Ivan Evanđelist ?ari?
|
---|
Rođenje
| Ivan ?ari?
(
1871-09-27
)
27. septembar 1871.
|
---|
Smrt
| 16. juli 1960
(1960-07-16)
(88 godina)
|
---|
Nacionalnost
| Hrvat
|
---|
Zanimanje
| nadbiskup
|
---|
Ivan "Evanđelist" ?ari?
(
Dolac
,
Travnik
, 27. septembra 1871. ?
Madrid
, 16. jula 1960.) je bio bosanskohercegova?ki sve?enik, teolog, prevodilac i
vrhbosanski
nadbiskup
.
Pohađao je
isusova?ku
Travni?ku gimnaziju od 1882-90. Bogosloviju je zapo?eo u Travniku, a zavr?io u Sarajevu od 1890-94. ?etiri godine kasnije, 1898. je doktorirao bogosloviju na
Katoli?kom bogoslovnom fakultetu
u
Zagrebu
. Nakon zavr?ene teologije u Sarajevu zaređen je 22. jula 1894. za sve?enika Vrhbosanske nadbiskupije.
Bio je
katehet
u
Zavodu sv. Vinka
u Sarajevu, a 1896. postaje
kanonik
vrhbosanski. Od 1896-1908. uređuje "
Vrhbosnu
", a neko vrijeme i "
Balkan
".
Pomo?ni je biskup od 27. jula 1908.
Za vrhbosanskog nadbiskupa je imenovan 2. maja 1922.
Formalno je to i ostao do svoje smrti, ali je sve du?nosti nadbiskupa od kraja rata do 1960. obavljao
Marko Alaupovi?
. Tokom svog upravljanja nadbiskupijom ?ari? je osnovao mnoge ?upe, ?irio katoli?ku ?tampu i karitativnu i misijsku djelatnost. Godine 1922. godine pokrenuo je i neko vrijeme uređivao tjednik "
Nedjelja
", koja je kasnije promijenila ime u "
Kri?
", i kona?no u "
Katoli?ki tjednik
". Istovremeno izdaje "
Vrhbosanske suvremene knji?ice
".
U prijeratno vrijeme u Sarajevu djeluje na organizovanju pokreta
Katoli?ka akcija
, profa?isti?kom pokretu
pape Pija XI
, organizuju?i kri?are za "odsudni ?as", optu?uje katoli?ke sve?enike suprotnih mi?ljenja i otvoreno agituje za usta?ki pokret, pi?e pjesmu u kojoj glorifikuje
Franza Ferdinanda
.
U ratnom periodu je preveo
Bibliju
na hrvatski jezik.
[4]
Tokom
Drugog svjetskog rata
, kao hrvatski nacionalist i antikomunist
aktivno je podr?avao
usta?ki re?im
i
NDH
.
U telegramu 25. aprila 1941. godine, koji je objavljen u tada?njim novinama, ?ari? ispred Vrhbosanske nadbiskupije pozdravlja Paveli?a rije?ima da je
"...donio slobodu i nezavisnost na?e grude, na?e u?e domovine Herceg-Bosne ponosne."
U ?lancima u "Katoli?kom tjedniku" objavljuje tekstove koji slu?e za podstrekavanje usta?kih zlo?ina, a odmah nakon okupacije objavljuje pjesmu "Kad sunce sja",
a za
Bo?i?
1941.
odu
posve?ene Paveli?u.
Zajedno s reis-ul-ulemom
Fehimom Spahom
,
[a]
podr?ao
[b]
je okupaciju i stvaranje NDH, te su pozvali sve sve?tenstvo, kao i sve vjernike da se aktivno uklju?e za pomo? i stvaranje te okupatorske tvorevine.
Zajedno s Spahom je prisustvovao 30. aprila 1941. zakletvi usta?ke vojske u Sarajevu.
U suradnji s nadbiskupom
Alojzijem Stepincom
, biskupima
Jozom Gari?en
,
Antunom Ak?amovi?em
i
Jankom ?imrakom
pripremaju, te izdavaju 24. marta 1945. poslanicu "Poslovnog odbora Hrvatskog Katoli?kog Episkopata" u kojoj napadaju
narodnooslobodila?ki pokret Jugoslavije
i zala?u se za o?uvanje NDH.
Zbog toga je 1945. izbjegao u Austriju,
a zatim u
?paniju
.
[12]
Sahranjen je u
Madridu
na groblju
Cementerio de la Almudena
. ?ari?evi posmrtni ostaci su 26. aprila 1997.
preneseni u
kriptu
Crkvu svetog Josipa
na
Marijin Dvoru
u Sarajevu.
Pored prijevoda Starog i Novog zavjeta (1940?41), objavio je desetak zbirki pjesama, kao i djela: "Pio X." (1951), "Sveti Franjo Asi?ki" (1953), "Lurd" (1954), "Fatima" (1956).
- ^
"...Jest pohodio sam i Zagreb. Ja sam jo? prije bio odlu?io da osobno pohodim Zagreb i pozdravim Poglavnika i Nezavisnu Dr?avu Hrvatsku, kao i da mu izrazim potunu odanost bosansko-hercegova?kih muslimana Hrvata" (
Sarajevski novi list
, broj 12, 25. maja 1941, pod naslovom
"Preuzvi?eni gospodin Reis-ul-ulema Fehim ef. Spaho poru?uje muslimanima da ljubav Poglavnika i Mar?ala Kvaternika prema muslimanima ?uvaju kao svoj najdragocjeniji kapital."
(
Sarajevo u revoluciji 2 1977
, str. 140))
- ^
"...Molimo se Bogu, da Vas jo? dugo uzdr?i i po?ivi na sre?u i procvat Vjere i Domovine. On Svemogu?i neka svojim Blagoslovom blagoslovi Va?e dijelo, na?u toliko ?uđenu Slobodnu Nezavisnu Hrvatsku Dr?avu!" (
Sarajevski novi list
, broj 4, 15. maja 1941.(
Sarajevo u revoluciji 2 1977
, str. 140))
- Valjan, Velimir
(2010).
Franjeva?ki samostan u Gu?oj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gu?oj Gori
(jezik: hrvatski). Gu?a Gora, Sarajevo: Franjeva?ki samostan Gu?a Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo.
ISBN
978-9958-9026-2-8
.
CS1 odr?avanje: ref=harv (
link
)
- Grupa autora (1977).
Sarajevo u revoluciji 2
. Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.
- Grupa autora (1979).
Sarajevo u revoluciji 3
. Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.
- Grupa autora (1981).
Sarajevo u revoluciji 4
. Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.
- Sundhaussen, Holm
(2018).
Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewohnliche Geschichte des Gewonhlichen
(jezik: njema?ki). Wien, Koln, Weimar: Bohlau Verlag.
ISBN
978-3-205-79609-1
.
CS1 odr?avanje: parametar ref identi?an predodređenom (
link
)
- "Ivan Evanđelist ?ari?"
.
enciklopedija.hr
(jezik: hrvatski). Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krle?a
. Pristupljeno 19. 9. 2021
.
|
---|
Nadbiskupi kardinali
| | |
---|
Nadbiskupi
| |
---|
Pomo?ni biskupi
| |
---|