Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.

Fotoelektri?ni efekat je prvobitno otkriven od Heinrich Rudolf Hertza . Hertz je istra?ivao elektri?no pra?njenje između dvije elektrode . Pri eksperimentu je otkrio da intenzitet elektrona , struja, raste ako se elektrode osvjetle ultravioletnim svjetlom. Poslije njegovog otkri?a urađeni su novi eksperimenti. Sistem sa anodom i katodom se postavi u vakumsku cijev. Oslobođeni elektroni se privla?e od anode. Struja kroz cijev (foto struja) zavisi od napona ${\displaystyle V_{s}}$ između anode i katode.

Ultravioletno svjetlo ima vi?u energiju od vidljivog svjetla i mo?e ?ak rastvoriti neke materijale, naro?ito plasti?ne materijale zbog ?ega se oni moraju posebno formirati za vanjske potrebe. U poku?ajima gdje se metal osvjetli visoko energetskim svjetlom, sa kratkom talasnom du?inom/visokom frekvencijom , otkrilo se da metal oslobađa elektrone koji le?e u povr?inskom sloju metala. Za elektrone koji le?e dublje tra?i se ve?a energija jer su ja?e vezani. Einstein je to formulisao 1905 . zbog ?ega mu je 1922 . g. dodijeljena Nobelova nagrada .

Da bi elektron napustio povr?inu metala potrebna mu je minimalna energija za napu?tanje , W. Energija jednoga fotona je ${\displaystyle h\nu }$, gdje je ${\displaystyle h}$ Planckova konstanta a ${\displaystyle \nu }$ je frekvencija fotona. Da bi elektron napustio povr?inu metala potrebna mu je zna?i energija ve?a od minimalne energije W, ${\displaystyle {h\nu >W}}$. Maksimalna kineti?ka energija koju foton dobije nakon ?to napusti povr?inu metala je:

${\displaystyle \ E_{k}^{max}={h\nu }-W\quad (1)}$

Ako u eksperimentu variramo talasnu du?inu fotona, intenzitet svjetla ili materijal katode mo?e se zaklju?iti sljede?e:

• Struja kroz cijev raste sa naponom i kroz vrijeme postaje konstantna.
• Ako se doda dovoljno negativan napon, ${\displaystyle V_{s}}$, struja kroz cijev prestaje. Napon je nezavisan od intenziteta svjetla ali raste sa frekvencijom svjetla. Konstanta ${\displaystyle k}$ je ista za sve materijale ali je frekvencija ${\displaystyle \nu _{0}}$ razli?ita za razli?ite materijale ${\displaystyle \ V_{s}=k(\nu -\nu _{0}),\quad k={\frac {h}{e}}\quad (2)}$
• Ako je frekvencija svjetla manja od ${\displaystyle \nu _{0}}$ ne dolazi do nastanka fotoelektri?nog efekta.

Veza između maksimalne kineti?ke energije, ${\displaystyle E_{k}}$ i napona ${\displaystyle V_{s}}$ je:

${\displaystyle \ E_{k}^{max}=e*V_{s}}$

${\displaystyle \ e}$ je elektronov naboj:

${\displaystyle e\approx 1{,}602*10^{-19}C}$

Ako izjedna?imo jedna?inu ${\displaystyle (1)}$ i ${\displaystyle (2)}$ dobijamo Einstienov zakon fotoelektri?nog efekta :

${\displaystyle \ eV_{s}={h\nu }-W}$

Fotoelektri?ni efekat dokazuje da se energija fotona, kvant , mo?e prenijeti na elektrone.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Sun?eva energija
• Kvantna mehanika

Commons ima datoteke na temu: Fotoelektri?ni efekt