In?injerska geologija je primjena studije geologije na in?enjering u svrhu osiguranja da se geolo?ki ?imbenici koji se odnose na lokaciju, dizajn, konstrukciju, rad i odr?avanje in?enjerskih radova prepoznaju i obra?unavaju. In?enjerski geolog pru?aju geolo?ke i geotehni?ke preporuke, analize i dizajn povezane sa ljudskim razvojem i razli?itim vrstama građevina. Podru?je in?enjerskog geologa je u osnovi u podru?ju interakcije Zemlje-građevine, ili istrazivanja utjecaja procesa na Zemlju i na ljudske aktivnosti. Tokom planiranja mogu se izvoditi geolo?ko-in?enjerstvene studije, kao ?to su analiza utjecaja na okoli?, izgradnja ili građevinski in?enjerski projekti, faze projektiranja i izvođenje javnih i privatnih radova te tokom faza izgradnje i forenzike. Radovi koje su dovr?ili in?enjerstveni geolozi uklju?uju takve kao ?to su prevencija geolo?ke opasnosti , geotehniak , svojstva materijala, sanacija klizi?ta i stabilnosti nagiba, erozija , poplava , odvodnjavanje , seizmi?ka istra?ivanja itd. In?enjerske geolo?ke studije g izvodi geolog ili in?enjerski geolog koji je obrazovan, obu?en i stekao iskustvo vezano za prepoznavanje i tuma?enje prirodnih procesa, razumijevanje na?ina na koji ti procesi uti?u na građevine koje su stvorili ljudi (i obrnuto), i poznavanje metoda kojima se mogu ubla?iti opasnosti koje su nastale od nepovoljnih prirodnih ili ljudskih uvjeta. Glavni cilj in?enjerstvenog geologa je za?tita ?ivota i imovine od o?te?enja uzrokovanih razli?itim geolo?kim uvjetima. ^{[1] [2]} Praksa in?enjerske geologije također je vrlo usko povezana s praksom geolo?kog in?enjerstva i geotehni?kog in?enjerstva . Ako postoji razlika u sadr?aju disciplina, ona se uglavnom temelji na obuci ili iskustvu prakti?ara.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Iako je prou?avanje geologije trajalo stolje?ima, barem u modernom obliku, nauka i praksa in?enjerstvene geologije zapo?eli su kao priznata disciplina tek od kraja 19. i po?etka 20. stolje?a. Prvu knjigu pod nazivom In?enjerska geologija objavio je 1880. godine William Penning. U ranom 20. stolje?u Charles Berkey, ameri?ki ?kolovani geolog, koji se smatrao prvim Amerikancem sa diplomom in?enjerski geolog , radio je na nekoliko projekata vodoopskrbe New Yorka , a kasnije je radio na brani Hoover i mno?tvu drugih projektnih in?enjeriy. Prvi ameri?ki ud?benik iz geologije za in?enjerstvo napisali su 1914. godine Ries i Watson. Godine 1921. Reginald W. Brock, prvi dekan primijenjenih nauka na Univerzitetu u Britanskoj Kolumbiji, pokrenuo je prve dodiplomske i diplomske studije geolo?kog in?enjerstva, primje?uju?i da su studenti sa in?enjerskom osnovom napravili prvoklasne geologe. U 1925. Karl Terzaghi , austrijski ?kolovani in?enjer i geolog, objavio je prvi tekst u "Mehanika tla" (na njema?kom). Terzaghi je poznat kao utemeljitelj mehanike tla, ali je također imao veliko zanimanje za geologiju. Terzaghi je mehaniku tla smatrao poddisciplinom in?enjerstvene geologije. Tokom 1929. Godine, Terzaghi je zajedno s Redlichom i Kampeom objavio vlastiti tekst ?Tehni?ka geologija“ (također na njema?kom jeziku). Potreba geologa za in?enjerskim radovima dobila je svjetsku pa?nju 1928. godine neuspjehom St. Francis Dam u Kaliforniji, nakon pogibije 426 ljudi. Vi?e in?enjerskih kvarova koji su se dogodili narednih godina takođe je potaknulo zahtjev da in?enjerstveni geolozi rade na velikim in?enjerskim projektima. Godine 1951. Izvr?ni odbor Odjela za in?enjersku geologiju Geolo?kog dru?tva Amerike dao je jednu od najranijih definicija "in?enjerstvenog geologa" ili "profesionalnog in?enjerskog geologa".

