Susa (na perzijskom : ??? Shush ) je grad u iranskoj provinciji Kuzistan . Prema procjenama iz 2005 . godine imao je 64.960 stanovnika. ^[1]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Susa ( biblijski ?u?an ; također gr?ki : Σ?λε?χεια, Seleukeia ili Seleukheia ; latinski Seleucia ad Eulaeum ; moderni Shush , koordinate: [https: https://geohack.toolforge.org/geohack.php?pagename=Susa&params=32.18922_N_48.25778_E_{{{5}}} 32.18922° N 48.25778° E ] ) bio je drevni grad u Elamskom, Perzijskom i Partskom carstvu u Iranu , smje?ten oko 240 km isto?no od rijeke Tigris u dana?njoj provinciji Kuzistan u Iranu . Osim ?to je vrijedno arheolo?ko nalazi?te, Shush je danas i ?ivopisno naselje zahvaljuju?i tome ?to ?iitski muslimani i perzijska ?idovska zajednica po?tuju proroka Daniela .

Susa je jedno od najstarijih naselja u regiji, vjerovatno osnovano oko godine 4000. p. n. e. ; iako prvi tragovi seoskog ?ivota datiraju oko 7000. p. n. e. Dokazi o civilizaciji koja je bojala grn?ariju datiraju do 5000. p. n. e. U historijskom dobu, Susa je bila prijestonica Elamskog Carstva . Ime dolazi od elamskog jezika; razli?ito se pi?e ( ?u?an , ?u?un etc.) i izgleda da je izgovarano kao ?u??n . ?u?an je bio napadan i od Babilonskog carstva i od Asirskog carstva u nasilnim najezdama. Nakon babilonskog osvajanja, za ime se pogre?no vjerovalo da dolazi od semitske rije?i ?u?an , "ljiljan."

Susa se spominje u Ketuvimu u Hebrejskoj Bibliji , uglavnom u knjizi o Esteri , ali također jednom u knjizi o Nehemiji i Danielu. I Danijel i Nehemija su ?ivjeli u Susi za vrijeme Babilonskog ropstva u 6. vijeku p. n. e. Estera je postala tamo?nja kraljica i spasila ?idove od genocida . Grob za koga se pretpostavlja da pripada Danijelu se nalazi u oblasti Suse, i poznat je pod nazivom Shush-Daniel . Grob je ozna?en neobi?nim bijelim sto?astim kamenom , koji nije simetri?an .

Plo?a koju je godine 1854 . prona?ao Henry Austin Layard u Ninivi otkriva Asurbanipala kao "osvetnika", koji tra?i odmazdu za poni?enja koja su Elamiti ?inili Mesopotamcima kroz vijekove:

" Susu, veliki sveti grad, mjesto njihovih bogova , sjedi?te njihovih misterija, osvojih. Uđoh u njihove palate, otvorih njihove riznice gdje srebro i zlato , roba i bogatstvo bijahu prikupljeni... Uni?tih zigurat Susin. Razbih njene sjajne bakarne rogove. Razbih hramove Elama u parampar?ad; njihove bogove i bo?ice razbacah po vjetru. Uni?tih grobove njihovih drevnih i nedavnih kraljeva, I izlo?ih ih suncu , i ponesoh njihove kosti u zemlju A?ura. Poharah Elam i na njihovu zemlju posijah sol . " ^[2]

Danijel 8:2 Ja promatrah u viđenju, i evo kako, u viđenju, ja bijah u Suzi tvrđi, koja je u pokrajini Elam. Ja promatrah u viđenju, i ja sam bijah uz rijeku Ulaj

Grad su nakon toga relativno brzo preuzeli ahemenidski Perzijanci pod Kirom Velikim godine 538. p. n. e. Pod Kirovim sinom Kambizom II , prijestonica carstva se premjestila iz Pasargadae u Susu.

Grad je izgubio dio svoje va?nosti nakon osvajanja od strane Aleksandra Makedonskog godine 331. p. n. e. i uni?tenja prvog Perzijskog carstva, ali nakon ?to je veliko Aleksandrovo carstvo propalo nakon njegove smrti, Susa je uz Ktesifon postala jednom od dvije prijestonice Partije. Susa je pala pod Seleu?ko carstvo pri ?emu je dobila ime Seleukeia . Susa je ?esto slu?ila kao uto?i?te za partijske, a kasnije i perzijske sasanidske kraljeve jer su Rimljani oplja?kali Ktesifon pet puta između 116 . i 297 . n. e. Partski vladari su imali obi?aj zimovati u Susi, a ljetovati u Ktesifonu.

