한국   대만   중국   일본 
Glavni niz - Wikipedia Idi na sadr?aj

Glavni niz

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hertzsprung-Russellov dijagram

.

Glavni niz (en. main sequence) je podru?je u Hertzsprung-Russellovom dijagramu koje je ucrtano u dijagramsku liniju od desno dolje (crvene i relativno hladne zvijezde) do lijevo gore (plave i relativno vru?e zvijezde).

Na Hertzsprung-Russelovovom dijagramu ucrtano je 22,000 zvijezda iz Hipparchos kataloga i oko 1000 zvijezda iz kataloga obli?njih zvijezda Gliese . Najuo?ljivija pojava na dijagramu je takozvana vodoravna pruga na kojoj se nalaze zvijezde glavnog niza. Ove zvijezde imaju u prosjeku najdu?u zvjezdanu evoluciju. Vodik se, tokom nuklearne reakcije, direktno pretvara u helij. [1] U donjem lijevom dijelu nalaze se bijeli patuljci , a u gornjem desnom dijelu zvijezde divovi i superdivovi. Sunce se nalazi na glavnom nizu sa sjajem 1 i temperaturom od 5500-6000 K . [2]

Zvijezde glavnog niza su zvijezde V svjetlosne klase, takozvani patuljci koji ?ine oko 90% svih zvijezda. [3] Sunce se nalazi u dijagramu prakti?no u sredini.

Nuklearna reakcija [ uredi | uredi izvor ]

Zvijezde ostaju du?i dio evolucije u podru?ju glavnog niza. Nuklearna reakcija je stabilna, vodik fuzionira u helij, koja se odvija kroz dva paralelna procesa. [4]

Proton-proton ciklus [ uredi | uredi izvor ]

Prvi je proton-proton ciklus koji se odvija na temperaturama od 5*10 6 -15*10 6 K. Ciklus se odvija u 3 koraka:

  • 2 atoma vodika se stapaju u deuterij ( izotop vodika)
  • 1 atom vodika i jedan atom helija fuzioniraju u 3 atoma helija
  • 6 atoma helija (2x3 atoma) se spaja u 4 atoma helija i 2 atoma vodika
+ + + + e
+ + γ
+ +

CNO ciklus [ uredi | uredi izvor ]

CNO ciklus ( Bethe-Weizsackerov ciklus ) dominira kod temperatura 15*10 6 -30*10 6 K. Ugljik , nitrogen i kisik (C,N,O) slu?e kao katalizatori. Nakon svakog ciklusa koli?ina ugljika, nitrogena i kisika ostaje ista. Vrijeme reakcije traje 10 5 -10 8 godina. CNO ciklus je kod te?ih (vru?ih) zvijezda br?i, tj. stapanje vodika u helij se odvija br?e nego proton-proton ciklus kod hladnijih zvijezda. Vremenska skala ovisi o masi zvijezde. CNO ciklus se odvija u 6 koraka:

  • 12 atoma ugljika i jedan atom vodika se spaja u 13 atoma du?ika uz gama zra?enje;
  • 13 atoma du?ika i 1 atom vodika se spaja u 13 atoma ugljik uz jedan pozitron i jedan elektron-neutrino
  • 13 atoma ugljika i jedan atom vodika se spaja u 14 atoma du?ika uz gama zra?enje
  • 14 atoma du?ika i jedan atom vodika se spaja u 15 atoma kisika uz gama zra?enje
  • 15 atoma kisika prelazi u 15 atoma du?ika uz jedan pozitron i jedan elektron-neutrino
  • 15 atoma du?ika i jedan atom vodika se spaja u 12 atoma ugljika i 4 atoma helija

+ + γ

+ + + e
+ + γ
+ + γ
+ + + e
+ +

Crveni div [ uredi | uredi izvor ]

Kada zvijezda napusti glavni niz, nakon ?to je kompletan vodik jezgre spojen u helij, postaje crveni div. Gorenje vodika se odvija u ljusci, ?to dovodi do ?irenja zvijezde. Pove?anje volumena zvijezde dovodi do pada efektivne temperature dok sjaj zvijezde raste. [4]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "Was sind Hauptreihensterne?" . AstroNews (jezik: njema?ki). 6. 9. 2004 . Pristupljeno 17. 5. 2016 .
  2. ^ "Russell" . Andromedagallaxie (jezik: njema?ki) . Pristupljeno 23. 5. 2016 .
  3. ^ "Sterntypen - Von Riesen und Zwergen" . Bayerischer Rundfunk Online (jezik: njema?ki) . Pristupljeno 17. 5. 2016 .
  4. ^ a b "Sternentwicklung" . Georg August Universitat Gottingen (jezik: njema?ki). Arhivirano s originala , 31. 10. 2019 . Pristupljeno 17. 5. 2016 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]