Marija II
Kraljica ?kotske , Engleske i Irske
Vladavina	13. februar 1689 - 28. decembar 1694
Prethodnik	Jakov II i VII
Nasljednik	Vilim III i II
Krunidba	11. april 1689
Supru?nik	Vilim III i II
Dinastija	Stuart
Otac	Jakov II
Majka	Anne Hyde
Rođenje	30. april 1662 London
Smrt	28. decembar 1694 London
Mjesto sahrane	Westminsterska opatija

Marija II ( 30. april 1662 - 28. decembar 1694 ) je bila vladaju?a kraljica i suvladarica Engleske , Irske i ?kotske .

Na vlast je do?la po zavr?etku Slavne revolucije 1689 . godine, kada su protestanti njenog oca, katoli?kog kralja Jakova II i VII zbacili sa prijestolja, nakon ?ega je vladala zajedni?ki sa svojim suprugom i prvim rođakom, Vilimom III i II . Njihova zajedni?ka vladavina popularno se naziva vladavinom Vilima i Marije . Marija, iako je de iure imala iste ovlasti kao i Vilim, uglavnom je bila nezainteresovana za politiku i de facto je vlast prepustila svom suprugu. Vlast je uglavnom preuzimala za vrijeme Vilimovog odsustva iz Engleske. ^[1] Nakon njene smrti 1694 . godine, Vilim III je do svoje smrti vladao sam.

Razdoblje do vladavine [ uredi | uredi izvor ]

Marija se rodila u pala?i St. James u Londonu 30. aprila 1662 . godine, kao najstarija k?er Jakova, vojvode od Yorka i njegove prve supruge, Anne Hyde. Anne je Jakovu rodila osmero djece, ali samo su Marija i njena mlađa sestra Ana pre?ivjele djetinjstvo. ^[2] Marijin amid?a bio je kralj Karlo II , a djed Edward Hyde, prvi grof od Clarendona i dugo vremena Karlov glavni savjetnik. ^[3]

Marijin otac Karlo, tada vojvoda od Yorka, preobratio se na katoli?anstvo 1668 . ili 1669 . godine, ali po zapovijedi njihovog amid?e Karla II, Marija i Ana su odgojene u protestantskom duhu. ^[4] Marijina majka je umrla 1671 . godine, a njen otac se 1673 . godine ponovo o?enio, ovaj put za ?enu uzev?i katolkinju Mariju Modensku , koja je od nje bila starija samo ?etiri godine. ^[5]

U dobi od petnaest godina Mariju su zaru?ili za princa Vilima , sina njene tetke po ocu i holandskog protestantskog stadholdera. ^[1] Isprva, Karlo II se suprotstavljao tom braku, jer je ?elio Mariju udati za francuskog dofena , ali kada je shvatio da alijansa sa francuskim katoli?kim kraljem vi?e nije po?eljna, pod pritiskom parlamenta pristao je na ovaj brak. ^[6] Marijin otac je na ovaj brak pristao također zbog pritiska parlamenta, pogre?no politi?ki procijeniv?i da ?e mu ova odluka pobolj?ati polo?aj u o?ima protestanata. ^[7] Marija i Vilim vjen?ali su se u Londonu 4. novembra 1677 . godine; Marija je navodno plakala tokom ceremonije. ^[4]

Marija je nakon sklapanja braka sa Vilimom preselila u Holandiju. Iako je Marija bila odana supruga, brak nije bio sretan. Najve?i uzrok nedostatka sre?e u njenom braku bilo je to ?to nije, usprkos trima trudno?ama, dobila dijete. Nedostatak djece ?e Mariji predstavljati veliku tugu do kraja ?ivota. Među Holanđanima je, sa druge strane, zbog svoje ugodne vanj?tine i manira bila veoma popularna, ali je mu? prema njoj bio hladan i zanemarivao ju je. ^[1] Tokom braka sa Marijom Vilim je imao nekoliko ljubavnica, uglavnom Marijinih dvorskih dama ^[7] , ali se kasnije zbli?io i sa Marijom. ^[4]

Slavna revolucija [ uredi | uredi izvor ]

