Pijanist (film)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pijanist
Izvorni naslov The Pianist
Re?iser Roman Polanski
Producent Roman Polanski
Robert Benmussa
Alain Sarde
Scenarist(i) Ronald Harwood na osnovu istoimenog memoara Władysława Szpilmana
Uloge Adrien Brody
Thomas Kretschmann
Frank Finlay
Maureen Lipman
Emilia Fox
Michał ?ebrowski
Muzika Wojciech Kilar
Kinematografija Paweł Edelman
Monta?a Herve de Luze
Produkcija Canal+
Studio Babelsberg
Studio Canal+
Distributer Focus Features
Premijera 24. maj 2002.
Trajanje 150 minuta [1]
Zemlja
Jezik engleski, poljski, njema?ki, ruski, francuski, turski
Bud?et 35 miliona dolara [2]
Zarada 120.1 milion dolara [2]

Pijanist je historijski dramski film snimljen 2002. godine u ko-produkciji i re?iji Romana Polanskog , a scenarij je napisao Ronald Harwood , na osnovu istoimenih autobiografskih memorara, iz Drugog svjetskog rata poljsko-jevrejskog pijaniste i kompozitora Władysława Szpilmana . Glavnu ulogu tuma?i Adrien Brody . [3] [4]

Pijanist je zaradio zna?ajne pohvale kritike i dobio je brojne nagrade i nominacije. Dobio je Zlatnu palmu na Kanskom filmskom festivalu . [5] Na 75. dodjeli Oscara , osvojio je Oscara za najbolju re?iju (Polanski), najbolji adaptirani scenarij ( Ronald Harwood ), i najboljeg glavnog glumca (Brody), i bio je također nominiran u ostale ?etiri kategorije, uklju?uju?i i Oscara za najbolji film . Također je 2003. godine osvojio nagradu BAFTA za najbolji film i BAFTA-u za najbolju re?iju, kao i sedam nagrada Cesar Fancuske filmske akademije od kojih se isti?u Cesar za najbolji film, Cesar za najbolju re?iju i Cesar za najboljeg glumca za Brodya. [6]

Radnja [ uredi | uredi izvor ]

Fotografija Władysława Szpilmana

U septembru 1939. godine, Władysław Szpilman ( Adrien Brody ), je poljsko-jevrejski pijanist , koji u?ivo svira na radiju u Var?avi kada je stanica bombardovana tokom invazije Poljske od strane nacisti?ke Njema?ke . Nadaju?i se brzoj pobjedi, Szpilman se kod ku?e raduje sa svojom porodicom kad su saznali da su Britanija i Francuska objavili rat Njema?koj. Ali obe?ana pomo? ne dolazi. Borba traje ne?to vi?e od mjesec dana, kako sa njema?kom tako i sa Crvenom armijom koji su istovremeno izvr?ili invaziju Poljske na razli?itim frontovima. Var?ava postaje teritorija pod kontrolom nacisti?kog re?ima. Jevrejima je ubrzo onemogu?eno da rade ili posjeduju poslovne prostore, i primorani su također da nose plave trake sa Davidovom zvijezdom . [7]

Do novembra 1940. godine, Szpilman i njegova porodica su nasilno preseljeni iz njihovog doma u pretrpani Var?avski geto , gdje uslovi za ?ivot postaju sve gori. Ljudi umiru od gladi, stra?ari su brutalni, djeca gladuju i lutaju napu?tena na ulici. Jednom prilikom, Szpilmanovi su svjedocima masakra cijele jedne porodice u stanu preko puta od strane SS -a tokom racije. Dana 16. augusta 1942. godine, Szpilman i njegova porodica su trebali biti preba?eni u logor smrti Treblinka kao dio Operacije Reinhard . Jedan prijatelj koji je bio pripadnik jevrejske geto policije prepoznaje Władysława i odvaja ga od njegove porodice. On je upu?en na prisilni rad pod njema?kim nadzorom i uskoro saznaje da se sprema jevrejska pobuna. On poma?e pokretu otpora krijum?arenjem oru?ja u geto, i jednom prilikom jedva je izbjegao sumnjiv?avim stra?arima. Szpilman na kraju uspijeva pobje?i i skriva se uz pomo? ne-jevrejskog prijatelja, Andrzeja Boguckog, i njegove supruge Janine. [8]