Praksa [ uredi | uredi izvor ]

Jedna od najva?nijih uloga in?enjerstvenog geologa je tuma?enje oblika tla i zemaljskih procesa radi identificiranja potencijalnih geolo?kih i srodnih opasnosti koje je stvorio ?ovjek, a koji mogu imati veliki utjecaj na civilne strukture i dru?tveni razvoj. Pozadina geologije pru?a in?enjerskom geologu razumijevanje kako se Zemlja pona?a, ?to je klju?no za minimiziranje opasnosti koje se odnose na Zemlju. Ve?ina in?enjerstvenih geologa također ima diplome, nakon sticanja specijalizovanog obrazovanje i obuke iz mehanike zemlji?ta , mehanike stijenag , geomehanike , pona?anja podzemnih voda , hidrologije i civilnog dizajna. Ova dva aspekta obrazovanja in?enjerskih geologa pru?aju im jedinstvenu sposobnost razumijevanja i ubla?avanja opasnosti povezanih sa interakcijama građenja. ^{[3] [4]}

Opseg prou?avanja [ uredi | uredi izvor ]

In?enjerstvenogeolo?ka istra?ivanja i studije mogu se izvesti za projekte kao ?to su:

• stambene, komercijalne i industrijske potrebe;
• vladine i vojne instalacije;
• javne radove, kao ?to su sistemi odvodnje oborinskih voda, elektrana , vjetrenja?a , dalekovoda , postrojenja prerade kanalizacijskih sadr?aja , pre?i??avanje vode , cjevovodni transport ( vodovod , kanalizacija , tuneli , kanali , podvodni cjevovodi , brana , rezervoari ), građevinski temelji, ?eleznica , tranzit , autoputevi , mostovi , seizmi?ka pregradnja , postrojenja za proizvodnju elektri?ne energije, aerodromi i parkovi ;
• Rudnici i kamenolomi , brane od minskih polja, obnova rudnika i rudni?ki tuneli ;
• programi za mo?mo?varna podru?ja i obnavljanje stani?ta ;
• lokacije za sanaciju dr?avnog, komercijalnog ili industrijskog opasnog otpada;
• obalno in?enjerstvo , nadopuna pijeska i ?ljunka , stabilizacija morskih litica , luka , pristani?ta i razvoj rive;
• vanjska bu?enja , podmorski kablovi; i
• ostale vrste objekata.

Geografske opasnosti i nepovoljni geolo?ki uvjeti [ uredi | uredi izvor ]

Tipske geolo?ke opasnosti ili drugi nepovoljni uslovi koje in?enjerstveni geolog procjenjuje i ubla?avaj uklju?uju:

• Puknu?e tla na seizmi?ki aktivnim pomjeranjima ;
• seizmi?ke i zemljotresne opasnosti (tresenje tla, ukapljivanje , bo?no ?irenje , cunami i drugi događaji);
• klizi?te , blatotok , stijena , protok otpada i opasnosti od lavina  ;
• nestavilni i stabilni nagibi ;
• erozija ;
• za?tita od mraza i leda ;
• prizemno talo?enje (kao ?to je zbog povla?enja podzemnih voda , kolaps vrta?a , kolaps pe?ina , raspad organskog tla i tektonsko kretanje);
• vulkanske opasnosti ( vulkanska erupcija ), vreli izvori , piroklasti?ni tokovi , protok otpada , lavina otpada , emisija plinova , vulkanski zemljotresi );
• polomljene ili marginalno polomljene stijene koje zahtijevaju veliko kidanje ili pjeskaranje ;
• slaba i sklopiva tla, kvarovi na le?ajevima;
• plitka podzemna voda / pro?i??avanje; i
• ostale vrste geolo?kih ograni?enja.

In?enjerstveni geolog ili geofizi?ar mogu biti pozvani da procijene iskopivost zemljanih (stijenskih) materijala, kako bi procijenili potrebu za pre pjeskanjem tokom izgradnje zemljanih radova, kao i pridru?enih uticaja uslijed vibracija tokom eksplozije na projektima.

Mehanika tla i stijena [ uredi | uredi izvor ]

Mehanika tla je disciplina koja primjenjuje principe in?enjerske mehanike, npr. kinematike, dinamike, mehanike fluida i mehanike materijala, za predviđanje mehani?kog pona?anja tla. Mehanika stena je teorijska i primenjena nauka o mehani?kom pona?anju ai stijenskih masa; to je ona grana mehanike koja se bavi reakcijom stijena i stijenskih masa na polje sile njihovog fizi?kog okru?enja. Svi temeljni procesi povezani su s pona?anjem poroznih medija. Mehanika tla i stijena zajedno su osnova za rje?avanje mnogih problema in?enjerstvene geologije.

