?vedski jezik svenska (sv)
Regije govorenja	Nordijska regija
Dr?ave govorenja	?vedska Finska Estonija Ukrajina
Jezi?ka porodica	?vedski jezik
Broj govornika	oko 10 miliona
Slu?beni status
Slu?ben u	?vedska , Finska , Evropska unija
Regulator(i)	---
Jezi?ki kod
ISO 639-1	sv
ISO 639-2 / 5	swe
ISO 639-3	swe
Također pogledajte: Jezik | Jezi?ke porodice | Spisak jezika

?vedski jezik (?vedski: svenska ) je zvani?ni jezik ?vedske i pripada porodici indo-evropskih jezika. To je sjevernogermanski jezik koji pripada grupi skandinavskih jezika. Zajedno sa danskim , ?ini tzv. isto?ni krak skandinavske grupe jezika. ?vedski danas govori oko 9,3 miliona ljudi, od kojih su ve?ina u ?vedskoj, ali i u Finskoj , Estoniji i imigrantskim zajednicama. ?vedski je jezik sa visokim stepenom standardizacije. Standardni ?vedski se temelji na jeziku koji se govori u glavnom gradu Stockholmu . ^[1]

Historija razvoja ?vedskog jezika do danas [ uredi | uredi izvor ]

?vedski jezik kao i svi skandinavski jezici vodi porijeklo iz starog nordijskog jezika. To je bio zajedni?ki jezik koji su govorili svi ljudi u Skandinaviji u doba Vikinga . U 9. vijeku stari nordijski jezik se po?eo dijeliti u dvije glavne grane, isto?nu i zapadnu. ?vedski zajedno sa danskim, pripadao je isto?nom kraku. Razlike između njih su po?ele u 13. vijeku .

?vedski jezik koji se govorio u srednjem vijeku je poznat kao "stari ?vedski". Ovaj period se odnosi na uspostavljanje Rimokatoli?ke crkve na ovim prostorima. U to vrijeme su latinski i gr?ki imali sna?an uticaj na ovaj jezik.

U narednom periodu, pojavljuje se tzv. "novi ?vedski" kao posljedica jakog trenda u potrazi za nacionalnim identitetom i evropske reformacije . ^[1]

Nakon preuzimanja vlasti novi monarh Gustav Vasa je naredio prevod Biblije na ?vedski jezik. Novi zavjet je iza?ao u 1526 . godine, a zatim slijedi puni prevod Biblije 1541 . godine, koji se obi?no naziva Biblija Gustava Vase. I mnoge druge knjige i knji?evna djela u to vrijeme su prevedena na ?vedski. Biblija Gustava Vase se ?esto smatra razumnim kompromisom između starog i novog ?vedskog. To je bio veliki korak ka uspostavljanju stalnog ?vedskog pravopisa. On je uspostavio kori?tenje samoglasnika "a", "a", i "o", a pravopis " ck " umjesto "kk" , razlikuju?i je jasno od danske biblije. Mo?da je to namjerno urađeno zbog tada?njeg suparni?tva između ovih dviju zemalja. ^[2] Pisani jezik se energi?no razvija kao simbol nacionalne mo?i, a 1786 . godine kralj Gustav III osniva ?vedsku akademiju . Standardni jezik je po?eo da se pojavljuju u 17. vijeku , zasnovan prvenstveno na Svea dijalektima koji se govore u Stokholmu i oko jezera Malar , ali i uz neke dijelove iz Gota dijalekata. ?vedski jezik se ?iri na ra?un danskog nakon osvajanja ju?nih i zapadnih provincija u 17. vijeku. ^[3]

Period koji uklju?uje ?vedski kao ?to se govori i danas se u lingvisti?koj terminologiji naziva " nusvenska ". Uz industrijalizaciju i urbanizaciju ?vedske koja se uveliko odvijala tokom posljednjih decenija 19. vijeka, nova vrsta autora su ostavila svoj ??trag na ?vedsku knji?evnost. Mnogi autori, nau?nici, politi?ari i druge javne li?nosti su imali veliki uticaj na novi nacionalni jezik koji je bio u nastajanju. Najutjecajniji od svih je bio August Strindberg (1849-1912).

Tokom 20. vijeka zajedni?ki, standardizirani nacionalni jezik postao je dostupan svim ?veđanima. Pravopis je kona?no ustaljen, i bio je gotovo u potpunosti jedinstven, sa izuzetkom nekih manjih odstupanja, do vremena reforme pravopisa 1906 . godine. ^[2]

Karakteristike [ uredi | uredi izvor ]

Karakteristika ?vedske gramatike zajedno s drugim skandinavskim jezicima, je stavljanje određenog ?lana nakon imenica. Standardni ?vedski nema nastavke po pade?ima u imenicama , osim kod genitiva (kao u engleskom jeziku ), a ima samo dva roda (srednji rod i zajedni?ki rod; ?vedski "neuter" i "uter"). U ve?ini dijalekata i dalje mo?emo razlikovati tri roda (mu?ki, ?enski i srednji). Karakteristika ovog jezika je da ima tzv. melodijski akcent, opisan od strane mnogih govornika engleskog jezika kao "monotoni ritam". ?vedski jezik sadr?i mnoge pozajmljene rije?i, a pogotovo iz niskonjema?kog jezika kao i visokih njema?kih jezika . U novije vrijeme dosta rije?i je pozajmljeno iz francuskog i engleskog jezika. ^[3]

Glavni dijalekti [ uredi | uredi izvor ]

Prema ustaljenoj podjeli ?vedskih dijalekata, postoji ?est glavnih grupa dijalekata:

• Norrland dijalekti
• Finska ?vedski
• Svealand dijalekti
• Gotland dijalekti
• Gotaland dijalekti
• Dijalekt iz ju?ne ?vedske (pokrajina Skane ). ^[4]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

• https://web.archive.org/web/20140722052434/http://www.sverigeturism.se/smorgasbord/smorgasbord/culture/lifestyle/language.html

Gramatike [ uredi | uredi izvor ]

• sa?eta gramatika ?vedskog jezika , pripremio Leif Stensson.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: ?vedski jezik