Ubuntu
(
/u'buntu/
) je
Linux distribucija
ve?inom namijenjena kori?tenju na desktop
ra?unarima
. Baziran na
Debian
Linuxu, Ubuntu najvi?e pa?nje posve?uje lako?i kori?tenja, slobodi od ikakvih restrikcija, regularnom toku izdavanja novih verzija i jednostavnoj instalaciji. Sponzoriran je od strane
Canonical Ltd.
, privatne kompanije koju je osnovao
ju?noafri?ki
biznismen
Mark Shuttleworth
.
Ime distribucije dolazi iz Zulu i Xhosa jezika ?to zna?i "humanost prema drugima". Slogan Ubuntua - "Linux za ljudska bi?a", odra?ava jednu od glavnih dra?i - pravljenje Linuxa pristupa?nijim i jednostavnijim za kori?tenje. Zbog njegove lahko?e kori?tenja, smatra se odli?nom "po?etni?kom" distribucijom. Najnovija verzija, Ubuntu 16.04 (
Xenial Xerus
) izdata je 20. aprila 2016. godine.
Originalno ime projekta je bilo "no-name-yet.com" (jo?-bez-imena),
[1]
[1]
i ta domena je kori?tena sve do dana?njeg dana.
[2]
Prva verzija Ubuntua izdata
20. oktobra
2004
. je po?ela sa razvojom kao obi?ni
fork
Debian GNU/Linux projekta, sa ciljem da bude odvojena od sporog toka izdavanja novih verzija Debiana.
[3]
Po?to se Ubuntu izdaje svakih ?est mjeseci, to mu omogu?ava da uvijek sadr?i najnoviju verziju
GNOME
grafi?kog okru?enja
. Za razliku od drugih obi?nih Debian forkova kao
Xandros
,
Linspire
i
Libranet
, Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana sa Ubuntuom te ve?inu vremena koriste
slobodni softver
umjesto oslanjanja na
closed-source
.
[4]
Paketi za Ubuntu su generalno bazirani na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianov APT sistem za upravljanje paketima, iako Debian i Ubuntu paketi nisu uvijek binarno kompatibilni jedan s drugim. Mnogi programeri Ubuntua su također odr?avatelji (
engleski
:
maintainers
) klju?nih Debian paketa.
[5]
Ubuntu trenutno finansira
Mark Shuttleworth
kroz Canonical Ltd.
8. jula
2005
, Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. su najavili osnivanje
Ubuntu fondacije
i ponudili novac za osnivanje u iznosu od 10 miliona dolara. Cilj fondacije je da osigura podr?ku i razvoj svih budu?ih verzija Ubuntua, ali od
2006
. fondacija ostaje neaktivna. Mark Shuttleworth opisuje fondaciju kao alternativu u finansiranju u slu?aju da Canonical prestane u?estvovati.
[6]
Najva?niji ciljevi Ubuntua su:
- biti jednostavan za upotrebu;
- imati jednostavnu instalaciju i biti distributivan;
- biti dostupan u raznim jezicima;
- uklju?iti ?to vi?e zajednice ?to je mogu?e, promoviraju?i zna?enje "humanosti" unutar softverskog sistema.
Ubuntu je baziran na
GNOME
grafi?kom okru?enju, koji je specifi?no dizajniran da osigura besplatni, jednostavni i intuitivni interfejs te pritom nudi cijeli skup modernih desktop aplikacija.
[7]
Povrh tih aplikacija uklju?enih u GNOME, Ubuntu dolazi sa dodatnim produktivnim softverom koji uklju?uje
OpenOffice.org
,
Mozilla Firefox
web browser i
GIMP
grafi?ki editor.
Ubuntuov fokus na upotrebljivosti sadr?i ?iroko prostranjenu upotrebu
sudo
alata, koji omogu?uje obi?nim korisnicima izvr?avanje administrativnih zadataka bez potrebe prijavljivanja na nesigurni
root
ra?un.
