Sahat-kula

Sahat-kula je kula karakteristi?na za bosanske ?ar?ije ali i za druga mjesta koja su bila pod vla??u ili uticajem Osmanlijske imperije . Građene su isklju?ivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, naro?ito u Bosni i Hercegovini ?to je bila islamska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika te je sahat-kula simboli?na graditeljska osobina Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili vi?e lica objekta (obi?no na ?etiri lica) kako bi ve?i broj stanovnika određenog mjesta mogao ?itati vrijeme. Sahat-kula je arhai?ni izraz u bosanskom jeziku i odnosni se na specifi?ne građevine izgrađene prete?no na podru?ju Bosne i Hercegovine. ^[1]

Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. vijeka, prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. Sahat-kule su naj?e??e građene u centralnim zonama ?ar?ije , i to uz d?amije , kao zadu?bine pojedinih vakifa, mada ih ima i na drugim mjestima, poput sahat-kule u Maglaju koja je podignuta u oboru maglajske tvrđave , ili onih u Te?nju , Grada?cu ili Po?itelju .

Za sli?ne građevine u svijetu, u bosanskom jeziku postoji izraz toranj ili jednostavno kula. Kule su obi?no dijelovi crkava ili objekata gradske uprave.

Karakteristike [ uredi | uredi izvor ]

Sve su sahat-kule pravljene na isti na?in, samo se razlikuju po dimenzijama i po polo?aju mjesta gdje su građene. To su visoke građevine ?etvorne osnovice, dimenzija od 3,07 do 4 m. Visine su razli?ite, a kre?u se od 10 do 28 m. Najni?a je u Gornjem Vakufu , a najvi?a u Sarajevu . Debljina zidova je od 65 cm do 1 metra. Sahat-kula u Jajcu razlikuje se od svih drugih u Bosni i Hercegovini. To i nije objekat ove vrste, nego obi?na kapi-kula jaja?ke tvrđave , u kojoj je negdje poslije njena osnutka postavljen uređaj za mjerenje vremena. ^[1]

Zidane naj?e??e kamenom i pokrivene ?atorastim krovom. Ispod krova, naj?e??e se nalazi vijenac, a ispod njega ?etiri otvora okrenuta na sve ?etiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta ?etiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu pu?karnica, koji su raspoređeni od podno?ja pa do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male koli?ine svjetlosti uvedu u unutra?njost objekta i osvijetle strmo drveno stubi?te kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubi?ta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste ? odmori?ta.

Sahat-kule u BiH [ uredi | uredi izvor ]

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine Osmanlijske imperije , a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su pravljene nedaleko od d?amija i ?esto su bile dijelom ve?eg urbanog kompleksa koji je pored d?amije također ?esto imao i mauzoleje, hamame, ?adervane i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala zna?ajan arhitektonski objekat u klasi?noj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je ozna?avao sredi?te ekonomsko razvijene urbane sredine. U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula: