Operacija "Oluja"

Operacija Oluja
Operacija Oluja
Rat u Hrvatskoj , Rat u Bosni i Hercegovini
Datum	4?7. august 1995.
Lokacija	Hrvatska , Bosna i Hercegovina
Ishod	Pobjeda hrvatskih i snaga Armije Republike Bosne i Hercegovine
Sukobljene strane
Hrvatska vojska ; Hrvatsko vije?e odbrane ; Armija RBiH	Srpska vojska Krajine ; Vojska Republike Srpske ; Narodna odbrana Zapadne Bosne
Komandanti
Zvonimir ?ervenko ; ?eljko Glasnovi? ; Atif Dudakovi? ; Izet Nani? †	Mile Mrk?i? ; Fikret Abdi?
Vojne jedinice
HV ; HVO ; Peti korpus Armije RBiH

Operacija "Oluja" bila je vojna operacija Hrvatske vojske , HVO -a i Armije RBiH iz ljeta 1995, kad su zauzetii veliki krajevi Hrvatske uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom , gradovi Knin , Obrovac , Benkovac i drugi, sru?ena Republika Srpska Krajina i stvoren put za izlazak najzapadnijih podru?ja Bosne i Hercegovine iz srpskog obru?a i izolacije.

Uvod [ uredi | uredi izvor ]

Nakon operacije "Bljesak" u maju 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i srpskih snaga.

Po?etkom augusta 1995, nakon problema koje su Srbi imali u Bosni i Hercegovini oko Bosanskog Grahova gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlu?nu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Takva akcija ipak nije bila o?ekivana jer se Hrvatskoj stalno iz Washingtona prijetilo sankcijama ako krene u ofanzivu. Presudno je bilo akciju zavr?iti u manje od sedmicu dana, jer " Bljesak " je vojno trajao manje od 48 sati.

Omjer sukobljenih strana [ uredi | uredi izvor ]

Hrvatska vojska:
- Stalna vojska: 50.000 ljudi
- Mobilizirano : preko 100.000 ljudi
- Ukupno vojnika: preko 150.000
- 350 tenkova
- Artiljerija: oko 200 topova , neodređen broj minobaca?a
Vojska Republike Srpske Krajine:
- 40.000 vojnika
- 200 tenkova
- Artiljerija: 250 topova, i neodređen broj minobaca?a

Omjeri Vojske SAO Krajine i Hrvatske Vojske:

Ljudstvo : 1 / 3,7
Tenkovi : 5 / 7
Artiljerija : 5 / 4

O?ita je bila nadmo? Hrvatske vojske u ljudstvu i manja prednost u tenkovima. Vojska RS Krajine je jedino bila nadmo?nija po broju artiljerijskog oru?ja, ali ne u tolikom broju. Po broju vojnika i vojnih oru?ja na bojnom polju kao i u pogledu morala, vojska SAO Krajine nije imala velikih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom.

Operacija [ uredi | uredi izvor ]

Petak, 4. august [ uredi | uredi izvor ]

U 5 sati ujutro po?ela je ofanziva. Na cijeloj du?ini fronta po?ela je raketno-topovska paljba. Prvog dana akcije onesposobljen je oda?ilja? ?elavac, ?ime je onemogu?ena komunikacija Srbima, zauzet je Sveti Rok, a Knin se nalazio u okru?enju hrvatske vojske.

Subota, 5. august [ uredi | uredi izvor ]

Knin je zauzet do podne a na ju?nom dijelu rati?ta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, te je ofanziva nastavljena prema Petrinji, Glini, Plitvi?kim jezerima.

Nedjelja, 6. august [ uredi | uredi izvor ]

U nedjelju su se spojile Hrvatska vojska s HVO -om i Petim korpusom Armije BiH na granici BiH, time je biv?a Srpska Krajina "prepolovljena", ujutro je zauzeta Petrinja, a kasno nave?er Glina. Srpskim civilima, koji su to odabrali, ostavljeni su koridori za bijeg preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okru?enju.

Ponedjeljak, 7. august [ uredi | uredi izvor ]

Osvojeni su Turanj i Tu?ilovi?. Ministar odbrane Gojko ?u?ak u 18 sati objavio je da je akcija zavr?ena. Do petka se "?istio" teren i srpski vojnici su se predavali, u 19 sati u utorak po?ela je predaja 21. korpusa.

Gubici [ uredi | uredi izvor ]

Po hrvatskim podacima, poginula su 174 pripadnika OSRH i MUP-a, a od toga 20 oficira i 18 podoficira. O gubicima srpske strane postoje razli?iti podaci, a pretpostavlja se, uz sve korekcije i naknadne informacije, da je poginulo 560 pripadnika vojske "RSK", dok je oko 1850 ranjeno.

Posljedice [ uredi | uredi izvor ]

Unato? neprestanim pozivima predsjednika RH upu?enoga građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zagarantovana sva građanska prava, najve?i je broj Srba iz samoprogla?ene "Krajine" na zahtjev svoga vojnog i politi?kog vodstva napustio Hrvatsku. Zapovijed (br. 12-3113-1195) o evakuaciji Srba iz tzv. "Krajine" potpisali su srpski general Mile Mrk?i? 4. VIII., kao i predsjednik "Krajine" Mile Marti? . Broj izbjeglih Srba razli?ito se procjenjuje: hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000-250.000.

Tokom operacije Oluja OS RH nisu sru?ile niti jedan vjerski (pravoslavni) objekt. Ali, u razdoblju nakon zavr?etka akcije zabilje?ena su kriminalna djela ubistva iz osvete ili koristoljublja nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napu?tenih ku?a i drugih objekata (preko 20 hiljada). Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima optu?eno 1949 prekr?itelja hrvatske nacionalnosti, dok su osuđene 1492 osobe, od toga za ubistvo 27 osoba (13 osoba na izdr?avanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).

Zbog sklopa politi?kih, vojnih, geostrate?kih i drugih razloga Hrvatska nije krenula u vojno oslobađanje preostalih okupiranih podru?ja u Baranji i isto?noj Slavoniji, nego je integracija tih dijelova u pravni sistem Hrvatske odgođena do sporazuma u Daytonu, kada su dogovoreni detalji o procesu reintegracije.

Rezultat [ uredi | uredi izvor ]

Za vrijeme vojno-policijske akcije oluja zauzeta je ve?ina hrvatskog podru?ja koji je do tada bio pod kontrolom lokalnih srpskih vlasti. "Oluja" se danas smatra najva?nijom akcijom u ratu u Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. kada je "Oluja" i odr?ana. Prije izvr?enja cijelog procesa, ve?insko srpsko civilno i vojno stanovni?tvo bilo je upozoreno na vi?e na?ina, a jedan dio je i odveden u sigurnije krajeve.

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Operacija "Oluja"