[8]
Verzija 6.06 je bila prva verzija na jednom
CD
-u i sadr?avala i Live CD i i mogu?nost instalacije. On se boota u potpuno uobli?en desktop, koji omogu?ava korisnicima da vide da li je njihov
hardver
podr?an i da eksperimenti?u sa dostupnim aplikacijama i nakon toga instaliraju Ubuntu na
hard disk
uz grafi?ki instaler
ubiquity
. Proces instalacije ?uva dokumente kreirane na
live
desktopu. Alternativni instalacijski medij koji koristi tekstualni
debian-instaler
je dostupan za download, i namijenjen je korisnicima sa slabijim ra?unarima, administratorima, i
serverima
.
Ubuntu također nagla?ava dostupnost i internacionalizaciju, te prikupljanje ?to vi?e ljudi. Od verzije 5.04, uobi?ajni
encoding
je
UTF-8
.
Alat nazvan Rosetta je dio
Launchpad
web stranice na kojoj korisnici Ubuntua mogu doprinositi prijevodima softvera uklju?enog u Ubuntu.
Uobi?ajni izgled korisni?kog interfejsa u trenutnoj verziji je okarakteriziran nijansama smeđe i narand?aste boje.
Ubuntu ima veliki broj slu?benih web foruma gdje se vodi diskusija o samoj distribuciji. Canonical vodi jedan broj mailing listi za projekte i mailing liste razvijatelja tako da konferencije Ubuntu razvijatelja ostaju otvorene korisnicima.
Korisnici mogu koristiti
The Fridge
zajedni?ki
blog
namijenjen informisanju korisnika o Ubuntu temama.
Klasifikacija paketa i podr?ka
[
uredi
|
uredi izvor
]
Ubuntu dijeli sav softver u ?etiri sekcije, zvane
komponente
, da prika?e razlike u licenciranju i nivou dostupne podr?ke.
[9]
Komponente su Glavna (Main), Ograni?ena (Restricted), Univerzalna (Universe) i Multiverzna (Multiverse)
Paketi su podijeljeni po sljede?im komponentama:
Main
i
Universe
sadr?e softver koji odgovara uvjetima Ubuntu licence.
[10]
Cilj je da Main i Restricted sadr?e sav potrebni softver za generalnu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi za specijalizirane aplikacije se nalazu u
Universe
i
Multiverse
-u.
Vlasni?ki (
proprietary
) softver za Ubuntu je uglavnom nepodr?an, ali neke iznimke (
Restricted
) su napravljene za jako va?an vlasni?ki softver, kao vlasni?ki drajveri, bez kojh korisnici ne bi koristili Ubuntu na svom sistemu, naro?ito
grafi?ke karte
za koje postoje samo binarni drajveri proizvođa?a. Nivo podr?ke je dosta vi?e ograni?en nego za Main jer programeri (
engleski
:
developers
) nemaju pristup izvornom (
source
) kodu.
Ubuntu Backportovi
je slu?beno prepoznatljiv projekat
backportiranja
novih verzija određenog softvera koji je dostupan samo u nestabilnim verzijama Ubuntua. Repozitorij nije obiman; uglavnom se sastoji od paketa koje tra?e korisnici, koji su objavljeni samo ako se sla?u sa pravilima za izbor i kvalitetu.
[11]
Dok je neki vlasni?ki softver koji ne ograni?ava distribuciju uklju?en u Ubuntu Multiverse komponentu, on ne sadr?i razne pakete za softever koji naru?ava ameri?ki i internacionalni
copyright
zakon i patente. Primjeri softvera koji nije distribuiran u Ubuntu:
- Softver koji omogu?ava pu?tanje CSS video
DVDova
, tokom upitnog legalnog statusa open-source DVD-dekoding biblioteke
libdvdcss
u nekim dijelovima svijeta.
- Biblioteke za enkodiranje i dekodiranje za mnoge vlasni?ke media formate kao Windows Media.
[12]
.
Neslu?beni alati kao
EasyUbuntu
[13]
i Automatix su namijenjeni automatizaciji instalacije i konfiguracije softvera koji nije slu?beno kreiran za Ubuntu.
Njih ne preporu?uje Ubuntu razvijateljski tim i te aplikacije mogu dovesti do kvara nadogradnji.
