Infekcija
je invazija tijela stranog organizma koji uzrokuje bolest
tkiva
doma?ina, uzrokuju?i njihovo umno?avanje i reakciju doma?ina tkiva ovih organizama i na
otrove
koje oni proizvode.
[1]
Infektivne bolesti
su poznate i kao prenosive bolesti ili zarazne bolesti, tj.
bolesti
koje nastaju putem infekcija.
[2]
Prema tome, pojam infekcija (zaraza) podrazumijeva ?tetan prodor i multiplikaciju nekog biolo?kog agensa (
mikroorganizma
) u tijelu doma?ina. Makroorganizmi su vi?e?elijske biljke, ?ivotinje i ljudi.
Porijeklo rije?i je od
lat.
infiere
- umrljati, pokvariti i jo? od anti?kih vremena je kori?tena pri opisivanju bolesti. Pojam je u upotrebi otprilike od 14. stolje?a, epidemija kuge i primjene
karantene
.
Infekcije su uzrokovane
infektivnim agensima
, uklju?uju?i
viruse
,
viroide
,
prione
,
patogene bakterije
,
protozoe
,
nematode
, kao ?to su
parazitske
oble gliste
i
trihina
,
insekti
, kao ?to su
zglavkari
,
grinje
,
buhe
i
u?i
,
gljivice
,
li?aji
i drugi
makroparaziti
, kao ?to su
pljosnati crvi
i drugi
helminti
.
Doma?ini se bore sa infekcijama koriste?i svoj
imuni sistem
.
Sisarski
doma?ini reagiraju na infekcije
urođenim
odgovorima, koji ?esto uklju?uju
upale
, a zatim je
adaptivni
odgovor.
[3]
Bakterije kolere
Kada inficira organizam doma?ina, uzro?nik infekcije se njime koristi kako bi se mogao razvijati i razmno?avati, obi?no na ?tetu doma?ina. Uzro?nici infekcije ili
patogeni
, ometaju normalno funkcioniranje organizma doma?ina ?to mo?e imati negativne posljedice poput hroni?nih rana koje ne zarastaju,
gangrene
, gubitka ekstremiteta i ?ak i smrti. Upala je jedna od reakcija na infekciju.
Patogenima se obi?no smatraju mikroskopski organizmi i, pored gore navedenih, tu su i razne vrste parazita i gljivica.
Medicina
infektivnih bolesti se bavi izu?avanjem patogena i infekcija.
Dakle, infekcije su uzrok zaraznih bolesti ali svaka infekcija ne?e uvijek izazvati bolest. Vi?e je faktora koju imaju utjecaj na to:
Karakteristike samog mikroorganizma - patogena:
- zaraznost,
- prodornost,
- upornost,
- vitalnost,
- virulentnost,
- patogenost.
Dakle, bitni su faktori poput na?ina ulaska mikroorganizma u tijelu doma?ina, po?etni broj mikroorganizama i njihova mo?. Npr. stafilokoke su obi?no bezazalene kada se nalaze na ko?i ali ako dopru u sterilna podru?ja unutar organizma kao ?to su zglobovi ili trbu?na maramica tada uzrokuju velike probleme doma?inu.
Karakteristike makroorganizma - doma?ina i njegovog imunog sistema:
- snaga
imuniteta uop?e,
- trenutna snaga imuniteta,
- Karakteristike okoline
Ovdje mo?emo ubrojati
klimatske
uslove ali i socio-ekonomske uslove u kojima ?ivi napadnuti organizam (i patogen).
Herpes simplex
Podjela infekcija prema
simptomima
:
- infekcije kod kojih se ne javljaju vidljivi simptomi bolesti,
- infekcije sa slabo izra?enim simptomima,
- infekcije sa vidljivo izra?enim klini?kim simptomima.
Samo ovaj posljednji tip se ra?una kao zarazna bolest.
I bakterijske i virusne infekcije mogu uzrokovati sli?ne simptome u koje se mogu ubrojati osje?aj slabosti, povi?ena tjelesna temperatura i drhtanje. Ponekad je i medicinskom osoblju te?ku utvrditi ?ta je uzrok odredene infekcije. Veoma je va?no uo?iti razliku između infekcija prema njihovom uzroku kako bi se odredio adekvatan tretman i
terapija
. Virusne infekcije se ne mogu izlije?iti primjenom
antibiotika
.
