한국   대만   중국   일본 
Plo?e - Wikipedia Idi na sadr?aj

Plo?e

Koordinate : 43°03′23″N 17°25′52″E  /  43.05639°N 17.43111°E  / 43.05639; 17.43111
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Plo?e
Grad
Grad Plo?e
pogled na Ploče
pogled na Plo?e
Službeni grb Ploče
Grb
Ploče nalazi se u Hrvatska
Ploče
Plo?e
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 43°03′23″N 17°25′52″E  /  43.05639°N 17.43111°E  / 43.05639; 17.43111
Dr?ava Hrvatska
?upanija Dubrova?ko-neretvanska
Vlada
 ?  Gradona?elnik Mi?o Krsti?evi? ( SDP )
Povr?ina
 ? Op?ina 142,00 km 2
Najve?a nadmorska visina 21 m
Stanovni?tvo  ( 2021. )
 ? Op?ina 8.220
 ?  Op?ina (gusto?a) 57,89 /km 2
 ? Naselje 4.711
Vremenska zona CET ( UTC+01:00 )
 ? Ljeti ( DST ) CEST ( UTC+02:00 )
Po?tanski broj 20340
Pozivni broj (+385) 20
Veb-sajt Grad Plo?e
Plo?e, rimokatoli?ka crkva "Kraljica Neba i Zemlje"

Plo?e su grad u Hrvatskoj , u Dubrova?ko-neretvanskoj ?upaniji .

Ime grada [ uredi | uredi izvor ]

Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Plo?a . Ime Plo?a dato je zbog toga ?to su stanovnici okolnih mjesta i prvi doseljenici vadili i su?ili svoje ribarske mre?e na podru?ju dana?njeg grada.

Geografski polo?aj [ uredi | uredi izvor ]

Grad Plo?e se smjestio u dolini Neretve u saobra?ajnoj razmeđi zapadne i isto?ne Evrope. U okolini grada mogu se vidjeti Ba?inska jezera , u??e rijeke Neretve , mnogobrojna brda i Jadransko more .

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Grad je, od 1950 .- 54 . godine, te od 1980 .- 90 . godine, nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunisti?kom politi?aru, Slovencu Edvardu Kardelju .

Ime Plo?e (lat. Ploca) prvi put se spominje u 1387. godine u jednom dubrova?kom ugovoru o prevozu robe. To je bilo skloni?te mnogim pomorcima, koji su putovali po Neretvi i koji su i?li u Metkovi? i Mostar .

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare op?ine Plo?e.

Ekonomija [ uredi | uredi izvor ]

Okosnica ekonomije grada Plo?a je teretna morska luka , druga po koli?ini prekrcaja u Republici Hrvatskoj oko (2.5 mil t 2005.). Za luku se ve?e velik broj srodnih djelatnosti: ?pediterskih , skladi?nih, prevozni?kih, logisti?kih itd., dok turizam za razliku od ostalih primorskih gradova RH nema posebnog zna?aja. Uvjeti za razvoj turizma postoje, zbog blizine u??a Neretve i Ba?inskih jezera . Plo?e se nalaze na delti Neretve koja je vema povoljna za lov (ptice) , ribolov i poljoprivredu, u kojoj prednja?e agrumi , a potom i drugo vo?e ( lubenice , ?ljive , itd.) i povr?e ( paradajz ). Industrija koja je nekad bila jedna od najja?ih među primorskim gradovima je gotovo i??ezla, a sa dosta smanjenim kapacitetom u odnosu na 1991. proizvode se brtvene obloge. O?ekuje se da ?e grad svoju budu?nost prona?i u razvoju svog saobra?ajnog polo?aja kojem ?e zna?ajno doprinjeti skora izgradnja Jadransko-Jonskog i panevropskog koridora Vc , ?ije ?e se ?vori?te nalaziti u neposrednoj blizini grada.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi izvor ]

Na popisu stanovni?tva 2021 . godine, grad Plo?e je imao 8.220 stanovnika, od ?ega u samim Plo?ama 4.711.

Grad Plo?e [ uredi | uredi izvor ]

Broj stanovnika po popisima [1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
2.204 2.581 2.928 3.479 4.028 4.337 4.087 4.512 4.865 6.161 7.759 8.846 9.726 11.220 10.834 10.135 8.220

Napomena : Nastao iz stare op?ine Plo?e .

