Ka?upski jezik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Teritorija gdje se govori Ka?upski jezik

Ka?upski jezik  (ISO 639-3:  csb ; izvorno:  kaszebsczi jazek Kaszebe pomorsczi jazek kaszebsko-słowi?sko mowa poljski J?zyk kaszubski njema?ki Kaschubische Sprache , kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je  zapadnoslavenski jezik pod prijetnjom nestanka [1] , kojim govori oko 3.000 ljudi od 100.000 ili vi?e (1993 T. Salminen) etni?kih  Ka?uba  ju?no i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donjeg toka Wisłe. Postoje ka?upski vlastiti dijalekt i slovina?ki (slovinski) dijalekt, kojim govore  Slovinjci .

Govornici nemaju status nacionalne, ve? jezi?ke grupe. Rije? ka?ub potje?e od  kassub , ?to je tradicionalni ogrta? ?lanova ove zajednice. To je jedini ?ivi pomeranijski jezik, dok su ostali:  polapski slovinski ili staropomeranijski, jezici slavenskih plemena oko rijeke Odre, ve? nestali. Ka?upski i slovinski dijalekti veoma su sli?ni.

Ka?upski je najbliskiji poljskom jeziku, s kojim dijeli ve?i dio leksika, gramatike i na?ina tvorbe rije?i. Najva?nije razlike u odnosu na poljski jezik su ostaci staropruskog jezika, pozajmljenice iz njema?kog (oko 5 %), i pravila nagla?avanja. Karakteristika ka?upskog je inverzija susjednih  fonema  u odnosu na slavenske jezike: recimo ka?upski  gard  (grad, tvrđava) je u poljskom  grod .

Primjer ka?upskog jezika [ uredi | uredi izvor ]

O?e na?  na ka?upskom:

Ojcze nasz, jaczi jes w niebie, niech sa swiacy Twoje miono, niech przi?dze Twoje krolestwo, niech mdze Twoja wolo jakno w niebie tak te? na zemi. Chleba najego powszednego doj nom dzyso i odpusce nom naje wine, jak i me odpuszcziwome naszim winowajcom. A nie dopusce na nas pokuszenio, ale nas zbawi ode złego. Amen

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]