Muskauer Park / Park Mu?akowski
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Njema?ka Poljska
Godina uvr?tenja	2004. (28. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iv,
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:1127
Koordinate	51°33′01″N 14°43′36″E  /  51.55028°N 14.72667°E  / 51.55028; 14.72667
Furst-Puckler-Park class=notpageimage| Lokacija Furst-Puckler-Parka u Njema?koj

Furst-Puckler-Park ili jednostavno Park Muskau ( njema?ki : Muskauer Park , poljski : Park Mu?akowski ) je najve?i i jedan od najpoznatijih engleskih parkova u Njema?koj i Poljskoj . Nalazi se u povijesnoj pokrajini " Gornja Lu?ica " a prekriva 3,5 km ² u njema?koj i 2,1 km ² u Poljskoj, s obje strane rijeke Nise kojom grani?e ove dvije dr?ave. U zoni od 17,9 km ² oko parka nalaze se njema?ki grad Bad Muskau ( lu?i?kosrpski : Mu?akow ), na zapadu, i poljski grad Ł?knica ( Wjeska , biv?i Lugknitz ), na istoku. Iako se dvorac Muskau nalazi na zapadnoj obali Nise , srce parka je po?umljeno i djelomice uzvi?ena obala s druge strane, tzv. Park na terasama .

God. 2004., park je upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske ba?tine u Europi kao primjer pograni?ne kulturne suradnje Poljske i Njema?ke . Upisan je po dva kriterija, kao novina u razvoju idealnog ljudski stvorenog pejza?a , te zbog svog utjecaja na razvoj pejza?ne arhitekture kao samostalne djelatnosti . ^[1]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Utvrda na rijeci Nisi kod Muskaua prvi put se spominje jo? u 13. st., u vlasni?tvu obitelji Margrave, tj. Henrik III. od Meissena . Osniva? parka uz utvrdu bio je Princ Hermann von Puckler-Muskau (1785. ? 1871.), autor utjecajnog djela Savjeti o pejza?nom vrtlarstvu i vlasnika pokrajine Muskau od 1811. god. Nakon studija u Engleskoj , u vrijeme kada je Sjeverna Lu?ica pripala Pruskom Kraljevstvu (1815.), postavio je temelje parku. S vremenom je u Bad Muskau utemeljio međunarodnu ?kolu pejza?nog oblikovanja, zacrtav?i velikog prostranog pejza?nog gradskog parka "na na?in kakav do tada nije nigdje postojao".

Radovi su podrazumijevali obnovu baroknog "Starog dvorca" - danas slu?bena vrata parka - i izgradnju goti?ke kapele, engleske brvnare, nekoliko mostova, i oran?erije koju je dizajnirao Friedrich Ludwig Persius . Puckler je obnovio srednjovjekovni dvorac kao "Novi dvorac" u samom sredi?tu parka, tako da od nje vodi radijalna mre?a putova inspirirana idejama H. Reptona , ?iji je sin, John Adey, radio u Muskauu od 1822. god. Park se dalje ?irio do 1845. god., kada je Puckler zbog izuzetnih dugova morao prodati svoj posjed. Sljede?e godine otkupio ga je Fridrik, princ Nizozemske , koji je uposlio E. Petzolda , Pucklerova u?enika i poznatog pejza?nog arhitekta, da dovr?i park. Nakon njegove smrti 1881. god., naslijedila ga je njegova k?erka, nizozemska princeza Marija, koja je posjed prodala plemi?koj obitelji Arnim .

U drugom svjetskom ratu, tijekom Bitke za Berlin , oba dvorca su sravnjena a ?etiri mosta preko rijeke uni?tena. Sovjetska uprava Njema?ke je raspustila posjed obitelji Arnim i uspostavom granica 1945. god., park je podijeljen između Poljske i Njema?ke. Tek su 1960ih godina, komunisti?ke vlasti Isto?ne Njema?ke prihvatile napredne ideje princa Pucklera i od 1965. ? 72. obnovile Stari dvorac, dok obnova Novog dvorca i mostova jo? uvijek traje.