Nakon smrti Karla II koji se nije ?enio niti je imao zakonite djece, krunu je naslijedio njegov brat i Marijin otac Jakov kao Jakov II . Tokom svoje kratke vladavine Jakov je vodio spornu vjersku politiku koja nije bila po volji engleskih protestanata, pa su isti ve? 1687 . godine stupili u pregovore sa Marijinim suprugom Vilimom, kako bi zbacili nepopularnog kralja. U tim zao?trenim politi?ko-vjerskim prilikama, rođenje mu?kog nasljednika, Marijinog polubrata, Jakova Franje Edvarda, izazavalo je u protestantskim krugovima pravu uzbunu zbog straha od stvaranja katoli?ke dinastije na engleskom prijestolju. Glasine da je novorođeni princ od Velsa u stvari podmetnut kao zamjena za mrtvorođen?e potakle su Mariju da svojoj sestri Ani (koja je prebivala na engleskom dvoru) napi?e pismo u kojem tra?i obja?njenja u vezi glasina o okolnostima rođenja njihovog polubrata. ^{[5] [8]} Stvorena situacija ubrzala je pregovore predstavnika engleskih protestanata i Marijinog supruga Vilima III Oranskog koji se, nakon po?etnog kolebanja, naposljetku odlu?io za vojnu intervenciju na Englesku.

Vilim je bio ljubomoran na Marijinu poziciju nasljednice krune, boje?i se da ?e ona postati mo?nija od njega samoga. Marija ga je, međutim, uvjeravala da ?e u?initi sve ?to je u njenoj mo?i da i njega u?ini do?ivotnim vladarem Engleske. ^[9] Nakon ?to je donio odluku da napadne, Vilim je izdao deklaraciju u kojoj je kraljevog novorođenog sina nazvao "navodnim princem od Velsa " . Dana 5. novembra 1688 . godine holandska vojska iskrcala se na englesko tlo i do 11. decembra , zahvaljuju?i izdaji u redovima Jakovljeve vojske, izvojevala pobjedu u?av?i u London . Narod je imao tako malo povjerenja u svoga kralja da ga uop?te nije poku?avao braniti. ^[10] Jakov II je uspio pobje?i u Francusku , gdje je, uz jedan naknadni neuspjeli vojni poku?aj povratka na vlast u Irskoj , ?ivio do svoje smrti. ^[4]

Marija je bila veoma potre?ena okolnostima u kojima se na?ao njen otac, ali Vilim joj je savjetovao da prilikom ulaska u London pokazuje veselje, zbog ?ega su je kasnije kritizirali zbog hladno?e i manjka saosje?anja za neprilike u kojima se na?ao njen otac. Sam Jakov je ogor?eno pisao Mariji, nazivaju?i je izdajicom, ?to je Mariju duboko pogodilo. ^[4]

Vilim je ubrzo, na neregularan na?in, sazvao parlament, koji je 12. februara 1689 . proglasio da je Jakov II , pobjegav?i iz Engleske u stvari abdicirao i proglasio je prijestolje upra?njenim. ^[11] Nije ga, po normalnom slijedu nasljeđivanja, ponudio Jakovljevu sinu, nego Mariji. Vilim se sada pobunio, po?to nije ?elio u Engleskoj ?ivjeti kao bezna?ajni pratilac supruge, ve? i sam vladati kao kralj. Jedino pravilo koje bi se moglo primijeniti u ovom slu?aju bilo je ono koje je izdao parlament u 16. vijeku , kada se Marija I udala za princa Filipa , kojem je potom data titula kralja. Međutim, Marija I je zadr?ala sve poluge, a Filip uz tu titulu nije dobio nikakve ovlasti. Pored toga, parlament se slo?io da ?e Filip dr?ati titulu kralja Engleske samo tokom svoga braka sa Marijom I. Vilim je, međutim, tra?io ovlasti koje bi dobila i Marija, te je ?elio ostati kralj ukoliko nad?ivi suprugu. Iako su neki dr?avnici predlagali Mariji da je u?ine samostalnom vladaricom, ona je to odbila, ^[11] i zahtjevala da kruna bude ponuđena i njenom suprugu, a kao primjer je navedena zajedni?ka vladavina Filipa i Marije I Engleske .

