| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Rasprostranjenje sivog vuka
Sivi vuk u evropskoj ?umi
Vuk
(
Canis lupus
) ?е
sisar
iz porodice
Canidae
. Vuk ima zajedni?ko porijeklo sa doma?im psom (
Canis familiaris
), a prema ve?ini eksperata on je praotac svih danas postoje?ih
pasa
. Sivi vuk je nekada naseljavao velike dijelove
Sjeverne Amerike
,
Evrope
,
Azije
i
Bliskog Istoka
, dok je danas, zbog masovnog iz
lova
i uni?tenja stani?ta, prisutan na samo nekim navedenim podru?jima i to u puno manjem broju.
Osobine
Veli?ina i te?ina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i razli?ita podru?ja.Najve?i vukovi (?ive u ?umskim podru?jima
Litvanije
,
Bjelorusije
,
Aljaske
i
Kanade
) dose?u du?inu tijela (od vrha nju?ke do po?etka repa) do 160 cm, a rep je duga?ak jo? do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu dose?i te?inu do 80 kg.
Najmanji vukovi ?ive na Bliskom Istoku i na
Arabijskom poluostrvu
. Du?ina tijela im je oko 80
cm
, te?ina 20
kg
a rep je dug oko 29 cm. ?enke su oko 2 do 12% manje od mu?jaka i 20 do 25% lak?e od njih.
Rasprostranjenje
Do po?etka razvitka
poljoprivrede
i
sto?arstva
vuk je bio najrasprostranjenija zvijer na
zemlji
. Bio je rasprostranjen u cijeloj
Evropi
i Aziji sve do sjeverne Afrike kao u Sjevernoj Americi. U velikim dijelovima tog nekada divovskog podru?ja rasprostranjenosti, a naro?ito u zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi, ljudi su ga gotovo iskorijenili. U isto?noj Evropi, na
Balkanu
, u Kanadi,
Sibiru
,
Mongoliji
i u manjoj mjeri u
Iranu
jo? postoje ve?e međusobno povezane populacije vukova. Ina?e, mo?e se sresti jo? samo u malim, međusobno izolovanim zajednicama koje obuhva?aju i manje od 100 ?ivotinja.
?ivotni prostor
Vukovi ?ive u velikom broju najrazli?itijih okoli?a. Zahvaljuju?i svojoj velikoj prilagodljivosti, uspijevaju ?ivjeti u ledenim podru?jima
Arktika
, kao i u pustinjama sjeverne Amerike i centralne Azije. Ve?ina vukova nastanjuju travnate oblasti i ?ume. Danas je poznat prije svega kao ?umska ?ivotinja, ali to je posljedica ?injenice, da ga je ?ovjek vrlo davno istisnuo s otvorenih podru?ja.
Populacija vukova u
Bosni i Hercegovini
je opisana kao posebna
podvrsta
:
Bosanskohercegova?ki vuk
-
latinski
:
Canis lupus kurjak
.
Na?in ?ivota
?opor vukova
Pona?anje i socijalna organizacija
Iako se u divljini ponekad mo?e sresti vuk samac, normalan socijalni ?ivot vukova odvija se u ?oporu. Vu?ji ?opor se u pravilu sastoji od roditeljskog para (alfa mu?jaka i alfa ?enke) i njihovih potomaka, dakle, rije? je o porodici. Vukovi (za razliku od doma?ih pasa) spolno sazrijevaju tek s dvije godine i za to vrijeme ostaju s roditeljima. Pro?logodi?nji mladunci poma?u roditeljima u podizanju sljede?e generacije mladunaca. U normalnim uslovima, u
jesen
se vu?ji ?opor sastoji od roditeljskog para, njihovih mladunaca iz prethodne kao i mladunaca iz te godine. Sa dostizanjem polne zrelosti, mladi vukovi u pravilu napu?taju teritoriju svojih roditelja i kre?u u potragu za vlastitim podru?jem. Roditelji su uvijek dominantni u odnosu na svoj podmladak, pa stoga nema borbi oko dominacije. Do parenja između srodnika po pravilu ne dolazi, ?ak i kada ne postoji drugi seksualni partner. Pri tome, mu?jak je taj koji odbija parenje.
Razdoblje skotnosti je oko ?ezdeset dana, a u jednom leglu bude između troje i sedam (ponekad se dogodi i ?etrnaest) mladunaca.
U jednom ?oporu mo?e biti do 15 jedinki.
Ishrana
Osnovu vu?je
hrane
?ine veliki biljojedi, i pri tome vuk lovi onu vrstu koja je naj?e??a u podru?ju na kojem ?ivi. Na sjevernim dijelovima podru?ja na kojem su rasprostranjeni prete?no love u ?oporu i to
sobove
,
irvase
, srne ili neku drugu jelensku divlja?. U njihovu lovinu u isto?noj Evropi spadaju i
divlje svinje
. Redovno love i male
glodare
kao ?to su
ze?evi
,
kuni?i
,
krtice
i
mi?evi
. U slu?aju nesta?ice divlja?i, vukovi ?e jesti i strvinu kao i otpatke.
Vitamine
i neophodne elemente u tragovima vukovi ne dobijaju isklju?ivo hrane?i se biljojedima, nego i sami jedu
biljnu
hranu. U vrlo kvalitetnu hranu za vukove ubraja se razno bobi?asto
vo?e
koje raste na njihovom podru?ju, kao i listovi nekog bilja i
trave
.
Poslovi?na pro?drljivost vukova spada u podru?je bajki i legendi. Prema aktuelnim istra?ivanjima, godi?nja potreba jednog vuka za hranom kre?e se između 500 i 800 kg po pojedincu. U prosjeku, vuk jede oko 2 kg dnevno, ali se pri tome moraju uzeti u obzir i du?a razdoblja u kojima vukovi ne uspiju uloviti ni?ta. Izuzetno, vuk mo?e pojesti odjednom i do 10 kg mesa, ali on iza toga, na drugom mjestu, dio tog mesa povrati i zakopa ga kao zalihu. Mladi vukovi ?esto jedu
insekte
.
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi