| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Navarra
Navarra
Nafarroa
|
|---|
|
|
|
Geografski polo?aj Navarre u
?paniji
|
| Dr?ava
|  ?panija
|
|---|
| Glavni grad
| Pamplona
|
|---|
|
| ? Predsjednik
| Miguel Sanz Sesma
|
|---|
|
| ? Ukupno
| 10.391 km
2
|
|---|
| Mjesto po povr?ini
| 11.
|
|---|
|
| ? Ukupno
| 601.874
|
|---|
| ? Rang
| 15.
|
|---|
| ? Gusto?a
| 60,22 /km
2
|
|---|
| ISO 3166 kod
| NA
|
|---|
| Statut usvojen
| 16. august 1982.
|
|---|
| Broj predstavnika u
kongresu
| 5
|
|---|
| Broj predstavnika u
senatu
| 5
|
|---|
| Veb-sajt
| www
.navarra
.es
|
|---|
Navarra
(
?panski
Navarra
,
baskijski
Nafarroa
) je
?panska autonomna zajednica
, smje?tena na sjeveru
?panije
. Njen slu?beni naziv na ?panskom glasi
Comunidad Foral de Navarra
(?panska rije?
foral
dolazi od rije?i
fuero
?to zna?i bula, slobo?tina, povlastica).
Navarra grani?i na zapadu s
Baskijom
(s provincijama
Guipuzcoa
i
Alava
), na jugu s autonomnom zajednicom
La Rioja
, na istoku s
Aragonijom
(s provincijama
Zaragoza
i
Huesca
), te na sjeveru s
Francuskom
.
Sastoji se od 272 op?ine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike tre?ina ?ivi u njenom glavnom gradu
Pamploni
(193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.
Navarra je mje?avina baskijskog uticaja iz planinskog podru?ja
Pirineja
i mediteranskog uticaja iz doline rijeke
Ebro
.
Iz njene duge politi?ke historije, sada?nja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije (
Amejoramiento del Fuero
) iz
1982
. godine, koji uklju?uje tradicionalni sistem historijsko ste?enih prava i sloboda (
fueros
), prizatih i ?panskim Ustavom iz 1978. godine.
Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament (
Parlamento de Navarra
) i Vladu (
Gobierno de Navarra
). Zdravstvo, zapo?ljavanje, obrazovanje i socijalna briga, zajedno sa izgradnjom stanova, urbanim planiranjem, politikom za?tite okoline, u nadle?nosti su njenih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim
Baskije
i
Katalonije
, prema novom statutu), Navarra ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje centralna ?panska vlada.
Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica sa dru?tvenoekonomskim blagostanjem, zahvaljuju?i prije svega razvoju industrije i uslu?nih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposlenosti je među najni?ima u ?paniji (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika među najvi?im.
Distribucija baskofone, mje?ovite i nebaskofone zone po op?inama.
Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno podru?je gdje je
baskijski jezik
ima status slu?benog jezika, Navarra je jezi?no podjeljena na tri zone: baskofonu, mje?ovitu i nebaskofonu.
U baskofonoj i mje?ovitoj zoni, baskijski jezik ima slu?beni status, zajedno sa
?panskim
, dok u nebaskofonoj zoni nema uop?e status slu?benog jezika. Status slu?benog jezika pretpostavlja da, između ostalog, geografski nazivi budu na baskijskom, te garantuje pravo građanima da se slu?e baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.
Navarra je vode?a u
Evropi
po kori?tenju obnovljivih izvora energije. U planu je bilo da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na kori?tenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43,6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5,3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najve?a i ?panska solarna elektrana, smje?tena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1,2 MWh), zajedno sa jo? nekoliko manjih.
U program razvoja od 2004. uklju?uje i nove solarne elektrane Larrion (0,25 MWs) i ?pansku najve?u na Castejonu (2,44 MWh).