[14]
Ubuntu ima sistem certifikacije za
third-party
vlasni?ki softver, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijem za certificirane vlasni?ke pakete nazvan
Commercial
.
[15]
Dok softverski paketi u Multiverse-u budu redistributabilni od strane bilo koga,
Commercial
?e sadr?avati softver za koji je Canonical dobio specijalnu dozvolu za distribuiranje.
[16]
Na datum otvaranja repozitorij je imao
Opera
web browser i
RealPlayer
media player
.
Ubuntu i njegove varijante su dostupne za besplatni download kao ISO slike, ili
potpuno besplatno
slanje svakome ko zatra?i CDove preko
Shipit
servisa.
[17]
Svako izdanje ima kodno ime
[18]
kao "Utopic Unicorn" i broj verzije dobiven iz godine i mjeseca izdanja. Utopic Unicorn je objavljen u
10
. mjesecu 20
14
[19]
godine i zato se ozna?ava kao 14.10.
Legenda:
|
nepodr?ana verzija
|
podr?ana verzija
|
trenutna verzija
|
trenutna testna verzija
|
budu?a verzija
|
Izdanje dugotrajne podr?ke
[
uredi
|
uredi izvor
]
Izdanje 6.06 LTS (dugotrajna podr?ka), kodnog imena "Dapper Drake", je prvo
Long Term Support
(dugotrajno podr?ano) izdanje Ubuntua. Sada?nje izdanje s dugotrajnom podr?kom je Ubuntu 10.04 (Lucid Lynx).Canonical planira podr?avati LTS izdanja sa nadogradnjama vi?e od drugih Ubuntu izdanja. Nadogradnje paketa su planirane i pla?ene tehni?kom podr?kom i dostupne tri godine na desktopu i pet godina na serveru.
Ubuntu 10.04 LTS sadr?i
GNOME
2.30,
Mozilla Firefox
3.6.3,
OpenOffice.org
3.2,
Xorg
7.5 i 2.6.32-21.32 verziju
Linux kernela
.
Poslije ?Lucid Lynx“ izdanja, sljede?e LTS izdanje bilo je 12.04, koje je podr?ano do aprila
2015.
na desktopu, odnosno do aprila 2017 na serveru.
[45]
Za razliku od Natty-ja, Oneiric sadr?i "najnovije tehnologije" koje donose nove prednosti ali mo?da smanjuju nivo stabilnosti.
Ubuntu 11.10 sadr?i
GNOME
3.2,
Mozilla Firefox
7.0,
LibreOffice
3.4.3, Upstart 1.3,
GCC
4.6, i
kernel
3.0.0-12.20, a tu je i
KDE
4.7.1
[46]
.
Kao i pro?le verzije, Oneiric ima mogu?nost direktne nadogradnje sa pro?lih verzija. Nadogradnja sa verzije 11.04 se ne odvija automatski kroz obi?ne nadogradnje paketa, ve? zahtijeva posebne izmjene na menad?eru nadogradnji. Druge metode, kao
dist-upgrade
opcija apt-get programa, se ne preporu?uju.
Zahtjevi za instalaciju sistema
[
uredi
|
uredi izvor
]
Instalacija Ubuntua se ina?e izvr?ava putem CD-ova zvanih
Live CD
ili
Live USB
uređaja.
Live
zna?i da imate priliku da isprobate Ubuntu
operativni sistem
sa CD (odnosno USB uređaja), prije nego ?to instalirate, time da osigurate kompatibilnost hardvera i drajvera (upravlja?kih programa). Takozvani
?arobnjak
koji vas vodi kroz trajni instalacijski proces se naziva
Ubiquity
. CD slike svih (uklju?uju?i i pro?la) izdanja su dostupne na Ubuntu
web strani
. Instalacija sa CD-a, zahtjeva najmanje 256 MB
radne memorije
.
Korisnici mogu preuzeti sliku diska (.iso) za CD-ove, koju kasnije mogu narezati na fizi?ke medije (poput CD-ova ili DVD-ova), ili ih pokrenuti sa tvrdog diska (preko programa UNetbootin ili GRUB). Ubuntu je neslu?beno dostupan za ARM, PowerPC, SPARC i IA-64 platforme.