Rimski car Trajan osvojio je Susu 116 . n. e., ali se zbog pobune u pozadini morao povu?i. To osvajanje je predstavljalo najisto?niju to?ku do koje su doprle rimske vojske u svojoj historiji .

Susa je uni?tena najmanje dva puta u svojoj historiji. Godine 647. p. n. e. , asirski kralj Asurbanipal je uni?tio grad za vrijeme rata tokom kojeg su građani Suse bili njegovi neprijatelji. Drugo uni?tenje Suse se dogodilo 638 . n. e., kada su muslimanske vojske prvi put osvojile Perziju . Susa je kona?no i potpuno uni?tena godine 1218 . od strane Mongola . U godinama ?to su slijedile, drevni grad je postepeno napu?ten.

Moderna Susa [ uredi | uredi izvor ]

U posljednje vrijeme arheolo?ka nalazi?ta su ugro?ena od strane nelegalnog iskopavanja, bacanja sme?a od strane lokalnih vlasti i planova da se na jo? neiskopanom podru?ju sagradi autobuska stanica. ^[3]

• 
  Asurbanipalov brutalni pohod protiv Suse je trijumfalno prikazan na ovom reljefu koji prikazuje uni?tenje grada godine 647. p. n. e. Ovdje plamenovi gutaju grad dok ga asirski vojnici ru?e s cepinima i motikama te nose plijen.
• 
  Anthropoid sarcophagus
• 
  Lav na dekorativnom panou palate Darija I
• 
  Islamska umjetnost: Vazna s palmama, 8-9. vijek

Znamenitosti [ uredi | uredi izvor ]

• Apadana (palata Darija Velikog ) - rasko?no zdanje perzijskog vladara sastojalo se od dvorane za prijem i rezidencijalne palate, sa tri unutra?nja vrta, sobom za goste, Velikim vratima i terasom.
• Akropola - povi?eni dio grada ^[4] nastao iz doba Elama bogat kipovima sumerskih bogova i babilonskim dokumentima ( Hamurabijev zakonik ); na temeljima akropole francuski arheolozi su 1897. podigli veliki dvorac ^[5] .
• Hamurabijev zakonik - datira iz 18. vijeka p. n. e. , je zbirka pravnih propisa koji predstavljaju izuzetno podrobnu kodifikaciju babilonskog prava i ujedno dragocjen izvor o privrednim i socijalnim prilikama drevnih civilizacija anti?kog Istoka. Pisan je na klinastom pismu .
• Akademija Gundi?apur - osnovao ju je sasanidski kralj ?apur I. u 3. vijeku , a danas se smatra najstarijim univerzitetom na svijetu ^[6] .
• Palata Artakserksa II. - izgrađena je od kamenih stubova i zidova od opeke , jedno vrijeme bila je administrativno sredi?te Perzijskog carstva .
• Shahr Pishevaran - smje?ten je na sjevernim i isto?nim dijelovima Suse i predstavlja najstarije naselje iz islamskog doba; ovdje se nalaze ostaci jedne od najstarijih d?amija .
• Kraljev grad - nalazi se na isto?nim brdima Suse, i bio je naseljen u doba Elama , Ahemenida , Partia i Sasanida .
• Danielova grobnica - legenda o grobnici ?idovskog proroka Danijela po?ela se spominjati nakon islamskih osvajanja Irana , a temelji se na predaji kako je Daniel oko 700. p. n. e. preselio u Iran skupa s nekolicinom ?idova iz njegovog plemena, te umro u Suzi. U gradu postoji ?est navodnih lokacija grobnice, a veli?anstveni mauzolej izgrađen je 1899. godine.
• Zigurat ?oghazanbil - najve?i zigurat na svijetu nalazi se 45 km. jugoisto?no od Suse, izgrađen je oko 1300. p. n. e. u doba najve?eg uspona Elama , a uni?ten je u osvajanjima asirskog kralja Asurbanipala .
• Muzej Susa - sadr?i mnoge historijske predmete, dokumente i grobnice iz raznih vremenskih razdoblja ^[7] .

Izvori i bilje?ke [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Historija Irana
• Elam
• Kuzistan
• Choqa Zanbil
• Roman Ghirshman
• Monsieur Chouchani

Na ovoj stranici konstatovane su gre?ke u izvornom kodu koje mo?da dovode do nepo?eljnih rezultata . Ispravite ih i zatim uklonite ovaj ?ablon. Ako ne znate kako, obratite na ?ar?iji za pomo?.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Susa na Wikimedia Commonsu.

• Susa
• Livius.org pictures of Susa Arhivirano 20. 3. 2007. na Wayback Machine
• Aerial views of Susa Arhivirano 3. 5. 2006. na Wayback Machine