Poređenje virusnih i bakterijskih infekcija
| Karakteristike
|
Virus
|
Bakterija
|
| Tipski simptomi
|
Virusne infekcije obi?no pogađaju cijeli sistem, odnosno vi?e organa istovremeno: curenje nosa, za?epljenje sinusa, ka?alj, bolovi u tijelu itd. Ponekad pogađaju samo jedan dio tijela kao kod
konjuktivitisa
i herpesa. Nema mnogo virusnih infekcija koje su bolne a herpes je jedna od njih. Bol se mo?e opisati kao svrab ili pe?enje.
|
Klasi?ni simptomi bakterijske infekcije se manifestuju lokalno: crvenilo, toplota, otok i bol. Bol je upravo zna?ajan simptom koji se javlja samo u pogođenom dijelu tijela. Npr. ako se posje?emo i rana se zarazi bakterijama tu ?emo i osje?ati bol. Bol u grlu izazvan bakterijskom infekcijom ?esto je vi?e izra?en na jednoj strani grla. Isto je i kod u?iju, ako je u pitanju samo jedno onda je uzrok zaraze vjerovatno bakterijski. Gnojne infekcije nisu uvijek bakterijske.
|
| Uzrok
|
Patogeni virusi
|
Patogene bakterije
|
Pod kolonizacijom ovdje podrazumijevamo naseljavanje i opstanak mikroorganizama u tijelu doma?ina. Svi makroorganizmi ili vi?e?elijski organizmi su u određenoj mjeri kolonizirani od strane vanjskih organizama i u ve?ini slu?ajeva njihovo prisustvo nije ?tetno ili je ?ak i korisno za doma?ina. Ovdje se mogu spomenuti anaerobne (nije im potreban
kisik
za
?ivot
) bakterije koje koloniziraju crijeva sisara i stafilokoke koje ?ive na ko?i. Nijedan od ovih primjera ne predstavlja infekciju. Ali, razlika između kolonizacije i infekcije je samo stvar okolnosti. Nepatogeni organizmi u određenim uslovima mogu postati patogeni. S druge strane, ?ak i najzarazniji patogeni ne mogu izazavati infekciju ako nisu ispunjeni potrebni uslovi. Neki od primjera su i bakterije
Corynebacteria
i
viridans streptococci
koje sprije?avaju prodor i kolonizaciju patogenih bakterija i tako ostvaruju
simbioti?ki
odnos sa doma?inom, sprje?avaju?i infekcije i pospje?uju?i zarastanje rana.
Reakcija imunog sistema na infekciju
[
uredi
|
uredi izvor
]
Gangrena prstiju uzrokovana kugom
Reakcije mogu biti razli?ite i u mnogome zavise od toga da li je organizam inficiran datim mikroorganizmom:
- po prvi put - primarna infekcija, ili
- je infekcija ponovljena.
Obi?no se nakon primarne infekcije razvije imunitet na dati patogen. Kada taj isti patogen ponovo (u određenom vremenskom okviru) dospije u imunizirani organizam, ne?e do?i do pojave bolesti.
Kada dati mikroorganizam po prvi put napadne makroorganizam, imuni sistem se suo?ava sa problemom sa kojim se nikada ranije nije
sreo
. Tada se pokre?u:
- neodređene mjere hitne odbrane;
- a zatim se poduzimaju prefinjeni sistemi odbrane kojim se prvo identifikuje vrsta mirkoorganizma-napada?a a onda ga se ozna?ava antitijelima. Na kraju, specijalizirane ?elije u makroorganizmu neutralizuju i razgrađuju uljeza.
Ovaj proces traje prili?no dugo; od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Ako je napada? veoma zarazan i ?tetan, ?rtva mo?e izgubiti ?ivot prije nego ?to razvije adekvatnu odbranu. Ako ipak pre?ivi do formiranja potrebnih antitijela imuni sistem ?e ga izlije?iti. Dakle, primarne infekcije mogu biti kriti?ne.
Infekcija mikroorganizmom od koga se makroorganizam ve? jednom odbranio bi?e tek malo ili nimalo primije?ena. Antitijela koja jo? patroliraju naokolo (odnosno uskladi?tena u limfnim ?vorovima) ve? za par sati identificiraju uljeza te ga specijalizirane ?elije uni?tavaju i razgrađuju prije nego uspiju nanijeti ?tetu. Ovako se u stvari sti?e imunitet.