Kompanija
Canonical Group Limited
je pru?ala isporuku Live instalacijskih CD-ova za
Ubuntu
i
Kubuntu
izdanja (iako je usluga prekinuta u aprilu 2011.), uklju?uju?i i one usluge za mjesta za koji bi se pla?alo za isporuku (preko usluge poznatije kao
ShipIt
). Nekolicina programa poput
remastersys
i
Reconstructor
su dostupne da kreirate svoje vlastite uređene kopije Ubuntu Live CD-ova.
Migracijska alatka za
Microsoft Windows
se zove
Migration Assistant
(prvi put predstavljena u aprilu 2007.) te se mo?e koristiti za uvoz omiljenih strana, pozadine radne povr?ine, i raznih drugih pode?avanja koji bi se mogle prenijeti sa postoje?eh
Microsoft Windows
sistema na novu Ubuntu instalaciju.
Ubuntu
i
Kubuntu
se mogu pokrenuti sa USB Flash uređaja (naravno, ako BIOS ra?unara to podr?ava), sa opcijom ?uvanja pode?avanja na flash uređaj. Ovo omogu?uje prijenosnu instalaciju koja se mo?e koristiti na bilo kom ra?unaru koji mo?e da pokrene sistem sa USB uređaja. U novijim verzijama Ubuntu operativnog sistema, USB kreator je dostupan za instalaciju Ubuntu-a preko USB uređaja (sa ili bez LiveCD diska).
Pored raznih izdanja Ubuntua postoji i vi?e derivata Ubuntua dostupnih kao ISO slike (
engleski
:
images
) za download. Od
2006
. njihova izdanja izlaze uporedo sa Ubuntuom, i paketi se preuzimaju sa istih repozitorija; oni jednostavno instaliraju razli?iti skup paketa sa originalnog Ubuntua. Kubuntu, Xubuntu i Edubuntu CDovi se također mogu naru?iti preko besplatnog
Shipit
servisa. Ove razli?ite verzije odgovaraju razvojnim naporima koje vode velike zasebne grupe ljudi koji ?ele dovesti razli?itu funkcionalnost u distribuciju.
Ovo su slu?beni derivati Ubuntua koji su u potpunosti podr?ani od Cannonical Ltd. Mogu se naru?iti preko
Shipit
servisa:
[[Datoteka:Kubuntu logo and wordmark.svg|lijevo
Kubuntu
je slu?beni derivat Ubuntu operativnog sistema koji koristi
KDE
okru?enje
umjesto
GNOMEa
. Dio je Ubuntu projekta i koristi isti temeljni sistem. Kubuntu i Ubuntu mogu raditi usporedo. Svaki paket u Kubuntuu ima isti repozitorij kao i Ubuntu.
Kubuntu projekat nastoji biti KDEu ono ?to je Ubuntu GNOMEu: velika integrisana distribucija sa svim prednostima Ubuntua, ali sa KDE desktopom. Kubuntu se izdaje redovno i predvidivo; svaka nova verzija sadr?i novu KDE verziju.
- Sa
Kubuntu stranice na Ubuntu Wikiju
Kubuntu zna?i "prema humanosti" u
Bemba jeziku
, i izgovara se /kubuntu/.
[[Datoteka:Edubuntu_logo_png.png|lijevo
Edubuntu
je slu?beni derivat Ubuntua dizajniran za kori?tenje u ?kolama. Edubuntu sadr?i veliki broj obrazovnih aplikacija uklju?uju?i
GCompris
,
KDE Edutainment Suite
, i
Schooltool kalendar
. Prvo izdanje Edubunta je iza?lo uz Ubuntu 5.10, kodnog imena
Breezy Badger
,
13. oktobra
2005
.
Edubuntu je baziran na Ubuntuu, i sadr?i LTSP klijentske arhitekture, kao i obrazovne aplikacije namijenjene osobama od 6-18 godina.
