Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.

Koncentracioni logor je vrsta zatvora koja je stvorena za politi?ke protivnike, pripadnike pojedinih etni?kih ili religijskih grupa, civila iz kriti?nog vojnog podru?ja ili bilo koju grupu ljudi. Koncentracioni logori naj?e??e se stvaraju tokom rata i zatvorenici se nalaze u pritvoru naj?e??e bez pojedina?nog sudskog procesa, ve? po nekim ?irim kriterijima.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Prvi koncentracioni logor pojavio se za vrijeme Tre?eg kubanskog rata za nezavisnost ( 1895 ? 1898 ), kada je ?panski vojni guverner Valeriano Weyler naredio prisilno iseljavanje i zatvaranje seljaka i njihovih porodica s podru?ja gdje su djelovali kubanski pobunjenici. Zbog lo?ih uvjeta i pretrpavanja umrlo je mnogo zatvorenika.

Britanci su koristili koncentracione logore za vrijeme Burskog rata ( 1899 ? 1902 ), u kojima su zatvarali burske ?ene i djecu u 31 logor ?irom Ju?noafri?ke Republike . Zbog lo?ih uslova ?ivota u logorima te slabe ishrane umrlo je preko 28.000 ?ena i djece.

Za vrijeme Staljinova re?ima uspostavljeni su brojni koncentracioni logori, jo? prije 1941 . i napada na SSSR .

U kraljevini Jugoslaviji su uspostavljeni koncentracioni logori pred drugi svjetski rat . Namijenjeni su bili komunistima, a osnovani su na kraljevu zapovijed.

Tokom Drugog svjetskog rata obje strane dr?ale su koncentracione logore, ali Sile Osovine koristile su koncentracione logore za masovno istrebljivanje nepo?eljnih etni?kih grupa (npr. ?idovi , Romi , Slaveni ) te politi?kih neprijatelja. U mnogim slu?ajevima koncentracioni logori u nacisti?koj Njema?koj bili su radni logori u kojima su zatvorenici radili kao robovi .

Koncentracioni logori otvarani su u Bosni i Hercegovini od 1992. godine za vrijeme rata u BiH u kojima su zatvarani stanovnici jedne etni?ke grupe od strane zara?enih strana kao i pojedinih paramilitarnih jednica.

Problem tzv. "poljskih logora" [ uredi | uredi izvor ]

Posebna tema je postojanje i funkcionisanje u svijetu psiholo?ke skra?enice termina " poljski logori", koja je izvedena iz geografskog polo?aja takvih nacisti?kih struktura. Lo?e poznavanje strane historije i geografije  u zapadnja?kim zemljama rezultiralo je poprili?no ?estim pojavljivanjem, obi?no u dnevnoj ?tampi, izjava o poljskim koncentracionim logorima ili logorima smrti , kao i o poljskim nacistima. To nagovje?tava da su Poljaci, a ne njema?ki nacisti, bili po?inioci holokausta. Autori takvih izjava tvrdili su da se radi isklju?ivo o psiholo?koj skra?enici koja nije namijenjena zavaravanju i kleveti Poljske i Poljaka. Ovakvi incidenti događali su se u Engleskoj , Francuskoj , a nerijetko i u SAD -u, također u Njema?koj , Bugarskoj , Rusiji , Kanadi , pa ?ak i u poljskim publikacijama. ^{[1] [2]}

Na prijelazu iz 2004. u 2005., u periodu priprema za 60. godi?njicu oslobađanja Au?vica , u Poljskoj je pokrenuta dru?tvena i vladina akcija protiv falsivikovanja historije o po?iniocima zlo?ina u nacisti?kim logorima, a u prolje?e 2006. godine pokrenuta je i kampanja za UNESCO koja je za cilj imala promjenu slu?benog naziva logora u "Biv?i njema?ki nacisti?ki koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau". ^[3]

Dana 27. juna 2007. godine u Novom Zelandu na sastanku UNESCO-ovog odbora za svjetsku ba?tinu odlu?eno je promijeniti ime biv?eg koncentracionog logora Auschwitz-Birkenau na popisu svjetske ba?tine. Prema prijedlogu koji su zajedno predstavili Poljska i Izrael , od 27. juna 2007. slu?beni naziv upisan na popis mjesta je: ?Auschwitz-Birkenau. Njema?ki nacisti?ki koncentracioni logor smrti (1940?1945)”. ^[3]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Koncentracijski logor