Pra?a
Dr?ave	Bosna i Hercegovina
Du?ina	56,9  km
Izvor	Jahorina
NV izvora	1460  m
NV u??a	329  m
Ulijeva se u	Drina
Sliv	Crnomorski
Povr?ina sliva	1109 km 2
Lijeve pritoke	Rakitnica
Desne pritoke	?emernica, Dolovski potok, Dobrova?ki potok

Pra?a je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Drine . Izvire (Vrelo Pra?e) na sjevernim padinama Jahorine na 1540 m nadmorske visine, u izvori?noj ?elenci iz koje nastaju izvori, Stansko vrelo, Kadino vrelo i Vrela Pra?e. Izvori?te je definisano izvorom koje se naziva Kadino vrelo. Proti?e kroz naseljena mesta: Podgrab , Pra?a , Renovica , Mesi?i i Ustipra?a gdje se ulijeva u Drinu na nadmorskoj visinu 327 m, pa je ukupni pad 1173 m ili 23,5‰.

Dolinom Pra?e prolazila je i uskotra?na ?eljezni?ka pruga Sarajevo ? U?ice , koja je ukinuta 1974. godine. Prugu je izgradila Austro-Ugarska 1906. godine.

Geologija [ uredi | uredi izvor ]

U geolo?kom pogledu sliv je predstavljen paleozojskim kompleksom koje ?ine podlogu mezozojskim naslagama. Najni?i fluvijalni oblici predstavljeni su kvartarnim naslagama. Za vrijeme oligomiocena doline rijeka Pra?e nije imala sada?nju dubinu. Njeno usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces po?eo je u vrijeme srednjeg miocena i vr?io se tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i dolina Pra?e, starije su od pleistocena (ledenog doba).

Kod mjesta Hrenovica , zaseok Kaljani, na 639 metara n.v. Pra?a ulazi u debele slojeve trijaskih kre?njaka u kojima usijeca duboku kanjonastu dolinu (kanjon Kra?ule) u planini Gosina, na mjestima i preko 600 metara duboku. Korito je usje?eno sve do verfenskih klastika (Goj?evica), te predstavlja erozioni bazis ovog podru?ja. Kanjon Kra?ule (Kaljani-Mesi?i) je dug oko 20 kilometara i samo na nekoliko mjesta presje?en je desnim pritokama, koje odsje?no zavr?avaju u Pra?i. Ova dolina je potpuno izvan dohvata ljudskih naselja.

Vodotok [ uredi | uredi izvor ]

Sliv Pra?e ima povr?inu 1109 km². Sliv je dosta asimetri?an. Lijeva slivna povr?ina je vi?estruko ve?a i iznosi 828 km², u odnosu na desnu, koja iznosi 281 km².

Rijeka Pra?a je lijeva pritoka Drine, nastaje na isto?nim padinama planine Jahorine. Nadmorska visina glavnog izvora Pra?e na Jahorini iznosi oko 1460 m nadmorske visine, a u??e u Ustripa?i ima nadmorsku visinu 327 m, pa je ukupni pad 1173 m ili 23,5‰. Veliki padovi rijeku Pra?u svrstavaju u izrazito planinski tok. Proti?e kroz naseljena mesta: Podgrab, Pra?a, Hrenovica, Mesi?i i Ustipra?a. gdje se ulijeva u Drinu. Du?ina toka je 56,9 kilometara, a du?ina vodotoka koji proti?e kroz podru?je op?tine Rogatica je 24 km.

Od Hrenovice do Mesi?a Pra?u vodom bogate poto?ni sistemi kao desne pritoke; ?emernica, Dolovski potok, izvor nizvodno od HE Mesi?i i Dobrova?ki potok nizvodno od Mesi?a koji slivno odvodnjavaju Had?i?a Ravan (1298 m) i O?tro (1004m). Lijeva slivna povr?ina Pra?e je hidrografski dezorganizirana i zbog propustljive geolo?ke podloge ona je bezvodana. Iz tih razloga na ovom potezu Pra?a ne prima niti jednu zna?ajniju pritoku, osim kra?kih vrela promjenljive izda?nosti u Sudi?ima (Qmin 400 l/s) i Govje?tica (Qmin 1250 l/s) u pe?ini Govje?tica. Voda Govje?tice dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pe?ine, u zimsko i proljetno doba izlazi voda iz pe?ine kao velika rijeka. Tada voda isti?e slapom iz prostranog ulaza u pe?inu stvaraju?i nesvakida?nji prizor. Podzemne vode rje?ice Re?etnice, koja ponire na Glasina?koj visoravni, pojavljuju su u Govje?tici. Ve?a lijeva pritoka je Rakitnica, koja proti?e kroz Rogaticu i ulijeva se iza Mesi?a.