Glavni cilj Edubuntua je da se mo?e koristiti od strane bilo koga, ?ak i bez dosta
ra?unarskog
znanja, sa mogu?nosti postavljanja ra?unarske
laboratorije
, ili on-line u?enja, za samo sat vremena ili manje, i onda upravljati nastalim okru?enjem bez mnogo muke.
[52]
[[Datoteka:Xubuntu logo and wordmark.svg|lijevo
Xubuntu
(izgovara se /?zubuntu/) je slu?beni derivat Ubuntua,
otvorenog
operativnog sistema
, sa
Xfce
grafi?kim okru?enjem
. Xubuntu je nezahtjevna"
[53]
distribucija namijenjena slabijim
ra?unarima
i onima koji tra?e brzo okru?enje. Ve?inom koristi
GTK+
aplikacije.
Xubuntu je originalno trebao iza?i uz
Breezy Badger
(5.10) verziju Ubuntua, ali na datum izdavanja kona?ni datum nije bio odlu?en, iako je ime "Xubuntu" kori?teno za metapaket (
xubuntu-desktop
) koji instalira Xfce desktop. Prvo slu?beno izdanje Xubunta je objavljeno uz Ubuntu 6.06 (uklju?uju?i Kubuntu i Edubuntu, kodnog imena Dapper Drake, izdata 1. juna 2006.)
[[Datoteka:Gobuntu_logo.png|lijevo
Distribucija koja u potpunosti sadr?i samo
slobodni softver
. Nastala je kao odgovor na kritike da se Ubuntu vi?e nije mogao u potpunosti slobodno mijenjati jer je sdr?avala previ?e
drajvera
i
programa
koji nisu u
javnom vlasni?tvu
. Prvobitno ime Gobutnua je bilo
Gnubuntu
.
Nudi serverske aplikacije kao
e-mail
server, LAMP web server platformu, kao i alate za DNS i upravljanje bazama podataka. Server izdanje dolazi na manjem CD image-u nego desktop izdanja i ima manje hardverske zahtjeve. Zahtjeva minimum od 500 megabajta prostora na disku i 64 megabajta RAMa.
[[Datoteka:Ubuntustudio v3 logo-alt.svg?
Ubuntu Studio
je slu?beni derivat Ubuntua koji je specijaliziran za multimedijalnu produkciju. Prva verzija, osnovan na Ubuntu 7.04. je pu?ten
11. maj
2007
. godine.
Sr? Ubuntu Studio je promjenjen da se mo?e u potpunosti iskoristiti potencijal
ra?unara
u svrhu produkcije i reprodukcije audio, video i grafi?kih sadr?aja. Programi mogu zahtjevati trenutno
CPU
vrijeme, ?to u nekim slu?ajevima mo?e da drasti?no smanji latenciju multimedijalnih sadr?aja. Također sadr?i plavo-crnu temu, nasuprot uobi?ajene smeđe-narand?aste teme Ubuntua.
Ovo su derivati koje Cannonical ne podr?ava, te se i ne mogu naru?iti preko
Shipit
servisa.
Elbuntu
je
Linux distribucija
bazirana na Ubuntuu ali sa
Enlightenment
grafi?kim okru?enjem
. Trenutno je samo dostupan kao live
CD
ali instalacija na disk se jo? uvijek razvija.
Da bi odr?ali veli?inu ISO slike (
engleski
:
image
),
OpenOffice.org
i
Evolution
, koji dolaze uz Ubuntu, su izba?eni iz izdanja.
Abiword
,
Gnumeric
i
Sylpheed Claws
su zauzeli njihovo mjesto.
Fluxbuntu
je neslu?beni derivat Ubuntua koji koristi
Fluxbox
grafi?ki interfejs
. Za razliku od nekih drugih Ubuntu varijanti poput Ubuntua koji koristi
GNOME
grafi?ko okru?enje
,
Kubuntua
koji koristi
KDE
i
Xubuntua
koji koristi
Xfce
, koji svi zahtjevaju ne?to vi?e kompjuterskih resursa, Fluxbuntu je napravljen da tro?i malo
ra?unarskih
resursa, ali uz punu funkcionalnost. Poslednje izdanje je bilo u Oktobru 2007, i distribucija se ?ini neaktivna, iako web stranica tvrdi druga?ije
[2]
Arhivirano
13. 10. 2014. na
Wayback Machine
.
