S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Fobos
Deimos
No?no nebo Marsa sa Demosom (lijevo) i Fobosom (desno), viđeni sa
rovera Spirit
, kako se kre?u preko sazvije?đa
Strijelac
Planeta
Mars
posjeduje dva mala prirodna satelita:
Marsovi sateliti su među najmanjim u
Sun?evom sistemu
. Fobos je malo ve?i od Deimosa i kru?i samo 6.000
km
iznad povr?ine Marsa. Nema poznatih mjeseca da kru?e bli?e svojoj planeti. Fobos obiđe oko Marsa tri puta dnevno, dok je udaljenijem Deimosu potrebno 30 sati za svaku orbitu. Fobos se postepeno spiralno pribli?ava Marsu za 1,8 m bli?e toj planeti svakih 100 godina. Za 50 miliona godina predviđa se da ?e se ili sru?iti na Mars ili raspasti formiraju?i prsten oko planete Mars.
Poput
zemljinog
Mjeseca
, Fobos i Deimos su uvijek okrenuti istom stranom svoje povr?ine prilikom obrtanja oko njihove planete. Oba su nepravilnog oblika, sa mnogobrojnim kraterima i prekrivena pra?inom i kamenjem. Spadaju među tamnije objekte u Sun?evom sistemu. Ovi marsovi mjeseci uglavnom imaju stijene bogate
ugljenikom
pomije?ane sa
ledom
.
Vjeruje se da su oba tijela
asteroidi
zarobljeni marsovom gravitacijom.
Fobos ima samo 1/1000. dio
gravitacione
privla?ne sile kao Zemlja. Osoba te?ka 68
kg
na Zemlji bi na Fobosu te?ila samo 68
grama
.
NASA
-in orbiter
Mars Global Surveyor
je pokazao dokaze o klizi?tima, kamenim gromadama i pra?ini koja je pala natrag na povr?inu nakon udara
meteora
na Fobos.
[1]
Fobos je duga?ak 27 km po svojoj najdu?oj dimenziji, a Deimos je duga?ak samo 15 km.
[2]
Oba satelita su vjerovatno stara oko 2 milijarde godina, a ?ini se da imaju hemijski sastav vrlo sli?an karbonatnim
hondritima
(meteoritima bogatim
vodom
i organskim sastojcima.) Budu?i da karbonatni hondriti nastaju u pojasu asteroida, smatra se vrlo vjerovatnim da su i Fobos i Deimos zarobljeni asteroidi.
Oba satelita imaju gusto?u od oko 2 gr/cm
3
, ni?u od Marsa kod koga je gusto?a 4 g/cm
3
. To kao i njihov izgled navodi
astronome
da smatraju Fobos i Deimos sli?nijim asteroidima nego Marsu.
[3]
Marsovi prirodni sateliti su otkriveni u augustu
1877
. godine od strane
ameri?kog
astronoma
Asapha Halla
.
[4]
Dobili su ime po likovima iz
gr?ke mitologije
, Fobos (
gr?ki
, fo?b?s, bos. panika/strah) i Deimos (gr?ki, Δε?μο?, bos. teror/strah), koji su u pratnji svog oca
Aresa
boga
rata
i?li u borbu. Ares,
bog
rata je
Rimljanima
bio poznat pod nazivom Mars.
[5]