Park prirode Pra?a
IUCN kategorija V (za?ti?eni krajolik / morski pejza?)
Pe?ina Banj Stijena
Najbli?i grad	Pale , Rogatica
Koordinate	43°49′24″N 18°26′56″E  /  43.82333°N 18.44889°E  / 43.82333; 18.44889
Povr?ina	4067 ha
Osnovano	01.04.2021.2021. [1]
Upravnik	?ume Republike Srpske, ?umsko gazdinstvo "Sjeme?"

Pe?ine [ uredi | uredi izvor ]

Ova prava planinska rijeka je svojom vodom udubila korito i napravila atraktivnu rije?nu dolinu koja je puna prirodnih ljepota.

U kanjonu Pra?e, dvadesetak metara iznad korita rijeke, nalazi se Mra?na pe?ina , poznata i kao pe?ina Banj Stijena (uglavnom u literaturi) po najbli?em selu. Najlak?i prilaz pe?ini je od stare ?eljezni?ke stanice Banj Stijena, makadamskim putem uzvodno oko 500 metara (biv?a trasa uskotra?ne pruge). Na svega 40 m. od ove pe?ine je i ulaz u Govje?ticu , jo? jednu pe?inu. Za Govje?ticu se znalo kada i za Banj Stijenu (Mra?na pe?ina), iz vremena izgradnje pruge uskog kolosjeka Sarajevo-Vi?egrad 1906. godine, samo ?to je Govje?ticu bez savremene speleolo?ke opreme bilo te?ko savladati. Tek 2013. godine sa ispitanih 9682 metra postala je apsolutni prvak Bosne i Hercegovine, ostavljaju?i iza sebe ranije rekordere, pe?inu Izvor Mokranjske Miljacke (7200 m) i Vjetrenicu (7013 m). U kanjonu se nalaze i manje poznate pe?ine: Podgorelica, Golubovi?ka, Međeđa, ?uplja pe?ina i dr.

Park prirode Pra?a [ uredi | uredi izvor ]

Park prirode Pra?a ?ini klisurasto- kanjonska dolina rijeke Pra?e sa pe?inama Govje?tica i Mra?na pe?ina sa brojnim podzemnim oblicima kra?kog reljefa i pe?inskog nakita. U kanjonu Pra?e ?ive brojne endemske i reliktne vrste. Nalazi se na teritoriji op?tina Rogatica i Pale ^[2]

Podru?je je progla?eno za za?ti?eno podruje , slijede?ih karakteristika: ^[3]

• za?ti?eno je podru?je od: 2021. godine ^[1]
• IUCN kategorija za?ti?enog podru?ja : V - Za?ti?eni pejza? (Park prirode prema zakonodavstvu RS)
• re?im za?tite: II (690 ha) i III stepena (3.377 ha)
• povr?ina: 4.067 ha ^[4]
• upravlja?: ?ume Republike Srpske, ?umsko gazdinstvo "Sjeme?"
• mjesto: Rogatica , Pale (2,4% teritorije)

Brana HE Mesi?i [ uredi | uredi izvor ]

U Mesi?ima se nalazi hidroelektrana , izgrađena 1950. godine. Visina brane je 12.8, a du?ina 36m. Akumulacija ima korisni volumen od 50.000 m³. Instalirana su dva agregata ukupne snage 3.1 MW, a godi?nja proizvodnja prema?uje 21 GWh. Pored nje izgrađena je Mini elektrana Mesi?i-Nova .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

• Rijeka Pra?a
• Govje?tica
• Vijesti iz Rogatice Arhivirano 20. 10. 2013. na Wayback Machine
• Kanjon Pra?e