Plo?e (naseljeno mjesto) [ uredi | uredi izvor ]

Broj stanovnika po popisima [1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
0 0 164 200 180 215 0 0 727 1.657 3.102 4.405 5.318 6.332 6.537 6.013 4.711

Napomena : U 1948. i 1953. iskazano pod imenom Kardeljevo , 1961. i 1971. pod imenom Plo?e , a 1981. iznova pod imenom Kardeljevo . Podru?je naselja Plo?e smanjeno je 1991. izdvajanjem dijelova naselja koji su u?li u sastav naselja Pera?ko Blato . U 1857., 1869. i 1921. podaci su djelimi?no sadr?ani u naseljima Ba?ina i Banja , a 1931. u naselju Ba?ina .

Popis 1991. [ uredi | uredi izvor ]

Na popisu stanovni?tva 1991 . godine, naseljeno mjesto Plo?e je imalo 6.332 stanovnika, sljede?eg nacionalnog sastava:

Plo?e
1991.

ukupno: 6,332

    Hrvati 5,013 (79,16%)
    Srbi 438 (6,91%)
    Jugoslaveni 288 (4,54%)
    Muslimani 179 (2,82%)
    Crnogorci 71 (1,12%)
    Albanci 39 (0,61%)
    Makedonci 39 (0,61%)
    Slovenci 23 (0,36%)
    Mađari 14 (0,22%)
    Nijemci 3 (0,04%)
    ?esi 2 (0,03%)
    Rusini 2 (0,03%)
    Grci 1 (0,01%)
    Italijani 1 (0,01%)
    Poljaci 1 (0,01%)
    Rusi 1 (0,01%)
    Slovaci 1 (0,01%)
    Turci 1 (0,01%)
    Ukrajinci 1 (0,01%)
   ostali 5 (0,07%)
   neopredijeljeni 139 (2,19%)
   region. opr. 15 (0,23%)
   nepoznato 55 (0,86%)

Kultura i sport [ uredi | uredi izvor ]

Plo?e su relativno mali grad i najmlađi u Hrvatskoj tako da nema neku posebnu kulturnu tradiciju. Najve?i događaji vezani uz grad su Maraton lađa i utrke trupa koje se odr?avaju ljeti. Na takvim okupljanjima ponekad se zna okupiti i 50-ak hiljada ljudi.

?to se ti?e samog sporta najja?i su ragbi i ko?arka. Ragbija?ka ekipa ragbi klub Plo?e je druga u Hrvatskoj dok je ko?arka?ki klub 1. u Dalmatinskoj regiji. Usput Plo?e su poznate po unikatnom sportu koji je u njima i izmi?ljen. Rije? je o Coccoballu koji je stvorio Jasmin Brajlovi? sa jo? nekolicinom ljudi. Rije? je o sportu koji je "hibrid" između ko?arke i ragbija zajedno. Igra se na dva ko?a od kojih je jedan ve?i i drugi manji. Suci su uvijek dvije djevojke, a pravila nema. Postoji samo broj bodova koji se broji i postoji vrijeme za koje se odigra me?.

U Plo?ama djeluju i bo?arski klubovi Plo?e i Asfalt Plo?e .

Obrazovanje [ uredi | uredi izvor ]

U gradu Plo?ama postoji samo jedna osnovna ?kola O? Vladimir Nazor. Nastala je sredinom 20. vijeka , a zgrada ?kole se nalazila u Gra?koj ulici. Danas se ?kola nalazi u Ulici Tina Ujevi?a na broju 3. Prije nego ?to se otvorila ?kola u Plo?ama đaci su i?li u ?kolu u okolnim mjestima Rogotin , Komin , Ba?ina . Danas, u Op?ini Plo?e postoje ?kola u Rogotinu kao podru?na ?kola, ?kola na Sta?evici, ?kola u Kominu. U gradu postoji jedna srednja ?kola S? "Fra Andrije Ka?i? Mio?i?". Programi ?kole su: Op?a gimnazija, ekonomija, hotelijersko-turisti?ki tehni?ar, konobar, kuhar, elektrotehni?ar, automehani?ar i ra?unarski tehni?ar.

Galerija [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovni?tva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovni?tva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdava?: Dr?avni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X , ISBN 978-953-6667-07-9 ;

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]