Norairo Malvina peguare
(
karaine'?me
:
Guerra de las Malvinas
-
inglyesne'?me
:
Falklands War
) ko norairo niko oiko kuri
Argentina
ha
Reino Unido
ndive amoite nembygyotyo
Paraguasu Atlantiko
ypa'?nguera
Malvina
, Georgia ha Sandwich-pe
Upe norairo onepyr?
2 jasyrundy
, opyr?ha ara ypa'? argentina-kuera; 14 jasypote? peve ary
1982
-pe, upero opyta hikuai ha omboguejy ipojoapykuera, upemaro
Reino Unido
oipuru jeynte umi yvy peh? upepeygua.
Ypa'? Malvina
ha'e hina pete? ypa'? aty o?va Paraguasu Atlantiko nembygyotyope hina. Argentina he'i upeva opytaha ijyvype o? haguere
plataforma continental
Amerikaguape. Hese ojere paite hina upe
para
"epicontinental” Argentina he'iva imba'eha, 464 km ryepype o?hare. ?inagu?veha ha’e cabo Guardian, Provincia Santa Cruz-, o?hare 341 km kuarahy res?vo isla de Los Estado-gui, 1080 km kuarahyreikevo isla Georgias del Sur-gui ha 940 km isla Elefante Antartida-pe o?vagui.
Estados Unidos
he'i o?ha norairome Argentina ha Reino Unido hikuai, ha katu jaikuaahaicha Reino Unido Oisambyhyha. Argentina he’i upe yvype oiha oikereiva hikuai
potencia invasora
ha he'i umi yvy ha'eha
provincia
Yvy Tatapeygua.
ipahaitepe upe norairo omano 649 tahachi Argentina pegua, 255 tahachi Reino Unido pegua ha 3 tapicha upepeygua voi.
Ohasa rire mbohapy pa ary Tetanguera Ojoajuvape ndahesaka porainte gueteri mba’eichapa omyatyrota ha mava mba’epa ko yvy,
Argentina
tera
Reino Unido
-mba'e.
Iporante jahechaykuaa ko norairo o?ha ary
1833
guive; ha ko'agaite o? hina papote?
Teta pete? reko Amerikagua
resaguype ambue yvy ndahesaka poraiva tembipora apytepe, omo hu'asevama ha omesakaseva hikai, upevare ary
1965
guive ojehesa'?ijo py'?i.