Vladavina [ uredi | uredi izvor ]

Marija je progla?ena kraljicom, a utvrđeno je da ?e, kao Marija II, vladati zajedno sa Vilimom. Parlament je sve to ozakonio posebnim zakonom ( Bill of Rights ). Istim zakonom Jakov II je optu?en za zlouporabe za vrijeme svoje vladavine, te su stavljeni izvan snage zakoni kojima su bila ukinuta ograni?enja za katolike. Također je utvrđeno da niti jedan katolik vi?e ne?e mo?i naslijediti englesko prijestolje, a propisana je i linija nasljeđivanja engleske krune prema kojoj bi krunu trebali naslijediti potomci Marije i Vilima, a ako oni ne budu imali potomaka, krunu ?e naslijediti Jakovljeva mlađa k?i Ana i njeni potomci, a ako Ana ne bude imala potomaka onda ?e kruna i?i Vilimovu potomku iz mogu?eg sljede?eg braka.

Biskup londonski, Henry Compton, krunisao je Mariju i Vilima u Westminsterskoj opatiji 11. aprila 1689 . Iako je bilo uobi?ajeno da krunjenje izvr?i nadbiskup canterburyjski, on to nije u?inio zato ?to nije smatrao primjerenim i legitimnim na?in na koji je Jakov II zba?en. ^[9] Na dan njihove krunidbe, nakon nekoliko mjeseci kolebanja i neslaganja, ?kotski parlament je objavio da Jakov VII vi?e nije kralj ?kota. Vilim i Marija su prihvatili ?kotsku krunu 11. maja 1689 . godine. ^[1]

Nakon 1690 . Marijin suprug i suvladar je vrlo ?esto bio odsutan iz Engleske, vode?i ratove i bivaju?i u Holandiji . Prvi rat koji je bio vodio je bio ustanak katolika u Irskoj , predvođen svrgnutim Jakovom II. Vilim je je uspje?no svladao ovu pobunu. Za vrijeme suprugove odsutnosti Marija je upravljala Engleskom pri ?emu se iskazala kao stabilan vladar, iako je politika nije interesovala, niti je ikada pokazivala zanimanje za dr?avne poslove. Sa druge strane, Marija je kao monarh bila glava Engleske Crkve, te je vodila brigu o vjerskim pitanjima - svi crkveni i srodni dokumenti toga doba prolazili su kroz njene ruke. ^[9]

Godine 1690 . je zbog navodne zavjere ?iji je cilj bio vra?anje Jakova II na prijestolje uhitila i zatvorila svoga dajd?u, Henryja Hydea (Henri Hajd), grofa od Clarendona, a 1692 . godine je iz istih razloga zatvorila Johna Churchilla (D?on ?er?il), grofa od Marlborougha. Ova odluka naljutila je Marijinu sestru Anu, koja je bila vrlo dobra prijateljica Churchillove supruge. Ana je protestvovala i ?alila se sestri, ?to je Mariju naljutilo i nagnalo da Anu otjera sa dvora. Marija je kasnije propustila posjetiti sestru tokom njene trudno?e, te su odnosi između sestara ostali napeti sve do Marijine smrti.

Smrt i naslijeđivanje [ uredi | uredi izvor ]

Marija je umrla iznenada 28. decembra 1694 . od boginja , u pala?i Kensington. Sahranjena je u Westminsterskoj opatiji. Muziku za njenu sahranu napisao je poznati barokni kompozitor Henry Purcell . Vilim se, usprkos po?etnom neslaganju u braku, tokom godina zbli?io sa Marijom, a njena iznenadna smrt ga je razorila. Nakon Marijine smrti Vilim je vladao do svoje smrti 1702 . godine, kada je krunu naslijedila Marijina sestra Ana.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Prethodi:	Kraljica Engleske , ?kotske i Irske s Vilimom III i II	Slijedi:
Jakov II i VII		Vilim III i II

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

• Bill of Rights

Commons ima datoteke na temu: Marija II, kraljica Engleske