| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Justinian I Veliki
, pravim imenom
Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus
(
Tauresium
,
Dardanija
,
11. maj
483
. ?
Konstantinopolj
,
14. novembar
565
.),
car
Isto?nog Rimskog Carstva (
Bizanta
) od
1. augusta
527
. godine pa do svoje smrti.
Ne?ak je i nasljednik cara
Justina I
. Do?av?i na prijestolje, te?io je uspostaviti nekada?nje jedinstvo
Rimskog carstva
, kojem ?e sredi?te biti
Carigrad
. Za ostvarenje tog cilja izabrao je dvojicu sposobnih vojskovođa,
Belizara
i
Narzesa
, kao i pravnika
Tribonijana
.
6. vijek
donosi prekretnicu u razvitku
Bizantijskog carstva
. Kad je 527. godine stupio na carsko prijestolje, Justinijan I naslijedio je administracijski sređeno i upravno organizirano carstvo, jaku vojnu silu i prepunu dr?avnu blagajnu. To ?e mu omogu?iti da pokrene tzv. "Bizantsku ili Justinijanovu rekonkvistu" u kojoj je do 565. godine, tj. do godine svoje smrti uspio sru?iti dvije
barbarske
dr?ave (
Vandalsku
,
Ostrogotsku
) te pro?iriti bizantsku vlast na cijeli Ilirik,
Italiju
, Sjevernu
Afriku
i jugoistok
?panije
. Ove uspjehe mogao je zahvaliti svojim sposobnim generalima
Belizaru
, Mundusu i Narzesu.
Osvaja?ki napori iscrpili su snage zemlje i oslabili njene pozicije na istoku, te se Justinijan obavezuje na pla?anje danka
Perzijancima
, a te nevolje uve?ale su i provale
Slavena
na bizantsko podru?je.
Osim sposobnih generala svakako je va?no spomenuti i Justinijanovu ?enu caricu
Teodoru
, kojoj Justinijan mo?e zahvaliti ve?inu uspjeha koje je postigao za vrijeme svog carevanja. Kao Justinijanova suvladarica, Teodora se aktivno bavila politikom carstva, a posebno se kao dostojan suvladar pokazala kad je ugu?ila pobunu "Nika"
532.
godine.
Pobuna je zapo?ela okupljanjem naroda na carigradskom hipodromu gdje su sve stranke (deme) udru?eno izvikivale
Nika! Nika!
?to na gr?kom jeziku zna?i Pobjedi! Tre?i dan pobune, pobunjenici su po?eli juri?ati na carsku pala?u. U klju?nom momentu kad je Justinijan namjeravao abdicirati Teodora je zapovijedila vojsci da napadne pobunjenike na hipodromu.
Do?lo je do strahovitog pokolja u kojem je u jedno poslijepodne oko 50.000 stanovnika izgubilo ?ivot. Ovim ?inom odbranjena je carska vlast Justinijana I i njegove carice Teodore zahvaljuju?i upravo njenoj hladnokrvnosti i odlu?nosti.
U toj pobuni je, među ostalim, bila uni?tena i stara crkva Svete Mudrosti (
Hagia Sofia
), pa su se Justinijan i Teodora dali u gradnju nove bazilike, svojom veli?inom dostojne sredi?ta carstva.
Glavni arhitektri ovog velebnog zdanja bili su Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Gradnja je trajala od
532
. godine do
537
. godine kada je posve?ena. Međutim oko
550
. godine bila je prili?no devastirana u potresu pa je gotovo nanovo građena. Tada joj je dodana kupola. Nakon
turskog
osvajanja
Carigrada
1453. godine Hagia Sofia je pretvorena u d?amiju, a danas se u njoj nalazi muzej.
Osim graditeljske djelatnosti, va?no je spomenuti i Justinijanovu zakonodavno-pravnu djelatnost. On se uz pomo? svojih saradnika Trebonijana i gradskog prefekta Ivana Kapadokijskog upustio u kodifikaciju
rimskog prava
. Tako su izdana ?etiri va?na pravna djela:
Institutiones
,
Digesta
ili
Pandekta
, Justinijanov kodeks i
Novellae
. Zbornik ovih djela sa?injava
Corpus Iuris Civilis
? zbornik rimskog prava.