S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ka?upski jezik
(ISO 639-3:
csb
; izvorno:
kaszebsczi jazek
,
Kaszebe
,
pomorsczi jazek
,
kaszebsko-słowi?sko mowa
,
poljski
:
J?zyk kaszubski
,
njema?ki
:
Kaschubische Sprache
, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je
zapadnoslavenski jezik
pod prijetnjom nestanka
[1]
, kojim govori oko 3.000 ljudi od 100.000 ili vi?e (1993 T. Salminen) etni?kih
Ka?uba
ju?no i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donjeg toka Wisłe. Postoje ka?upski vlastiti dijalekt i slovina?ki (slovinski) dijalekt, kojim govore
Slovinjci
.
Govornici nemaju status nacionalne, ve? jezi?ke grupe. Rije? ka?ub potje?e od
kassub
, ?to je tradicionalni ogrta? ?lanova ove zajednice. To je jedini ?ivi pomeranijski jezik, dok su ostali:
polapski
,
slovinski
ili staropomeranijski, jezici slavenskih plemena oko rijeke Odre, ve? nestali. Ka?upski i slovinski dijalekti veoma su sli?ni.
Ka?upski je najbliskiji poljskom jeziku, s kojim dijeli ve?i dio leksika, gramatike i na?ina tvorbe rije?i. Najva?nije razlike u odnosu na poljski jezik su ostaci staropruskog jezika, pozajmljenice iz njema?kog (oko 5 %), i pravila nagla?avanja. Karakteristika ka?upskog je inverzija susjednih
fonema
u odnosu na slavenske jezike: recimo ka?upski
gard
(grad, tvrđava) je u poljskom
grod
.
O?e na?
na ka?upskom:
Ojcze nasz, jaczi jes w niebie, niech sa swiacy Twoje miono, niech przi?dze Twoje krolestwo, niech mdze Twoja wolo jakno w niebie tak te? na zemi. Chleba najego powszednego doj nom dzyso i odpusce nom naje wine, jak i me odpuszcziwome naszim winowajcom. A nie dopusce na nas pokuszenio, ale nas zbawi ode złego. Amen