑
Budak, Neven i Raukar, Tomislav, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, ?kolska knjiga, Zagreb, 2006., str. 150.
- ↑
Arhivirana kopija
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 30. o?ujka 2009
. Pristupljeno 7. sije?nja 2009.
CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu (
link
)
- ↑
?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. ? 1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 256.
- ↑
Jak?i?, Nikola,
Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi
, Split, 2000.
- ↑
?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. ? 1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 256?257.
- ↑
?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526. ? 1918., drugi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 365.
- ↑
?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526. ? 1918., drugi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 336?337.
- ↑
?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526. ? 1918., drugi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 389?395.
- ↑
?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526. ? 1918., drugi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 410.
- ↑
?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526. ? 1918., drugi dio, Marjan tisak, Split, 2004., str. 430?431.
- ↑
Ivan Kukuljevi? Sakcinski: Govor odr?an u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843
. Pristupljeno 25. svibnja 2019.
- ↑
Vladimir Brnardi?, "Hrvatska vojni?ka obitelj ? Kne?evi?i od Svete Helene,"
Povijesni prilozi
33 (2007), str. 303.
- ↑
Ana Tomljenovi?
: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bu?ima od naseljavanja 1686. do danas.
Doma?i skup s međunarodnim sudjelovanjem
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 21. rujna 2013. (
Wayback Machine
)
Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu
(pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
- ↑
Mandi? Dominik: Hrvati i Srbi, dva stara, razli?ita naroda, VIII. Neuspijeli poku?aji stapanja Hrvata i Srba u jedan narod sa zajedni?kom dr?avnom misli, str. 229?266.
ISBN
86-401-0081-0
- ↑
Branislav ?uti?, Dr?avno i politi?ko uređenje Republike Hrvatske, Veleu?ili?te "Nikola Tesla", Gospi?; Hrvatska sveu?ili?na naklada, Zagreb, 2011.,
ISBN
978-953-169-225-0
, str. 50
- ↑
Branislav ?uti?, Dr?avno i politi?ko uređenje Republike Hrvatske, Veleu?ili?te "Nikola Tesla", Gospi?; Hrvatska sveu?ili?na naklada, Zagreb, 2011.,
ISBN
978-953-169-225-0
, str. 51
- ↑
Povijest saborovanja
.
Hrvatski sabor
. Pristupljeno 21. velja?e 2022.
- ↑
a
b
sabor.hr
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 17. listopada 2015. (
Wayback Machine
),
Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaklju?io je u petak svoj ?etverogodi?nji rad. Odluku o raspu?tanju Hrvatskoga sabora zastupnici su podr?ali jednoglasno, sa 123 glasa za, a na snagu stupa u ponedjeljak, 28. rujna.
, objavljeno 25. rujna 2015., pristupljeno 24. listopada 2015.
- ↑
narodne-novine.nn.hr
, Odluka o raspu?tanju Hrvatskoga sabora donesena na sjednici od 20. lipnja 2016., pristupljeno 23. kolovoza 2016.
- ↑
Nakon 17 sati: Zavr?ila maratonska sjednica Sabora: Vrhunac apsurda nastupio kada se jedan od zastupnika obra?ao praznoj sabornici
.
dnevnik.hr
. 2. o?ujka 2018. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 2. travnja 2019
. Pristupljeno 2. o?ujka 2018.
- ↑
Veliki susret kr??ana u Hrvatskom saboru!
Objavljeno 26. sije?nja 2023.
20.
http://www.vecernji.hr/hrvatska/predsjednica-kolinda-grabar-kitarovic-od-9-sati-drzi-konzultacije-s-predstavnicima-klubova-i-zastupnicima-1092884
- ↑
- ↑
- ↑
- ↑
-
Nez. (2)
- Armin Hod?i?
(zastupnik albanske, bo?nja?ke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine)
- Veljko Kajtazi
(zastupnik austrijske, bugarske, njema?ke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, ukrajinske, turske, vla?ke i ?idovske manjine)
-
HNS
(1)
- ↑
- Robert Jankovics (zastupnik mađarske manjine)
- Vesna Vu?emilovi?
- ↑
- ↑
- ↑
- ↑
- ↑
- ↑
zastupnici srpske manjine
Parlamenti
u
Europi
|
---|
| Parlamenti
| | | Ostale jedinice
| | | Zavisni teritoriji
| | | Međunarodno nepriznate dr?ave
| | | Djelomi?no priznate dr?ave
| | |
1)
Zna?ajan dio teritorija se nalazi u
Aziji
2)
U potpunosti u Aziji, ali ima dru?tvene i politi?ke veze s Europom.
3)
Posjeduje zavisne ili sli?ne teritorije izvan Europe
|
|