Prevencija i lije?enje infekcija
[
uredi
|
uredi izvor
]
Vakcinacija protiv gripe
Virus gripe
Vakcinacija protiv poliomijelitisa
Prevencija i lije?enje infekcija je hiljadama godina bilo nerije?eno pitanje za ljudski rod pa i za savremenu medicinu. Tek nekoliko generacija unazad po?inje stvarno razumijevanje mehanizama nastanka, djelovanja i ?irenja infekcija i tek od skora imamo na raspolaganju metode i lijekove protiv mnogih bolesti koje su u pro?losti mu?ile ?ovjeka (kuga, boginje, tetanus, malarija, itd.). I ovdje je bitno naglasiti va?nost higijene, kako li?ne tako i higijene stanovanja, ?ivljenja i okoline. Na?alost, u zaostalim dijelovima svijeta blagodati medicine nisu svima dostupne.
Jedno zdravo ?ivotno okru?enje podrazumijevalo bi sljede?e:
- Kontrola i odr?avanje izvora i sistema za prijenos i distribuciju vode za pi?e.
- Izgradnja i odr?avanje sistema za odvođenje, filtriranje i tretiranje otpadnih voda.
- Sistem prikupljanja, odvo?enja, odlaganja i uni?tavanja (ili recikliranja) ?vrstog otpada.
- Adekvatan pravni okvir kojim se regulira proizvodnja i kvalitet hrane, njen transport i relevantne kontrole i inspekcije.
- Educiranje stanovni?tva o zna?aju odr?avanja higijene.
- Prevencija i kontrola od mogu?ih opasnosti kod uzgoja ?ivotinja za prehranu (preno?enja
zoonoza
putem parazita i sl.).
Moderna medicina na raspolaganju ima brojna sredstva i metode spre?avanja odnosno lije?enja infekcija:
- Vakcinacije
- Antibiotici
- Hemioterapeutici
- Fungicidi, antiprotozioci, virostatici (Jo? nemamo efikasne lijekove protiv infekcija kao ?to su hepatitis ili malarija. Ono ?ime raspola?emo ima tek vrlo ograni?enu primjenu i efekat.)
- Stimulatori imuniteta (
Interferon
).
Kod aktivne vakcinacije makroorganizam se izla?e određenom mikroorganizmu kome je ljudskom intervencijom oduzeta sposobnost izazivanja bolesti. Naravno, imuni sistem to "ne zna" te pokre?e sve mjere radi identifikovanja, ozna?avanja i neutralisanja ovog
jalovog
uljeza. Mogu?e je da pacijent osjeti manje simptome imunolo?ke reakcije (glavobolja, povi?ena temperatura, nelagoda) ali po?to se klica ne?e razmno?avati, ne?e biti ni drugih simptoma. Ukratko, aktivna vakcinacija je simulacija infekcije i ima ulogu prevencije.
Kod ove vrste vakcinacije određena antitijela se unose u organizam u terapeutske svrhe (ne preventivne kao kod aktivne vakcinacije). Ova antitijela ?e ozna?iti ciljanog uljeza i tako omogu?iti njegovu neutralizaciju. Protiv nekih mikroorganizama mo?e se istovremeno primijeniti aktivna vakcinacija (prevencija) i pasivna vakcinacija ako se sumnja da je infekcija nastupila (npr.
tetanus
).
Maj?ino mlijeko sadr?i antitijela stvorena u tijelu majke prirodnim, imunim putem i putem vakcinacije. Dojenje predstavlja odli?nu za?titu od mnogih infekcija. Maj?ino mlijeko, dakle, sadr?i ?irok spektar pasivnih "vakcina".
Međutim, pasivne vakcinacije antitijelima garantiraju imunitet tek tokom nekoliko sedmica. Po?to se ne formiraju ?elije sa
sje?anjem
imunitet nestaje sa razgradnjom antitijela.
Korigirana starost pri invalidnosti na 100.000 stanovnika u
2004
.
[4]
Nema podataka
≤250
250-500
500-1000
1000-2000
2000-3000
3000-4000
4000-5000
5000-6250
6250-12500
12500-25000
25000-50000
≥50000
U
2010
, oko 10 miliona ljudi je umrlo od infekcijskih bolesti.