Ubuntu Lite
je neslu?beni derivat Ubuntu
Linux distribucije
koja se koristi na sporijim
ra?unarima
. Trenutno je u ranim fazama razvoja.
Da bi se zadovoljio cilj Ubuntu Lite-a koji glasi "
Snaga Ubuntua za slabije ma?ine
", koristi se
IceWM
, zajedno uz
GTK+
aplikacijama. Ciljevi ove distribucije su sli?ni onima kod
Xubuntua
.
zUbuntu
je neslu?beni derivat Ubuntu
Linux distribucije
za
IBM eServer zSeries
ra?unare
koju je napravio Thomas Uhl. Trenutno se razvija, a na Internetu se jo? uvijek ne mogu prona?i verzije za download.
Derivat Ubuntua koji je posebno namjenjem za kori?tenje na UMPCovima i sli?nim prenosnim uređajima. Trenutno se nalazi u 7.10 verziji, ali se i dalje razvija.
Ubuntu stranica na DistroWatch.com je jedna od najposje?enijih od njihove ogromne liste Linux distribucija,
[54]
i Ubuntu je nagrađen nagradom ?italaca kao najbolja Linux distribucija u
2005
. godini na
LinuxWorld Conference and Expo
u Londonu.
[55]
Ubuntu je bio naj?e??e ocjenjivan na Internetu i ?tampanim publikacijama.
[56]
[57]
Mnogi kriti?ari Ubuntua ukazuju na to da je glavni dio njegovog uspjeha ogromna zajednica korisnika.
[58]
U
aprilu
2005
. godine,
Ian Murdock
, osniva? Debiana, je kritikovao Ubuntu zbog nekompatibilnosti između njegovih paketa i Debianovih, govore?i da se Ubuntu previ?e udaljio od Debian Sargea da bi ostao kompatibilan.
[59]
Na Debconf-u 6 u maju 2006, Mark Shuttleworth je izjavio da je "oko 6 miliona Breezy CDova" distribuirano kroz ShipIt program.
[60]
Jedna o tajni uspjeha Ubuntua je njegov fokus na kreiranju
lokalnih timova zajednice
. Postoji dosta
slu?benih i novih timova
, i lagano je i slobodno napraviti novi. Ako je potrebno,
Canonical Ltd.
?e ponuditi hardverske resurse za postavljanje mailing listi,
IRC
kanala i foruma, i platiti ?e registraciju domene. Canonical također zapo?ljava Ubuntu Community Manager-a (trenutno
Jono Bacon
) da pomogne sa osnovnim stvarima, uklju?uju?i tro?kove putovanja odabranih lokalnih timova na sastanke.
[61]
- ^
a
b
Nastanak Ubuntua
- ^
"Arhivirana kopija"
. Arhivirano s
originala
, 23. 10. 2006
. Pristupljeno 17. 10. 2006
.
CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu (
link
)
- ^
?ta sa binarnom kompatibilnosti među distribucijama?
- ^
Filozofija Ubuntua
- ^
Ubuntu i Debian
- ^
Sponzoriranje Ubuntu-a
- ^
O GNOME-u
- ^
RootSudo na Ubuntu Wikiju
- ^
Komponente Ubuntua
- ^
Licenciranje Ubuntua
- ^
Ubuntu Backportovi
- ^
Ograni?eni formati
- ^
"Easyubuntu"
. Arhivirano s
originala
, 13. 6. 2006
. Pristupljeno 8. 6. 2006
.
- ^
Problemi sa aplikacijama
- ^
Partneri/certifikacija/softver
- ^
Komercijalni Dapper repozitorij
- ^
Ubuntu:Shipit FAQ
- ^
Kodna imena izdanja Ubuntu-a
- ^
http://releases.ubuntu.com/14.10/
- ^
Izdavanje 4.10 verzije
- ^
Izdavanje 5.04 verzije
- ^
Izdavanje 5.10 verzije
- ^
"Izdavanje 6.06 verzije"
. Arhivirano s
originala
, 24. 8. 2011
. Pristupljeno 25. 8. 2006
.
