Johann Gottlieb Fichte
Rođenje	( 1762-05-19 ) 19. maj 1762. Rammenau, Njema?ka
Smrt	29. januar 1814 (1814-01-29) (51 godina) Berlin, Njema?ka

Johann Gottlieb Fichte ( Johan Gotlib Fihte 1762-1814) bio je njema?ki filozof. ^[1] Bio je za?etnik njema?kog idealizma i pored Schellinga i Hegela jedan od njegovih glavnih predstavnika.

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

Fichte odrasta pod siroma?nim uvjetima. O vi?em ?kolovanju ne bi bilo ni govora da njegov talenat nije otkrio bogati Freiherr von Mlititz. Fichte na osnovu njegove pomo?i odlazi na ?kolovanje i kasnije na studije teologije u Jenu . Za vrijeme studija on radi kao ku?ni u?itelj i tako se djelimi?no finansira. Jednom prilikom dobija ponude da predaje Kantovu filozofiju koju do tada sam nije poznavao. Fichte pristaje i tako sam dolazi u dodir sa kritikama Kanta, koje od tada postaju glavna inspiracija njegovog rada.

1793, Fichte postaje profesor filozofije na univerzitetu u Jeni . 1799 . ga otpu?taju iz slu?be zbog ateizma . Fichte se nakon toga seli u Berlin i tamo dr?i privatna predavanja i u?estvuje i u politi?kim aktivnostima. Između ostalog, iz tog vremena su poznati njegovi "Govori njema?koj naciji", kojim se okre?e protiv francuske okupacije i budi nacionalnu svijest. 1810 . kona?no ponovo postaje profesor filozofije na tek osnovanom univerzitetu u Berlinu. 1813 . izbija novi rat sa Francuskom i Fichte se dobrovoljno prijavljuje u vojsku. 29. januara 1814 . Fichte umire u Berlinu od tifusa .

Djelo [ uredi | uredi izvor ]

Fichteovo prvo objavljeno djelo 1792, "Poku?aj kritike svekolike objave" ( Versuch einer Kritik aller Offenbarung ), je ne samo po naslovu podsje?alo na Kantove tri kritike. Tekst je gre?kom anonimno objavljen i mnogi su i mislili da se radi o Kantovom djelu.

Njegove glavno nastojanje je izgradnja nauke o nauci ( Wissenschaftslehre ) na osnovi Kantove kritike. Međutim Fichte ne preuzima tek tako Kantov pojam " stvari o sebi ", koja je nedostupna ljudskoj spoznaji , nego poku?ava tu nemogu?nost da prevaziđe. Takva te?nja je karakteristi?na za njema?ki idealizam i Fichte time zapo?inje kretnju idealizma prema Hegelovom apsolutnom idealizmu .

Subjektivni idealizam [ uredi | uredi izvor ]

U Fichteovom subjektivnom idealizmu sve po?inje od subjekta koji sebe postavlja kao "Ja" ( Das Ich setzt sich selbst ). U istoj kretnji subjekt sebi postavlja i "Ne-Ja" kao sve ?to nije "Ja" ( Das Ich setzt das Nicht-Ich ), kao svijet oko sebe i kao granicu. Jer su i "Ja" i "Ne-Ja" postavljani kroz isti ?in, kroz "Ja", jedno drugom predstavljaju granicu i uslov. Fichte time tvrdi da je svijest jedina osnova iskustva, jer svijest koja je usmjerena na ne?to drugo ima svijest usmjerenu na sebe kao svoje porijeklo. Time je prevaziđena Kantova " stvar o sebi " ( Ding-an-Sich ), jer po ovoj teoriji stvari izvan subjekta ne postoje.

Etika i politika [ uredi | uredi izvor ]

Eti?ki problemi imaju veliku va?nost u Fichteovom djelu. Njegova razmatranja odnosa dr?ave, religije i univerziteta su i do danas ostala aktuelna. Filozofija, ka?e Fichte, treba da odgovori na pitanje o pozivu ?ovjeka. ?ovjek sam sebe mora odrediti. Fichte zato formulira i kategori?ki imperativ druga?ije od Kanta.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Filozofija
• Novovjekovna filozofija

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Johann Gottlieb Fichte

Wikicitati imaju citate vezane za: Johann Gottlieb Fichte

• Biografija (de)
• Biografija i djelo Arhivirano 4. 9. 2005. na Wayback Machine (en)