한국   대만   중국   일본 
?ovjek za sva vremena (1966) - Wikipedia Idi na sadr?aj

?ovjek za sva vremena (1966)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
?ovjek za sva vremena
Re?iser Fred Zinnemann
Producent Fred Zinnemann
Scenarist(i) Robert Bolt
Constance Willis
Uloge Paul Scofield
Wendy Hiller
Leo McKern
Robert Shaw
Orson Welles
Susannah York
Muzika Georges Delerue
?anr Biografija , drama
Kinematografija Ted Moore
Monta?a Ralph Kemplen
Produkcija Highland Films
Distributer Columbia Pictures
Premijera 12. decembar 1966.
Trajanje 120 minuta
Zemlja SAD
Jezik Engleski
Bud?et 2 miliona $
Zarada 25 miliona $ [1]

?ovjek za sva vremena filmska je adaptacija Roberta Bolta i Constance Willis po istoimenoj Boltovoj pozori?noj predstavi. Glavnu ulogu tuma?i Paul Scofield , trijumfalno ponavljaju?i svoju teatarsku ulogu Sir Thomasa Morea . Glavna tema filma je Moreovo tvrdoglavo katoli?ko odbijanje da prizna raskid Henrika VIII s katoli?anstvom i razvod od svoje prve ?ene. [2]

Radnja [ uredi | uredi izvor ]

Thomas More (Paul Scofield) je u sukobu s Henrikom VIII ( Robert Shaw ) zbog kraljeve ?elje da se razvede od svoje ?ene, Katarine Aragonske , da bi zatim o?enio Anne Boleyn . More shvata da bi Katoli?ka crkva smatrala kralja heretikom . More, novoimenovani kancelar, sti?e mnogo po?tovanja zato ?to je izri?it u odr?avanju veza s Rimom , tako da Henrik VIII ispada nerazuman ?to izaziva njegov bijes. Budu?i da kralj postaje sve lju?i, on poku?ava diskreditirati Morea zakonskim igrama, ali taj poku?aj propada. More osje?a opasnost koja mu prijeti i odlu?uje da bi najbolje bilo da se povu?e u miran ?ivot. Na?alost, Moreova ostavka nije prihva?ena od kralja sve dok on ne odobri njegov razvod. More, međutim, odbija ovaj zahtjev. Henrik provodi zakon koji mu omogu?ava da ima apsolutnu mo? odlu?ivanja o engleskim vjerskim pitanjima, raskidaju?i s Rimom i tako osnivaju?i Englesku crkvu . Zatim sprovodi zakon koji progla?ava da bilo koji ?lan kraljevske palate je izdajnik ukoliko ne potpi?e. Moreovo odbijanje predodređuje mu sudbinu da bude pogubljen, ali on ?e ostati zapam?en kao duboko principijelan "?ovjek za sva vremena."

Uloge [ uredi | uredi izvor ]

Nagrade [ uredi | uredi izvor ]

Oscari [ uredi | uredi izvor ]

BAFTA [ uredi | uredi izvor ]

  • Najbolji film
  • Paul Scofield - najbolji glumac
  • John Box - najbolji scenograf
  • Ted Moore - najbolji fotograf
  • Elizabeth Haffenden, Joan Bridge - najbolji kostim
  • Robert Bolt - najbolji scenarist

Zlatni globus [ uredi | uredi izvor ]

  • Najbolji film
  • Paul Scofield - najbolji glumac
  • Fred Zinnemann - najbolji re?iser
  • Robert Bolt - najbolji scenarist

Ostale nagrade [ uredi | uredi izvor ]

  • Fred Zinnemann - najbolji re?iser - Udru?enje ameri?kih filmskih re?isera, nagrada Udru?enja filmskih kriti?ara New Yorka,
  • Paul Scofield - najbolji glumac - nagrada Udru?enja filmskih kriti?ara Kansas Cityja, New Yorka, Moskovski međunarodni filmski festival
  • Robert Shaw - najbolji sporedni gluac - nagrada Udru?enja filmskih kriti?ara Kansas Cityja
  • Najbolji film - nagrada Udru?enj filmskih kriti?ara New Yorka
  • Robert Bolt - najbolji scenarist - nagrada Udru?enja filmskih kriti?ara New Yorka, nagrada Udru?enja pisaca Velike Britanije [1]

Zanimljivosti [ uredi | uredi izvor ]

  • Richard Burton odbio je ulogu Thomasa Morea.
  • Kamioni puni stiropora su bili naru?eni da simuliraju snje?nu atmosferu. Odmah nakon dostave pravi snijeg je po?eo da pada.
  • Isprva, producenti su ?eljeli Laurencea Oliviera kao Thomasa Morea i Aleca Guinnessa kao Wolseya, ali re?iser Fred Zinnemann je insistirao da se uloge dodijele Paulu Scofieldu i Orsonu Wellesu.
  • Originalna teatarska predstava imala je premijeru u ANTA Playhouse ( New York ) 21. novembra 1961. i ukupno je odr?ano 637 predstava u kojima je glumio Paul Scofield.
  • Da bi sa?uvali bud?et ispod dva miliona dolara, svi su glumci morali pristati na smanjenje pla?a. Jedini glumci koji su primili pla?e vi?e od 10.000 funti bili su Orson Welles, Paul Scofield i Susannah York .
  • Scene sa suđenja i pogubljenja su bazirane na zapisima o?evidaca, koji su bili objavljeni anonimno u pariskim novinama 4. augusta 1535.
  • Na kraju filma More bere cvat sa drveta zvano Aesculus hippocastanum ; takva vrsta drveta pojavila se u Evropi tek u 17. vijeku s dolaskom Turaka . [1]

Kritike [ uredi | uredi izvor ]

Producent-re?iser Fred Zinnemann spojio je sve elemente snimanja filma u odli?nu, zgodnu i uzbudljivu verziju ?ovjeka za sva vremena .

...politi?ka, religiozna i li?na elegancija doba je o?ivjela i film se koncentrira na impresivnu ?vrstinu sir Thomasa Morea...

?  Donald J. Levit , ReelTalk Movie Reviews