Predsjedni?ki izbori u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama 2004.

← 2000. 2. novembar 2004. 2008.  →
538 ?lanova Kolegija izbornika Za pobjedu je potrebno 270 izborni?kih glasova
Izlaznost	56,7% [1] 5.5 pp
Kandidat George W. Bush John Kerry Stranka Republikanska Demokratska Mati?na dr?ava Teksas Massachusetts Sukandidat Dick Cheney John Edwards Glasovi izbornika 286 251 Osvojenih dr?ava 31 19 + DC Broj glasova 62.040.610 59.028.444 Postotak 50,7 48.3%
Izborna karta zasnovana na medijskom konsenzusu. Crvenom bojom ozna?ene su savezne dr?ave koje su osvojili Bush/Cheney, a plavom Kerry/Edwards. Brojevi ozna?avaju broj glasa?a Kolegija izbornika.
Predsjednik prije izbora George W. Bush Republikanska stranka Izabrani presjednik George W. Bush Republikanska stranka

Predsjedni?ki izbori u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama 2004. su bili odr?ani u utorak, 2. novembra 2004. To su bili 55. ?etverogodi?nji predsjedni?ki izbori . Bira?i su birali predsjedni?ke elektore i novog predsjednika i potpredsjednika ili su ponovno birali tada?nje predsjednike Georgea W. Busha i Dicka Cheneya . Niz predsjedni?kih primarnih izbora i konferencija odr?ani su od marta do septembra 2004. Glavni dvostrana?ki kandidati su bili republikanski predsjednik George W. Bush i demokratski senator John Kerry .

Bushova popularnost porasla je rano u prvom mandatu nakon napada 11. septembra 2001. , ali njegova popularnost je opala između 2001. i 2004. godine. Vanjska politika bila je dominantna tema tokom predizborne kampanje, posebno Bushovo vođenje rata protiv terorizma i invazija na Irak 2003. godine . Bush se predstavio kao odlu?ni vođa i napao Kerryja, dok je Kerry kritizirao Bushovo pona?anje u Iraku . Raspravljalo se i o doma?im pitanjima, uklju?uju?i ekonomiju i radna mjesta, zdravstvenu za?titu, poba?aj, istospolne brakove i istra?ivanje embrionalnih mati?nih ?elija.

Pobjednik izbora [ uredi | uredi izvor ]

George W. Bush je pobjednik izbora, i time je ostao na poziciji 43. po redu predsjednika Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava. ^[2] Potpredsjednik je također ostao Dick Cheney.

Reference [ uredi | uredi izvor ]