Metodi i izvje?tavanje [ uredi | uredi izvor ]

Metodi koje in?enjerski geolozi koriste u svojim studijama uklju?uju:

• mapiranje geolo?kog polja geolo?kih struktura, geolo?kih formacija, jedinica tla i opasnosti;
• pregled geolo?ke literature, geolo?kih mapa, geotehni?kih izvje?taja, in?enjerskih planova, izvje?taja o okoli?u, stereoskopskih fotografija iz zraka , podataka daljinskog senziranja, podataka GPS -a, topografskih karata i satelitskih slika;
• iskopavanje, uzorkovanje i sje?a zemljanih i kamenih materijala u izvedenim bu?otinama, rovokopa?ima i rovovima rovokopa?a, rovovima i jamama buldo?era;
• geofizi?ka ispitivanja (kao ?to su seizmi?ka refrakcija ) , anketa otpornosti , radar koji prodire u zemlju (GPR) istra?ivanja, magnetometarska anketa, elektromagnetske ankete, profiliranje pod-dna visoke rezolucije i drugi geofizi?ki metodi);
• nadgledanje deformacija kao sistematsko mjerenje i pra?enje promjena u obliku ili dimenzijama objekta, kao rezultat primjene naprezanja,ru?no ili pomo?u sistema automatskog pra?enja deformacija ; i
• druge metode.

Terenski rad obi?no je kulminiran analizom podataka i pripremom in?enjerskog geolo?kog izvje?taja, geotehni?kog izvje?taja ili kratkog projekta, izvje?taja o opasnosti od gre?ke ili seizmi?ke opasnosti, geofizi?kog izvje?taja, izvje?taja o podzemnim vodama izvje?taja o resursima ili hidrolo?ki izvje?taj. Izvje?taj o in?enjerstvenoj geologiji također se mo?e pripremiti zajedno s geotehni?kim izvje?tajem, ali obi?no daje iste geotehni?ke analize i preporuke za dizajn koji bi bili predstavljeni u geotehni?kom izvje?taju. Izvje?taj o in?enjerstvenojoj geologiji opisuje ciljeve, metodologiju, citirane reference, izvedene testove, nalaze i preporuke za razvoj i detaljan dizajn in?enjerskih radova. In?enjerski geolozi također pru?aju geolo?ke podatke o topografskim kartama, zra?nim fotografijama, geolo?kim kartama, geografskom informacijskom sistemu ( GIS ) mapama ili drugim bazama karata.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Geotehnika
• Geotehni?ko in?enjerstvo
• Hidrogeologija
• Rudarstvo
• Naftna industrija

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Bibliografija [ uredi | uredi izvor ]

• Brock, 1923, The Education of a Geologist: Economic Geology, v. 18, pp. 595?597.
• Bates and Jackson, 1980, Glossary of Geology: American Geological Institute.
• Gonzalez de Vallejo, L. and Ferrer, M., 2011. "Geological Engineering". CRC Press, 678 pp.
• Kiersh, 1991, The Heritage of Engineering Geology: The First Hundred Years: Geological Society of America; Centennial Special Volume 3
• Legget, Robert F., editor, 1982, Geology under cities: Geological Society of America; Reviews in Engineering Geology, volume V, 131 pages; contains nine articles by separate authors for these cities: Washington, DC; Boston; Chicago; Edmonton; Kansas City; New Orleans; New York City; Toronto; and Twin Cities, Minnesota.
• Legget, Robert F., and Karrow, Paul F., 1983, Handbook of geology in civil engineering: McGraw-Hill Book Company, 1,340 pages, 50 chapters, five appendices, 771 illustrations. ISBN 0-07-037061-3
• Price, David George, Engineering Geology: Principles and Practice , Springer, 2008 ISBN 3-540-29249-7
• Prof. D. Venkat Reddy, NIT-Karnataka, Engineering Geology , Vikas Publishers, 2010 ISBN 978-81259-19032
• Wang H. F., Theory of Linear Poroelasticity with Applications to Geomechanics and Hydrogeology, Princeton Press, (2000).
• Waltham T., Foundations of Engineering Geology, 2nd Edition, Taylor & Francis, (2001).

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: In?enjerska geologija