[5]
Svjetska zdravstvena organizacija
prikuplja podatke o globalnoj smrtnosti po kodiranim kategorijama
Međunarodnoj klasifikacije bolesti
(MKB, eng. ICD). Sljede?a tabela donosi vrh top-liste smrtnosti od infekcijskih bolestiu
2002
, upoređenu sa podacima iz
1993
. godine.
Mortalitet u svijetu uzrokovan infekcijskim bolestima
[6]
[7]
| Rang
|
Uzrok smrti
|
Smrtnost u
2002
.
(u milionima)
|
Postotak
svih smrti
|
Smrtnost u
1993
.
(u milionima)
|
Rang
1993
.
|
| N/A
|
Sve infekcijske bolesti
|
14.7
|
25.9%
|
16.4
|
32.2%
|
| 1
|
Infekcije donjih disajnih puteva
,
upalu plu?a
,
gripe
i
akutni bronhitis
.
|
3.9
|
6.9%
|
4.1
|
1
|
| 2
|
HIV
/
AIDS
|
2.8
|
4,9%
|
0,7
|
7
|
| 3
|
Gastroenteritinalne bolesti
:
Diareja
,
kolera
,
botulizam
i
E. coli
(da navedemo samo neke).
Crijevne infekcijske bolesti
|
1.8
|
3,2%
|
3,0
|
2
|
| 4
|
Tuberkuloza
(TB)
|
1,6
|
2,7%
|
2,7
|
3
|
| 5
|
Malarija
|
1,3
|
2,2%
|
2,0
|
4
|
| 6
|
Boginje
|
0,6
|
1,1%
|
1,1
|
5
|
| 7
|
Veliki ka?alj
|
0,29
|
0,5%
|
0,36
|
7
|
| 8
|
Tetanus
|
0,21
|
0,4%
|
0,15
|
12
|
| 9
|
Meningitis
|
0,17
|
0,3%
|
0,25
|
8
|
| 10
|
Sifilis
|
0,16
|
0,3%
|
0,19
|
11
|
| 11
|
Hepatitis B
|
0,10
|
0,2%
|
0,93
|
6
|
| 12-17
|
Tropske bolesti
(6), uklju?uju?i
bolest ?ago
,
denga groznicu
,
limfnu filarijazu
,
laj?manijazu
,
onkocerkijazu
,
?istosomijaze
i
tripanozomijazu
|
0,13
|
0,2%
|
0,53
|
9, 10, 16-18
|
Napomena: Ostali uzroci smrti uklju?uju maj?inske i perinatalnr poreme?aje (5,2%), nedostatak hrane, odnosno gladovanje (0,9%),
nezarazne bolesti (58,8%) i ranjavanja (9,1%).
|
Prva tri pojedina?na agensa (bolesti ubica), su
HIV
/
AIDS
,
tuberkuloza
i
malarija
. Dok se broj smrtnih slu?ajeva zbog skoro svake bolest smanjuje, smrtnost zbog HIV-a/AIDS-a se pove?ala ?etiri puta. Dje?je bolesti uklju?uju
pertusis
,
poliomijelitis
,
difteriju
,
boginje
i
tetanus
. Kod djeca također veliki postotak smrtnosti je zbog bolesti donjih respiratornih putva i dijareje. U
2012
. godini, oko 3,1 miliona ljudi je umrlo zbog infekcija donjih disajnih puteva, ?to ih ?ini ?etvrtim vode?im uzrokom smrti u svijetu.
[8]
- ^
http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/infection
Definicija "zaraze" iz nekoliko medicinskih rje?nika
- ^
Kayser F. H, Bienz K. A., Eckert J., Zinkernagel R. M. (2005): Medical microbiology. Georg Thieme Verlag, Stuttgart,
ISBN
3-13-131991-7
.
- ^
Signore A. (2013): About inflammation and infection. EJNMMI Research, 8 (3):
http://www.ejnmmires.com/content/pdf/2191-219X-3-8.pdf
.
- ^
World Health Organization (1. 2. 2009).
"Age standardized DALYs per 100,000 by cause, and Member State, 2004"
.
- ^
Could Ebola rank among the deadliest communicable diseases?
CBC News.
- ^
"The World Health Report (Annex Table 2)"
(PDF)
. 2004.
- ^
"Table 5"
(PDF)
. 1995.
- ^
The top 10 causes of death
, The top 10 causes of death, maj 2014.