U aprilu 1943. godine, Szpilman posmatra sa prozora borbe u Var?avskom getu tokom ustanka, koji je i sam pomagao, i svjedokom je njegovog neuspjeha. Nakon ?to ga jedan kom?ija otkriva u stanu, on je prisiljen pobje?i u drugo skrovi?te. Nova soba ima klavir, ali ga nije smio svirati zato ?to je morao ?ivjeti u ti?ini. Uskoro je po?eo da pati od ?utice . [9] U augustu 1944. godine, za vrijeme Var?avskog ustanka poljskog pokreta otpora (Armia Krajowa) dolazi do napada na njema?ku zgradu preko puta Szpilmanovog skrovi?ta. Tenkovska granata pogađa stan prisiljavaju?i ga da pobjegne. Tokom narednih mjeseci, Var?ava je uni?tena i napu?tena. Szpilman je ostavljen da se sam brine o sebi o?ajni?ki tra?e?i mjesto za skloni?te i namirnice među ru?evinama. Na kraju odlazi u napu?tenu ku?u gdje pronalazi konzervu kiselih krastavaca . Dok poku?ava da je otvori otkriva ga oficir Wehrmachta Wilm Hosenfeld koji otkriva da je Szpilman pijanist. On tra?i od Szpilmana da svira na klaviru . Oronuli Szpilman uspijeva da odsvira Chopinovu Baladu u g-molu . Hosenfeld omogu?ava Szpilmanu da se sakrije u potkrovlju prazne ku?e. Tu redovno dobija sljedovanje hrane od strane njema?kog oficira. [10]

U januaru 1945. godine, Nijemci se povla?e usljed napredovanja Crvene armije. Hosenfeld se susre?e sa Szpilmanom po posljednji put obe?avaju?i da ?e ga slu?ati na poljskom radiju nakon rata. On daje Szpilmanu svoj vojni?ki kaput kako bi mu bilo toplo i zatim odlazi. Međutim, to je moglo imati skoro fatalne posljedice za Szpilmana jer se pogre?no mislilo da je on njema?ki vojnik pa su na njega pripucali poljski vojnici koji su oslobađali Var?avu. U prolje?e 1945. godine, biv?i zatvorenici nacisti?kog koncentracionog logora prolaze pored zarobljeni?kog logora gdje je Sovjetska vojska dr?ala zarobljene njema?ke vojnike i verbalno ih zlostavljala. Hosenfeld, koji se nalazi među onima koji su zarobljeni, ?uje jednog logora?a kako jadikuje nad svojom biv?om karijerom kao violinist. On pita violinistu da li zna Szpilmana a on odgovara potvrdno. Hosenfeld ?eli da mu Szpilman uzvrati uslugu i da mu pomogne da ga puste. Ne?to kasnije, violinist uspijeva da dovede Szpilmana do logora, ali pronalaze da je logor ve? odavno napu?ten. [11]

Kasnije, Szpilman radi za poljski radio i jednom prilikom izvodi Chopinov Grand Polonaise brillante pred brojnom i presti?nom publikom. Epilog filma navodi da je Szpilman umro u dobi od 88 u 2000. godini, dok je Hosenfeld umro u sovjetskom zarobljeni?tvu 1952. godine. [12]

Uloge [ uredi | uredi izvor ]

Zanimljivosti [ uredi | uredi izvor ]

  • Dok je tra?io lokacije za snimanje filma u Krakovu , redatelj Roman Polanski je sreo ?ovjeka koji je njemu i njegovoj porodici pomogao da pre?ive rat.
  • Da bi se ?to bolje pripremio za ulogu izolovanosti, glavni glumac Adrien Brody nije gledao televiziju i prodao je auto i stan.
  • Ovo je prvi film koji je dobio Cezara za najbolji film, nagradu Francuske filmske akademije, a da nije snimljen na francuskom jeziku.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ " THE PIANIST (15)" . British Board of Film Classification . 3. 7. 2002. Arhivirano s originala , 2. 4. 2015 . Pristupljeno 14. 3. 2015 .
  2. ^ a b http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=pianist.htm
  3. ^ Hare, William (2004). LA Noir: Nine Dark Visions of the City of Angels . Jefferson, North Carolina: Macfarland and Company. str. 207. ISBN   0-7864-1801-X .
  4. ^ "The Pianist - Wladyslaw Szpilman" . Pristupljeno 20. 8. 2016 .
  5. ^ "Festival de Cannes: The Pianist" . festival-cannes.com . Arhivirano s originala , 22. 8. 2011 . Pristupljeno 25. 10. 2009 .
  6. ^ "Official Site - The Pianist - Awards & Nominations" . Arhivirano s originala , 11. 10. 2016 . Pristupljeno 21. 8. 2016 .
  7. ^ "Watching The Pianist in Gaza" . Pristupljeno 21. 8. 2016 .
  8. ^ "Władysław Szpilman (Piano)" . Pristupljeno 21. 8. 2016 .
  9. ^ "The Pianist (2002)" . Pristupljeno 21. 8. 2016 .
  10. ^ "Nazi officer Wilm Hosenfeld who saved 'The Pianist' Władysław Szpilman" . Pristupljeno 21. 8. 2016 .
  11. ^ "The German Officer Who Rescued the 'Pianist ' " . Pristupljeno 21. 8. 2016 .
  12. ^ "The Pianist: About Wladyslaw Szpilman" . Pristupljeno 21. 8. 2016 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Pijanist_(film)&oldid=3576170 "