한국   대만   중국   일본 
Rezolucija Vije?a sigurnosti broj 713 - Wikipedia Idi na sadr?aj

Rezolucija Vije?a sigurnosti broj 713

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vije?e sigurnosti Ujedinjenih nacija
Rezolucija broj 713
SFRJ
Datum 25. septembar 1991.
Sjednica 3009
Oznaka S/RES/713 ( Dokument )
Glasanje
Za: 15 Suzd. : 0 Protiv: 0
Tema SFRJ
Rezultat usvojeno
Sastav Vije?a sigurnosti 1991. godine
Stalne ?lanice
Nestalne ?lanice
←  712
714  →

Spisak rezolucija iz 1991.

Rezolucija Vije?a sigurnosti broj 713 je donesena 25. septembra 1991. godine, u Vije?u sigurnosti Ujedinjenih nacija na 3009. sjednici jednoglasnim usvajanjem svih petnaest ?lanica Vije?a. Ovom su rezolucijom, a na osnovu VII poglavlja Povelje Ujedinjenih nacija , uvodi embargo na uvoz oru?ja i vojne opreme za Socijalisti?ku federativnu republiku Jugoslaviju , a zbog izbijanja oru?anih sukuba koji su nastali politi?kim rascjepom tada?njih republika SFRJ . Ova Rezolucija je prva, koja za temu ima raspad Jugoslavije u devedesetim godinama pro?log stolje?a. [1]

Sadr?aj [ uredi | uredi izvor ]

Na inicijativu Evropske unije i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u saradnji sa Vladom SFRJ , ovom se rezolucijom poku?ali smiriti oru?ani sukobi koji su nastali 1991. godine otcjepljenjem Slovenije , zatim Hrvatske i na kraju Bosne i Hercegovine od SFRJ . Za provođenje rezolucije bio je zadu?en tada?nji generalni sekretar UN peruanski general Javier Perez de Cuellar Zahtjevan je prekid neprijateljstava, a pogotovo u oru?anim sukobima, koji su nastali formiranjem Teritorijalne odbrane Slovenije , Zbor narodne garde i jedinica Ministarstva unutra?njih poslova u Hrvatskoj, kao i naoru?avanja Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vije?a odbrane u dijelovima Bosne i Hercegovine sa ve?inskim hrvatskim stanovni?tvom, kao i niza paramilitarnih organizacija. Oru?je je nabavljano ilegalno iz skladi?ta biv?eg Sovjetskog saveza i tajnim kanalima dopremano u te tri zemlje. Rezolucija je predstavljala opasan presedan kojim se od tada pa nadalje za ?itavo vrijeme trajanja sukoba rukovodila međunarodna zajednica. Ova slabost nije pro?la nezamije?ena od strana u sukobu, te se pokazala kao izuzetno ?tetna za mirovne pregovore koji su vođeni pod evropskom zastavom, a kad su ovi propali, pod patronatom samih Ujedinjenih nacija. Bilo je jasno da je smjer politi?kog procesa bio definisan znatno ranije u sukobu. [2] Za razliku od dr?avnih institucija novih zemalja, pobunjeni Srbi u Srpskoj krajini u Hrvatskoj su dobijali oru?je od JNA , dok je u Bosni i Hercegovini u op?inama u kojima je SDS osvojila vlast, oru?je djeljeno iz skladi?ta TO BiH, a kasnije povla?enjem jedinica JNA iz Hrvatske i Srbije, dijeljeno lokalnom stanovni?tvu od strane JNA. Rezolucija je vrijedila za sve otcjepljene zemlje i nakon osamostaljenja, dok je Vlada Republike Bosne i Hercegovine , rezoluciju proglasila neva?e?om, prestankom postojanja SFRJ. [3]

Tekst [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Ceulemans, Carl (2005). Reluctant justice: a just-war analysis of the international use of force in the former Yugoslavia (1991?1995) . ASP / VUBPRESS Brussels. str.  41 . ISBN   978-90-5487-399-0 .
  2. ^ GENOCID U KONTINUITETU Univerzitet u Sarajevu Institut za istra?ivanje zlo?ina protiv ?ovje?nosti i međunarodnog prava, Sarajevo 2011.
  3. ^ Bedjaoui, Mohammed (1994). The new world order and the Security Council: testing the legality of its acts . Martinus Nijhoff Publishers. str. 51. ISBN   978-0-7923-3434-7 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]