- ^
Objavljen Ubuntu 6.06.1 LTS
- ^
Izdanje 6.10
- ^
Feisty Fawn Herd 1
- ^
Raspored izdavanja Gutsy verzije
- ^
"Izdavanje 7.10 verzije"
. Arhivirano s
originala
, 9. 12. 2007
. Pristupljeno 6. 12. 2007
.
- ^
Izdavanje 8.04 verzije
- ^
"Arhivirana kopija"
. Arhivirano s
originala
, 3. 12. 2007
. Pristupljeno 6. 12. 2007
.
CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu (
link
)
- ^
http://www.ubuntu.com/testing/intrepid/alpha1
- ^
Izdavanje 9.04 verzije
- ^
"Izdavanje 9.10 verzije"
. Arhivirano s
originala
, 13. 2. 2021
. Pristupljeno 28. 10. 2009
.
- ^
Izdavanje 10.04 LTS verzije
- ^
Izdavanje 10.10 verzije
- ^
Izdavanje 11.04 verzije
- ^
https://wiki.ubuntu.com/OneiricOcelot/TechnicalOverview/Alpha1
- ^
https://wiki.ubuntu.com/OneiricOcelot/TechnicalOverview/Alpha2
- ^
https://wiki.ubuntu.com/OneiricOcelot/TechnicalOverview/Alpha3
- ^
https://wiki.ubuntu.com/OneiricOcelot/TechnicalOverview/Beta1
- ^
https://wiki.ubuntu.com/OneiricOcelot/TechnicalOverview/Beta2
- ^
Izdavanje 11.10 verzije
- ^
Canonical unveils 6th LTS release of Ubuntu with 16.04
- ^
"The mouse that jumped"
. Arhivirano s
originala
, 22. 5. 2019
. Pristupljeno 5. 12. 2018
.
- ^
[1]
- ^
https://wiki.ubuntu.com/OneiricOcelot/ReleaseNotes
Oneiric sadr?aj
- ^
"Ubuntu System Requirements"
.
Ubuntu Community Documentation
. Pristupljeno 21. 6. 2011
.
- ^
"Ubuntu Server Guide: Preparing to Install"
.
Ubuntu Official Documentation
. Ubuntu Documentation Team. Arhivirano s
originala
, 28. 10. 2011
. Pristupljeno 21. 6. 2011
.
- ^
"Ubuntu Installation Guide: Meeting Minimum Hardware Requirements"
.
Ubuntu Official Documentation
. Ubuntu Documentation Team. Arhivirano s
originala
, 14. 6. 2012
. Pristupljeno 19. 4. 2010
.
- ^
"Ubuntu 11.04 (Natty Narwhal) Release Notes"
. Ubuntu Wiki
. Pristupljeno 21. 6. 2011
.
- ^
"Ubuntu 10.10 (Maverick Meerkat) ReleaseNotes"
. Ubuntu Wiki
. Pristupljeno 20. 4. 2011
.
- ^
"Edubuntu FAQ"
. Arhivirano s
originala
, 18. 4. 2010
. Pristupljeno 25. 8. 2006
.
- ^
Ne optere?ava ra?unar
- ^
DistroWatch: Popularnost Linux distribucija
- ^
LinuxWorld Expo UK 2005
- ^
"Ubuntu - novi pristup Linux desktopu"
. Arhivirano s
originala
, 10. 5. 2006
. Pristupljeno 25. 8. 2006
.
- ^
Linux u vladi: ocjenjivanje, dio 6 - Ubuntu
- ^
"?lanak o Kubuntuu"
. Arhivirano s
originala
, 11. 11. 2006
. Pristupljeno 25. 8. 2006
.
- ^
Sarge protiv Hoary Hedgehoga?
- ^
Ubuntu pitanja i odgovori sa Markom Shuttleworthom na Debconfu 6
- ^
?lan LoCo tima ide u Kaliforniju