• 
  Stari dvorac ( Altes Schloss )
• 
  Dvostruki most ( Doppelbrucke )
• 
  Pogled na prostrane livade parka
• 
  Oran?erija u parku
• 
  Neogoti?ka ku?a nizozemskog princa Fridrika

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Slu?bene stranice parka Muskauer

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Muskauer Park / Park Muzakowski

v  • u Svjetska ba?tina u Njema?koj Kulturna ba?tina (48) Aachenska katedrala (1978.) ? Augsbur?ki sustav vodoopskrbe (2019.) ? Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Bruhlu (1984.) ? Bamberg (1993.) ? Mjesta Bauhausa u Dessau ( Bauhaus Dessau ), Weimaru ( ?kola umjetni?kih zanata Weimar ) i Bernau ( ADGB ?kola trgova?ke unije ) (1996.) ? Bremenska gradska vije?nica i Bremenski Roland (2004.) ? Karolin?ki westwork i civitas opatije Corvey (2014.) ? Dessau-Worlitzersko vrtno carstvo (2000.) ? Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) ? Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) ? Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) ? Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina ( Dvorac Sanssouci , Babelsberg , Cecilienhof ) (1990.) ? Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) ? Furst-Puckler park u Bad Muskau 2) (2004.) ? Arheolo?ki pograni?ni kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) ? Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) ? Kolnska katedrala (1996.) ? Arhitektonska djela Le Corbusiera , izniman doprinos modernom pokretu 7) (2016.) ? Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva ) 3) (1987.) ? Opatija Lorsch (1991.) ? Hanzeatski grad Lubeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) ? Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) ? Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) ? Mathildenhohe , umjetni?ka kolonija u Darmstadtu (2021.) ? Opatija Maulbronn (1993.) ? Muzejski otok u Berlinu (1999.) ? Katedrala u Naumburgu (2018.) ? Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 4) (2011.) ? Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) ? Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) ? Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) ? Stari dio grada Regensburga (2006.) ? Samostanski otok Reichenau (2000.) ? Rimski spomenici u Trieru ( Porta Nigra , Amfiteatar u Trieru , Kaiserthermen , Konstantinova bazilika u Trieru , Barbarine toplice , Rimski most u Trieru , Igelski stup ), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) ? Rudarsko podru?je Rudne gore (2019.) ? Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) ? ShUM gradovi: Speyer , Worms i Mainz (2021.) ? Stambena naselja berlinske moderne (2008.) ? Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) ? Katedrala u Speyeru (1981.) ? ?pilje i umjetnost ledenog doba ?vapske Jure (2017.) ? Veliki lje?ili?ni gradovi Europe ( Baden-Baden , Bad Ems i Bad Kissingen ) (2021.) ? ?eljezara u Volklingenu (1994.) ? Dvorac Wartburg (1999.) ? Klasicisti?ki Weimar (1998.) ? Hodo?asni?ka crkva u Wiesu (1983.) ? Park Wilhelmshohe (2013.) ? Wurzbur?ka rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) ? Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) Prirodna ba?tina (3) Bukove pra?ume u Karpatima i drevne bukove ?ume u Njema?koj 5) (2007.) ? Drevni kop Messel (1995.) ? Vadensko more 6) (2009.) Nematerijalna svjetska ba?tina (3) Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) ? Sokolarstvo 8) (2016.) ? Ideja i praksa organizacije zajedni?kih interesa u zadrugama (2016.) 1)  Izbrisano s popisa 2009.  2)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Njema?ke   3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Ujedinjenog Kraljevstva i Njema?ke   4)  Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5)  Zajedni?ka svjetska ba?tina 13 europskih zemalja [1]   6)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Nizozemske , Njema?ke i Danske   7)  Nematerijalna svjetska ba?tina vi?e zemalja [2]   8)  Nematerijalna svjetska ba?tina vi?e zemalja [3]   9)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Nizozemske i Njema?ke   10)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Austrije , Njema?ke i Slova?ke

v  • u Svjetska ba?tina u Poljskoj Kulturna ba?tina (14) Sabirni logor Auschwitz (1979.) ? Drvene crkve u ju?noj Malopoljskoj (2003.) ? Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata 1) (2013.) ? Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) ? Crkve mira u Jaworu i ?widnici (2001.) ? Maniristi?ki samostan i hodo?asni?ki park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) ? Krakovsko staro mjesto (1978.) ? Teutonska utvrda u Malborku (1997.) ? Park Muzakowski 2) (2004.) ? Tarnowskie Gory , rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) ? Srednjevjekovni dio grada Toru?a (1997.) ? Povijesno sredi?te Var?ave (1980.) ? Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) ? Stari dio grada Zamo??a (1992.) Prirodna ba?tina (1) Nacionalni park Białowie?a 3) (1979.) 1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Ukrajine   2)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Njema?ke   3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Bjelorusije